Istraživačka grupa

Izv. prof. dr. sc. Marina Merkaš radi na Sveučilišnom odjelu za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta od 2014. Doktorirala je 2012. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s temom „Uloga obitelji u razvoju socijalne kompetencije adolescenata“. Bavi se istraživanjima razvoja i dobrobiti djece i adolescenata, s fokusom na roditeljstvo, obiteljsku dinamiku i utjecaj digitalne tehnologije. Radila je u školstvu, zdravstvu i istraživačkom institutu te se usavršavala u Belgiji i završila prvi stupanj kognitivno-bihevioralne terapije. Do sada je sudjelovala je u 17 projekata, uključujući vođenje dvaju, te objavila preko 30 znanstvenih radova. Među ostalim aktivnostima, bila je predsjednica programskog odbora skupa, urednica časopisa, članica Senata HKS-a, te recenzentica za više od 20 časopisa. Aktivna je u nastavi, mentorstvu i međunarodnim stručnim društvima poput EARA i SRA. Recentno vodi istraživački tim HKS-a na projektu „BrAIn“, sudjeluje u međunarodnoj studiji o korištenju pametnih telefona, spavanju i raspoloženju, financiranoj od EADP, kao i projektu nacionalnom projektu DigiLitA i COST akciji YouthDMH.

Prof. dr. sc. Danijel Labaš redoviti je profesor u trajnom izboru i pročelnik Sveučilišnog odjela za komunikologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Autor je, koautor i urednik više knjiga, zbornika, priručnika i edukativnih brošura s područja komunikologije, medijske etike, medijske pedagogije, medijskoga odgoja i medijske pismenosti. Osim na HKS-u, predaje na integriranom studiju Veterinarskog fakulteta, na specijalističkom studiju odnosa s javnošću Fakulteta političkih znanosti i doktorskom studiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 

Objavio je više od 100 znanstvenih radova, više desetaka stručnih radova te više stotina publicističkih i novinarskih članaka s područja komunikologije, informacijskih i komunikacijskih znanosti, filmskih i književnih kritika i osvrta te prikaza knjiga u monografijama, časopisima, mjesečnicima i tjednicima. Posebno je posvećen pitanju medijskoga odgoja i medijske pismenosti djece i mladih, nastavnika i roditelja. Sudjelovao je na više od 100, a s izlaganjima na više od 50 domaćih i međunarodnih znanstvenih simpozija, te na više od 100 stručnih skupova i okruglih stolova.

Član je suradnik Znanstvenog vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU i Akreditacijskoga savjete Agencije za znanost i obrazovanje, predsjednik Matičnoga odbora za područje društvenih znanosti – polja informacijskih i komunikacijskih znanosti, bio je član Povjerenstva za programe popularizacije znanosti Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, Nacionalnog etičkog Povjerenstva za istraživanja s djecom Vijeća za djecu pri Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Povjerenstva za procjenu i odabir prijava programa usmjerenih uneprjeđenju kvalitete života i zaštiti prava starijih osoba Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, član je Matice hrvatske i njezinoga Odjela za medije te Hrvatskog društva katoličkih novinara (čiji je potpredsjednik bio od 1997. do 2000. godine). Predsjednik je „Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu“.

Poveznica na CRORIS: https://www.croris.hr/osobe/profil/13106 

Izv. prof. dr. sc. Lana Ciboci Perša zaposlena je na Sveučilišnom odjelu za komunikologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Predaje kao vanjska suradnica i na Fakultetu hrvatskih studija te na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Potpredsjednica je Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu, udruge civilnog društva koja je posvećena neformalnom medijskom obrazovanju djece, roditelja, nastavnika i stručnih suradnika. Dvije je godine obnašala dužnost predsjednice Matičnog povjerenstva za društvene znanosti Vijeća veleučilišta ili visokih škola Republike Hrvatske. Kao članica Povjerenstva sudjelovala je u postupku inicijalne akreditacije i reakreditacije nekoliko domaćih i stranih visokih učilišta. 

Članica suradnica je Znanstvenog vijeća za odgoj i obrazovanje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Urednica je nekoliko knjiga i zbornika radova, a pet je godina bila i glavna urednica znanstvenog časopisa Communication Management Review te predsjednica Organizacijskog i supredsjednica Programskog odbora znanstvene konferencije Communication Management Forum. Nacionalna je koordinatorica međunarodnog istraživačkog projekta EU Kids Online. 

