Parce mihi, Domine, quia Dalmata sum riječi su koje se pripisuju svetom Jeronimu, a u prijevodu bi glasile: Oprosti mi Bože jer sam Dalmatinac. Naime, sveti Jeronim (oko 347.-420.) rođen je u Stridonu, blizu granice antičke Dalmacije i Panonije. Premda je napisao više vrijednih djela, najveći doprinos zasigurno je bila Vulgata, odnosno prijevod Biblije na latinski jezik. Uz to, proglašen je crkvenim ocem i naučiteljem, ali osim za svjetsku povijest, kulturu i umjetnost, iznimnu je važnost sveti Jeronim imao i za hrvatske krajeve. Papa Nikola V. dodijelio je 21. travnja 1453. godine crkvu svete Marije zajedno s pripadajućim zemljištem grupi Hrvata okupljenoj u Časnom društvu slavenskih pustinjaka Grada svetog Petra. Društvo je uskoro obnovilo ruševnu crkvu i posvetilo ju svetom Jeronimu. Usprkos mnogim turbulencijama, mijenama i promjenama imena, društvo je preživjelo sve do danas i s ponosom nosi naslov Hrvatski papinski zavod svetog Jeronima u Rimu. Danas na Zavodu borave svećenici tijekom svog poslijediplomskog usavršavanja, a u prošlosti je opseg djelovanja obuhvaćao ne samo vjerske aktivnosti nego i kulturu te povijest. Stoga je 21. travnja odabran kao datum kada se obilježava dan Sveučilišnog odjela za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta i s ponosom ističe ime svoga nebeskog zaštitnika Svetog Jeronima.