U petak 20, studenoga 2015. godine u dvorani bl. Alojzije Stepinac na Hrvatskom katoličkom sveučilištu održan je znanstveni skup: IV. lateranski koncil: događaj koji je promijenio Europu
Znanstveni skup organizirali su Hrvatsko katoličko sveučilište – Odjel za povijest , Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu – Odjel za povijest, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Katedra crkvene povijesti i Hrvatska franjevačka provincija svetih Ćirila i Metoda.
Program skupa započeo je svečanim otvorenjem u 9:00 sati i pozdravnim riječima rektora Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željka Tanjića koji je svim prisutnima zaželio dobrodošlicu. Nakon rektorovih uvodnih riječi uslijedilo je plenarno izlaganje dr. sc. Jadranke Neralić: „Lotario dei conti di Segni, Inocent III. (1198.-1216.) i IV. lateranski sabor“.
Četvrti lateranski sabor (održan u studenom 1215. godine) može se smatrati kulminacijim pontifikata Inocenta III., pape koji više od ostalih srednjovjekovnih papa plijeni pozornost povjesničara Katoličke Crkve – ovim riječima je doktorica Neralić započela svoje izlaganje.
Doktorica Neralić u svome je izlaganju usmjerila pozornost na razvoj crkvene karijere pape Inocenta III., osobe koje su utjecale na njegove uzore, sastav kardinalskog zbora u njegovo vrijeme, ali i na mjesto održavanja IV. lateranskog sabora.
Potom je uslijedilo predavanje dr. sc. Marka Jerkovića s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu koji je temom Između kralja i crkvene reforme: kanonici, korporativizam, monarhija (ugarski slučaj) otvorio prvi niz predavanja u kojima se kroz prizmu razmatrao odnosa kanonika s Kurijom i Kraljem kao i glavni smjerovi oblikovanja korporativnih karakteristika kanoničkih zajednica.
Težište rada bit će na Franjinim spisima i na koji način se u njima odražavaju zaključci koncila, koliko su se oni odrazili na duhovnost sv. Franje i koliko su ti spisi antiheretički usmjereni – rekao je je mr. sc. Daniel Patafta s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i otvorio niz predavanja pod naslovom Zaključci IV. lateranskog koncila u spisima sv. Franje Asiškog.
Treći niz predavanja je moderirao doc. dr. sc. Ivan Majnarić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta koji je u svome izlaganju Jedra na vidiku! Piratstvo i idejni koncept papinskog prava ograničenja ovlasti svjetovnog vladara na primjeru intervencija s istočnojadranskih priobalnih područja prikazao razvoj spomenutog idejnog koncepta kroz njegov suodnos sa stvarnim okolnostima, a najposlije i implikacije koje je dosljedna primjena koncepta mogla imati za svjetovne vladare.
Doc. dr. sc. Tomislav Galović s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu otvorio je četvrtu sekciju u kojoj je u svome izlaganju Pred velikim izazovom: Rogovska opatija u 13. stoljeću stavio poseban naglasak na analizu i ocjenu reformskih težnji i stvarno stanje te sudbinu Rogovske opatije u promatranom razdoblju.
Moderator posljednjeg petog niza izlaganja bio je dr. sc. Rudolf Barišić koji je temom Od Laterana do Tridenta – Bosna kao povijesni krajolik bez biskupa istaknuo: Izlaganje će upozoriti na vanjskopolitičke okolnosti, ali i na povezan pravac razvoja dvoju naupadljivijih crkvenih pojava bosanskog prostora: Crkve bosanske i Bosne Srebrene.
Na samom koncu okupljeni crkveni povjesničari i teolozi interdisciplinarnim pristupom razmotrili su utjecaj IV. lateranskog koncila na srednjovjekovni crkveni, društveni, kulturni i politički život te su iznijeli svoje zaključke o temama koje su prezentirali.