Do sada je sudjelovala u preko 50 znanstvenih i stručnih projekata među kojima se osobito mogu istaknuti A Systemic APproach to social media and pre-adolescents through thinking skills education (Erasmus+), TeaMLit Teacher education in digital and media literacy: providing guidance, resources and support (Media and Information Fund), Algowatch (Creative Europe), SMaRT EU – Social Media Resilience Toolkit (DG Connect), MOV.Medijsko obrazovanje je važno (ESF). Trenutačno vodi veliki projekt Kritička Analiza dezinformacija o vjerskim Temama (KAT) čiju provedbu financira Agencija za elektroničke medije i Ministarstvo kulture u okviru NPOO mjere “Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka”. U svom se istraživačkom i znanstvenom radu osobito bavi medijskom pismenošću s naglaskom na odnos medija i djeca te elektroničko nasilje.

Izv. prof. dr. sc. Marija Šakić Velić zaposlena je na Sveučilišnom odjelu za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Diplomirala je psihologiju na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu 2002. godine. Doktorat znanosti stekla je 2010. na Sveučilištu u Zagrebu. Od 2004. do 2023. bila je zaposlena u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu, a od 2013. zaposlena je i na Sveučilišnom odjelu za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Područja njezinog znanstvenog i istraživačkog interesa i rada su razvojna psihologija i psihologija obrazovanja, posebice dobrobit djece i adolescenata u školskom okruženju. 

Do sada je sudjelovala u realizaciji više od 20 znanstvenih i istraživačkih projekata financiranih iz raznih izvora (npr. Hrvatska zaklada za znanost, Erasmus+, UNICEF, Ministarstvo znanosti i obrazovanja), u koautorstvu je objavila više od 20 znanstvenih radova, koautorica je šest znanstveno-istraživačkih izvještaja i više od 50 izlaganja na međunarodnim i domaćim znanstvenim i stručnim skupovima. 

Ivan Uldrijan rođen je 1982. u Virovitici. Odrastao je u Daruvaru, gdje je završio osnovnu školu i opću gimnaziju. Diplomirao je 2007. godine na studiju novinarstva Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, stekavši akademski naziv diplomiranog novinara. Na istome visokom učilištu 2019. doktorirao je na poslijediplomskome doktorskom studiju kroatologije, stekavši doktorat znanosti iz interdisciplinarnoga područja znanosti, polje kroatologija. 

Od 2015. zaposlen je kao asistent, od 2019. kao poslijedoktorand/viši asistent, a od 2024. kao docent na Sveučilišnom odjelu za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta. Područja njegova znanstvenog interesa su mediji, novinarstvo, medijska pedagogija i medijska didaktika. 

Od 2008. vanjski je suradnik na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, a od 2013. do 2017. surađivao je i na studiju sestrinstva Zdravstvenoga veleučilišta u Zagrebu. Sudjelovao je ili sudjeluje u nastavi na više kolegija na prijediplomskoj i diplomskoj razini. Objavio je deset znanstvenih radova, sudjelovao kao istraživač u znanstvenom projektu te više stručnih projekata, sudjelovao je u desetak znanstvenih skupova i osamdesetak stručnih skupova, okruglih stolova, tribina i različitih programa popularizacije znanosti. Stručni i popularni tekstovi objavljeni su mu u nekoliko knjiga i priručnika. Uredio je dva srednjoškolska udžbenika iz područja robotike. 

Novinarska iskustva stekao je u tiskanim te u elektroničkim medijima. Tijekom novinarske karijere objavljeno mu je više stotina novinarskih tekstova i drugih priloga. Trenutno je glavni urednik i urednik-mentor studentskoga lista HKS-a „Kompas“, kojemu je jedan od pokretača. Član je Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu (predavač u projektu Djeca medija), Hrvatskoga društva katoličkih novinara te Matice hrvatske.

Jeronim Dorotić trenutno radi kao docent na Sveučilišnom odjelu za sociologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta (HKS). Doktorirao je 2019. godine na poslijediplomskom interdisciplinarnom sveučilišnom doktorskom studiju „Europski studiji“ Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku (2006. stječe stručni naziv diplomirani ekonomist managementa (mag. oec.) na Rochester Institute of Technology Croatia (RIT/ACMT), Dubrovnik; 2009. stječe akademski naziv sveučilišnog specijalista europskih studija/univ. spec. st. eur. na Sveučilišnom poslijediplomskom specijalističkom studiju „Europski studiji“ na Sveučilištu u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti; 2009. stječe stupanj Master of Arts na studiju „Analyzing Europe“ (Europski studiji) na Sveučilištu u Maastrichtu, Fakultet umjetnosti i društvenih znanosti).

Područja njegova znanstvenog interesa i istraživanja, koja se reflektiraju u znanstvenim radovima, posebno se odnose na proučavanje interdisciplinarnih tema koje se tiču javnih politika Europske unije (npr. kulturne, krajobrazne i otočne politike EU-a) i njihovih implikacija na razini država članica, zatim europskog identiteta, kao i lokalnih kulturnih politika te dobrobiti i održivog razvoja.

Doc. dr. sc. Josip Ježovita  zaposlen je na Sveučilišnom odjelu za sociologiju Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta, gdje predaje na sveučilišnom prijediplomskom, diplomskom i doktorskom studiju sociologije na nizu metodoloških i statističkih kolegija. Diplomirao je na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu 2013. godine. Na istoj instituciji radio je kao vanjski suradnik na studiju sociologije od 2013. do 2019. godine. Paralelno je 2014. godine bio zaposlen u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, u Odjelu za analitiku, statistiku i informatiku. 

Doktorat znanosti stekao je 2020. godine na poslijediplomskom doktorskom studiju sociologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, obranivši temu „Promjena metodoloških obilježja istraživačkih radova u hrvatskoj sociologiji“. Njegovi istraživački interesi usmjereni su na sociologiju znanosti te primjenu novih metoda i izvora u procesu prikupljanja i analize podataka. Objavio je više od 20 znanstvenih radova, sudjelovao na brojnim znanstvenim konferencijama i aktivno sudjelovao u osam domaćih i međunarodnih projekata, među kojima su istaknuti BrAIn i Europska studija vrijednosti.

Doc. dr. sc. Miriam Mary Brgles  zaposlena je na Odjelu za sociologiju Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta, gdje predaje na sveučilišnom prijediplomskom, diplomskom i doktorskom studiju sociologije. Studij sociologije i hrvatske kulture završila je na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, a doktorat iz područja društvenih znanosti, polje sociologija stekla je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. 

Usavršavala se tijekom doktorskoga studija na Institutu za kazalište, film i medije Fakulteta za filozofiju i kulturu Sveučilišta u Beču te je vodila dvogodišnje postdoktorsko istraživanje u sklopu CREATE programa na Fakultetu društvenih znanosti Pontifikalnoga sveučilišta sv. Tome Akvinskoga-Angelicum u Rimu, za koje je dobila stipendiju Talents for Good organizacije Porticus. Područja znanstvenoga interesa su joj kvalitativne metode  istraživanja, sociologija kulture i umjetnosti, sociologija mladih i ranjivih društvenih skupina u kontekstu održivoga razvoja i sociologija medija. 

Objavljuje znanstvene knjige i članke te sudjeluje izlaganjima, moderiranjem ili članstvom u odborima na znanstvenim konferencijama, skupovima, simpozijima, okruglim stolovima i radionicama u Hrvatskoj i inozemstvu. Kao voditeljica istraživanja sudjelovala je na nekoliko znanstvenih projekata u Zagrebu i Rimu, a sudjeluje aktivno i u COST akcijama te programima Erasmus+ mobilnosti. Dobitnica je Nagrade za izvrsnost u nastavnome radu Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta za akademsku godinu 2023./2024. 

Doc. dr. sc. Odilon Gbènoukpo Singbo docent je Katedri za teologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Kao nastavnik sudjeluje u nastavi bioetike na nekoliko sveučilišnih odjela. Doktorirao je 2019. godine na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s temom “Teološko-bioetičko vrjednovanje transhumanističke antropologije”. Njegovi istraživački interesi uključuju bioetiku, transhumanizam, etiku tehnologija i etiku umjetne inteligencije. Od 2016. do 2021. godine vršio je službu sveučilišnog kapelana na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Od 2017. godine sudjeluje u nastavi na više kolegija na Hrvatskom katoličkom sveučilištu: Osoba pred izazovima suvremenog tehnološkog napretka, Sestrinska struka u doba tehnološko-biomedicinskog poboljšanja čovjeka, Uvod u bioetiku, Teološki aspekti umiranja i smrti. Mentor je na više diplomskih radova, kao i član povjerenstava za obranu i ocjenu diplomskih radova. Sudjelovao je na više međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova.

Od 2017. godine član je Etičkog povjerenstva Hrvatskog katoličkog sveučilišta čiji je predsjednik od 2024. godine. Član je i Etičkog povjerenstva Kliničkog bolničkog centra Sestre Milosrdnice u Zagrebu. Predstojnik je Etičke komore Centra za proučavanje odnosa znanosti i religije pri Fakultetu filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Član je Povjerenstva za etička pitanja pri COMECE-u (Commission of the Bishops’ Conferences of the European Union). Od 2024. godine član je Projekta BrAIn - Podrška primjeni digitalnih tehnologija u obrazovanju i projekta How LLMs Modulate our Collective Memory and its Ethical Implications.

Autor je dvadesetak znanstvenih i stručnih radove te pet knjiga: Oluja će proći: s Kristom kroz korizmenu svakidašnjicu (2012.), Evanđeoske mrvice za unutarnju ekologiju (2020.), Teološko-bioetičko vrjednovanje transhumanističke antropologije (2021.), Poraz ljudskosti. Crkveni nauk u epohi nuklearnog oružja (2023.), La théologie africaine de l' interculturalité. Recherches socio- théologiques (2023.).

Doc. dr. sc. Petra Palić zaposlena je Sveučilišnom odjelu za sociologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta od 2019. godine. Doktorirala je 2018. godine na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s temom „Modeliranje prijenosa volatilnosti i širenja zaraza kroz financijska tržišta“. Stekla je akademski naziv magistra financija 2013. godine na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godinu kasnije stekla je i akademski naziv magistra socijalne politike na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. 

Bila je zaposlena od 2015. do 2019. godine kao asistentica/doktorandica na projektu Hrvatske zaklade za znanost (Ekonomski, statistički i politički aspekti tržišta državnih obveznica – SOBOM) na Ekonomskom institutu Zagreb gdje je trenutno u statusu vanjske suradnice. 

Područje interesa, znanstvenog i istraživačkog rada su joj makroekonomija, međunarodne financije, monetarna politika, fiskalna politika i socijalna politika.  Predmetna je nositeljica te izvodi nastavu iz sljedećih predmeta na Sveučilišnom odjelu za sociologiju HKS-a: Osnove mikroekonomije, Osnove makroekonomije, Uvod u ekonomiju, Javne politike II: Socijalna politika, Teorija javnog izbora, Društvo i korupcija, Industrijski sektori u Republici Hrvatskoj i Upravljanje inovacijama i umjetna inteligencija. Uz to vanjski je suradnik na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 2016. godine gdje je na katedri za Financije održavala nastavu iz predmeta: Monetarna politika, Javne financije i Porezni sustav RH. Također, vanjsku suradnju odrađivala je i na katedri za Ekonomsku teoriju te na katedri za Statistiku.

Do sada je u autorstvu i koautorstvu objavila preko 40 znanstvenih i stručnih radova, te je izlagala na brojnim domaćim i inozemnim skupovima. Također, sudjelovala je i u provedbi 12 projekata financiranih iz različitih izvora (Hrvatska zaklada za znanost, Ekonomski institut Zagreb, Ministarstvo demografije i useljeništva, European Union Funds, COST). Članica je Znanstvenog društva ekonomista i Hrvatskog statističkog društva.

Doc. dr. sc. Snježana Mališa zaposlena je na Sveučilišnom odjelu za komunikologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta od 2014. godine. Doktorirala je na temu poučavanje u kompleksnom okruženju na Papinskom sveučilištu Salezijana u Rimu. Istraživački interes je u području pedagogije, medija, obrazovanja i cjeloživotnog učenja nastavnika. Sudjelovala je na projektu BAQUAL - Better Academic Qualifications through Quality Assurance u izradi programa za usavršavanje kompetencija nastavnika u visokom obrazovanju. 

Trenutno je na dva projekta  HKS-a (BrAIn i KAT- Kritička Analiza dezinformacija o vjerskim Temama). Do sada je samostalno ili u koautorstvu objavila više od 15 radova u časopisima i zbornicima radova. Članica je radne skupine Komisije za pitanja obrazovanja i kulture Vijeća biskupskih konferencija Europske unije (COMECE) u ime HBK.

Dr. sc. Suzana Peran, docentica je na Sveučilišnome odjelu za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, gdje predaje novinarsku skupinu predmeta. Doktorirala je na temu "Slika obitelji u hrvatskim medijima – Mediji i katolički nauk o obitelji". Sudjelovala je u znanstvenoistraživačkom projektu Utjecaj medija na hrvatsku obitelj Studija komunikologije Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Suradnica je u projektu Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama (KAT). 

Sudionica brojnih domaćih i inozemnih znanstvenih konferencija te voditeljica komunikacijskih i medijskih edukacija. Područja njezina znanstvenog istraživanja su obitelj i mediji, djeca i mediji, vjerodostostojnost medija, prikaz žena u medijima, vjerske teme u medijima i medijska pismenost. Predavačica je u Sveučilišnome centru za protestantsku teologiju Sveučilišta u Zagrebu. Bila je glavna urednica Informativne katoličke agencije te potpredsjednica Svjetske udruge katoličkih novinskih agencija sa sjedištem u Ženevi. Predsjednica je Hrvatskoga društva katoličkih novinara i članica Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu.

Ana Haramina je psihologinja, doktorirala na Papinskom salezijanskom sveučilištu u Rimu, s temom „Od emocionalnog iskustva do emocionalne kompetencije: istraživanje s učiteljima osnovnih škola u Hrvatskoj“. Zaposlena je kao viši asistent na Sveučilišnom odjelu za psihologiju, Hrvatskog katoličkog sveučilišta. 

Prije toga, desetak je godina radila je kao stručni suradnik psiholog u osnovnoj školi, a kratko je radila i u Domu za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi pri Caritasu Zagrebačke nadbiskupije. Područja njezinog znanstvenog interesa i stručnog rada su područje edukacijske psihologije, emocionalna svjesnost i emocionalno iskustvo, sistemski pristupi u razumijevanju obiteljskih dinamika te područje psihologije medija.

Lana Batinić je od 2024. docentica na Sveučilišnom odjelu za psihologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta gdje je počela raditi kao asistentica 2012. Doktorat znanosti stekla je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2019. godine. Objavila je desetak znanstvenih radova, surađivala na šest znanstveno-istraživačkih projekata te je bila predsjednica Organizacijskog odbora 4. međunarodnog znanstveno-stručnog skupa Sveučilišnog odjela za psihologiju Promjenjive životne okolnosti: prilika za rast pojedinca i zajednice 2023. 

Bila je predavačica na tri međunarodne ljetne škole Practicing Resilience. Preparing for Recovery organizirane u suradnji s Nanovic Institutom (Sveučilište Notre Dame, SAD) te Ukrajinskim katoličkim sveučilištem. Područje njenog znanstveno-istraživačkog interesa je socijalna psihologija, posebno bliski odnosi i partnerska dinamika. Suosnivačica je Centra za obitelj Hrvatskog katoličkog sveučilišta koji djeluje od 2023. te je trenutno u edukaciji iz obiteljske sistemske psihoterapije. Dobitnica je nagrade za promicanje katoličkog identiteta Sveučilišta.

Mario Pandžić upisao je preddiplomski studij psihologije 2007. na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, a titulu magistra psihologije stekao je 2013. Pripravnički staž odradio je u Poliklinici za zaštitu djece grada Zagreba. Od 2015. zaposlen je na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, trenutno na radnom mjestu višeg asistenta. 

Doktorat znanosti stekao je 2023. na poslijediplomskom doktorskom studiju psihologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na temu Kognitivni aspekti kockanja adolescenata. Istraživački interesi su mu u područjima socijalne kognicije i donošenja odluka. Ukupno je objavio 15 znanstvenih radova te bio suradnik na pet znanstveno-istraživačkih projekata. Bio je član organizacijskog odbora na četiri međunardna znanstveno-stručna skupa te sudjelovao na ukupno 17 međunarodnih i domaćih znanstvenih i zanstveno-stručnih skupova. Bio je suradnik na pet znanstveno-istraživačkih projekata. Član je Hrvatske psihološke komore. 

Dr. sc. Toni Ćosić od rujna 2022. zaposlen je na radnom mjestu višeg asistenta na Sveučilišnom odjelu za sociologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Prije zaposlenja na Sveučilištu radio je u GfK Croatia – Centru za istraživanje tržišta (u HealthCare sektoru) te bio vanjski suradnik Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža. Uz znanstveni i stručni rad, na Sveučilištu sudjeluje u izvođenju nastave iz metodoloških i statističkih predmeta te posebnih sociologija na studijima Sociologija, Sestrinstvo te Medicina.  

Bio je suradnik na nekoliko znanstvenih i stručnih projekata od koji se posebno izdvaja projekt Računalni model demografske dinamike u Republici Hrvatskoj – kvantitativna osnova za buduće demografske politike, a koji je financirala Zaklada Adris. Objavio je više znanstvenih i stručnih radova te sudjelovao na konferencijama u zemlji i inozemstvu. Znanstveni interesi su mu demografija, metodologija društvenih istraživanja te medicinska sociologija. Više puta je bio član organizacijskog odbora međunarodnih i domaćih, znanstvenih i stručnih, skupova na Sveučilištu. 

Ana Žulec Ivanković, mag. psych., u svom je istraživačkom radu usmjerena na istraživanje efekata korištenja digitalne tehnologije, posebice društvenih mreža, na svakodnevno funkcioniranje adolescenata. U istraživanjima koristi napredne istraživačke metode prikupljanja i obrade podataka, poput korištenja longitudinalnih podataka, metode uzorkovanja iskustva i višerazinskog modeliranja. 

Surađivala je na nekoliko znanstvenih i stručnih projekata, sudjelovala na mnogim domaćim i međunarodnim znanstvenim konferencijama te je objavila 9 znanstvenih radova u koautorstvu. Članica je nekoliko međunarodnih organizacija za proučavanje razvoja djece i adolescenata (EARA, EADP, SRA, SAA) te obnaša dužnost nacionalnog predstavnika Republike Hrvatske u Uniji mladih istraživača u sklopu Europske asocijacije za razvojnu psihologiju.

Matea Bodrožić Selak, mag. psych., zaposlena je na Sveučilišnom odjelu za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta od 2021. godine. Magistrirala je psihologiju 2020. godine na Sveučilištu u Zadru s  radom „Neki prediktori nomofobije“. Tijekom studija bila je demonstrator na Katedri za kliničku i zdravstvenu psihologiju. Radila je s djecom s posebnim potrebama i problemima u ponašanju u Centru za odgoj i obrazovanje Juraj Bonači u Splitu. Volontirala je na projektu „Pandemija i ja - psihološki aspekti  krize izazvane pandemijom bolesti COVID-19“.

Trenutno je doktorandica na poslijediplomskom doktorskom studiju Prevencijska znanost i studij  invaliditeta na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Također je edukantica  bihevioralno-kognitivnih terapija pri Hrvatskom udruženju za bihevioralno kognitivne terapije  (HUBIKOT). Sudjelovala je u provedbi pet projekata: Digitalna tehnologija u obitelji: obrasci ponašanja i učinci na razvoj djece; Obiteljski i individualni plan za korištenje digitalnih medija – interaktivna savjetodavna web stranica; Sreća nije u stvarima: uloga medija, roditelja i vršnjaka u oblikovanju materijalizma kod djece; Pandemija i ja – psihološki aspekti krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19; Mentalno zdravlje za sve.

Usavršavala se pohađanjem ljetnih škola i metodoloških radionica, dobitnica je dviju stipendija za usavršavanja, te je stipendistica Američke biskupske konferencije. Sudjelovala je s više od 25 priopćenja na domaćim i stranim znanstvenim konferencijama, poput Godišnje konferencije psihologa u Hrvatskoj, 4. međunarodnog znanstveno-stručnog skupa Sveučilišnog odjela za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta, 10th International Scientific Conference Research in Education and Rehabilitation Sciences (ERFCON), European Conference on Developmental Psychology (ECDP) i European Association for Research on Adolescence Conference (EARA). Koautorica je stručne analize stanja djece i mladih u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2021. do 2023. za Središnji državni ured za demografiju i mlade, monografije istraživačko-edukativnog projekta „Pandemija i ja - psihološki aspekti krize izazvane pandemijom bolesti COVID-19“ i 7 izvornih znanstvenih radova. Članica je European Association for Research on Adolescence (EARA) i The International Society for the Prevention of Child Abuse & Neglect (ISPCAN).

Matea Bodrožić Selak, mag. psych., zaposlena je na Sveučilišnom odjelu za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta od 2021. godine. Magistrirala je psihologiju 2020. godine na Sveučilištu u Zadru s  radom „Neki prediktori nomofobije“. Tijekom studija bila je demonstrator na Katedri za kliničku i zdravstvenu psihologiju. Radila je s djecom s posebnim potrebama i problemima u ponašanju u Centru za odgoj i obrazovanje Juraj Bonači u Splitu. Volontirala je na projektu „Pandemija i ja - psihološki aspekti  krize izazvane pandemijom bolesti COVID-19“.

Trenutno je doktorandica na poslijediplomskom doktorskom studiju Prevencijska znanost i studij  invaliditeta na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Također je edukantica  bihevioralno-kognitivnih terapija pri Hrvatskom udruženju za bihevioralno kognitivne terapije  (HUBIKOT). Sudjelovala je u provedbi pet projekata: Digitalna tehnologija u obitelji: obrasci ponašanja i učinci na razvoj djece; Obiteljski i individualni plan za korištenje digitalnih medija – interaktivna savjetodavna web stranica; Sreća nije u stvarima: uloga medija, roditelja i vršnjaka u oblikovanju materijalizma kod djece; Pandemija i ja – psihološki aspekti krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19; Mentalno zdravlje za sve.

Usavršavala se pohađanjem ljetnih škola i metodoloških radionica, dobitnica je dviju stipendija za usavršavanja, te je stipendistica Američke biskupske konferencije. Sudjelovala je s više od 25 priopćenja na domaćim i stranim znanstvenim konferencijama, poput Godišnje konferencije psihologa u Hrvatskoj, 4. međunarodnog znanstveno-stručnog skupa Sveučilišnog odjela za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta, 10th International Scientific Conference Research in Education and Rehabilitation Sciences (ERFCON), European Conference on Developmental Psychology (ECDP) i European Association for Research on Adolescence Conference (EARA). Koautorica je stručne analize stanja djece i mladih u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2021. do 2023. za Središnji državni ured za demografiju i mlade, monografije istraživačko-edukativnog projekta „Pandemija i ja - psihološki aspekti krize izazvane pandemijom bolesti COVID-19“ i 7 izvornih znanstvenih radova. Članica je European Association for Research on Adolescence (EARA) i The International Society for the Prevention of Child Abuse & Neglect (ISPCAN).

Lovro Knežević, mag. soc., rođen 1998. u Zagrebu, asistent je na Odjelu za sociologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Na istom je sveučilištu 2023. diplomirao s temom „Kako zagrebački studenti percipiraju znanost?“, za koju je dobio i nagradu Odjela za najbolji diplomski rad. Sukladno temi, glavna su mu područja interesa sociologija znanja, obrazovanja i znanosti, a trenutno ih usavršava na doktorskom studiju sociologije Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta. Istraživačko je iskustvo počeo stjecati odmah po završetku studija na međunarodnim projektima među kojima se ističu „Creation and Care“ i „Lessons from the Past“ gdje je analizirao nove životne stilove mladih, kao i ugroženih skupina u hrvatskom društvu.

Osim spomenutih područja sociologije, u njegovom se radu ističe i interes za filozofijom, socijalnim naukom Crkve i utjecajem novih tehnologija na društvo, što je i objedinio u eseju „Can Digital Computers Evangelise? – 'Decoding' ChatGPT with the Social Doctrine of the Catholic Church“ za kojeg je na esejskom natjecanju Pontifikalnog sveučilišta sv. Tome Akvinskoga „Angelicum“ u Rimu osvojio drugo mjesto. A u kontekstu obrazovanja i digitalnih tehnologija objavio je publikaciju „Znanstvena etika zagrebačkih studenata” u Mediji, kultura i odnosi s javnostima, Vol. 14 No. 2, 2023.