Na Hrvatskom katoličkom sveučilištu otvorena je međunarodna znanstvena konferencija „Political Rights and Religion“ u sklopu međunarodnog znanstveno-istraživačkog projekta „Religija i ljudska prava“ („Religion and Human Rights“) u suradnji s koordinatorom tog projekta prof. ddr. sc. Hans-Georgom Ziebertzom s Julius-Maximilians Sveučilišta u Würzburgu u Njemačkoj. To je treća konferencija po redu, koja se nakon konferencija u Würzburgu (Njemačka) 2012. i 2014., održava ove godine u Zagrebu od 9.- 12. prosinca 2015. godine. Partner konferencije u Hrvatskoj su Zaklada Konrad Adenauer i Grad Zagreb.

Okupljene iz znanstvenog, političkog, gospodarskog i predstavnike raznih konfesija pozdravili su domaćin konferencije prof. dr. sc. Željko Tanjić, koordinator projekta prof. dr. sc. Hans-Georg Ziebertz i direktor Zaklade Konrad Adenauer dr. sc. Michael Lange.

U pozdravnoj riječi rektor HKS-a prof. dr. Željko Tanjić izrazio je radost što je upravo ta ustanova domaćin konferencije. “Hrvatsko katoličko sveučilište će tijekom skupa biti mjesto intenzivnog promišljanja izrazito aktualne i za naš povijesni trenutak važne teme “Politička prava i religija” i to u međunarodnom, interdisciplinarnom, te interkonfesionalnom i interreligioznom okruženju” – rekao je rektor i nastavio “Posebno bogatstvo konferencije u Zagrebu upravo u činjenici da stručnjaci različitih disciplina imaju priliku razmijeniti rezultate nacionalnih istraživanja, o njima raspravljati i komparativno ih analizirati. Govoreći općenito, odnos religije i ljudskih prava je izrazito važan upravo zato što religije mogu zauzeti poziciju za ili protiv ljudskih prava i na taj način ili značajno pridonijeti zalaganju za ljudska prava ili pak zauzeti poziciju indiferentnosti ili protivljenja ljudskim pravima.”

Dr. Michael A. Lange, direktor zaklade Konrad Adenauer, kratko je predstavio Zakladu i njezinu misiju promicanja europskih integracija i širenja kršćansko-demokratskih vrijednosti te rekao: “Podržavamo slobodu i demokraciju, pluralizam i ljudska prava što su nosivi stupovi naših aktivnosti u cijelom svijetu.” U osvrtu na samo istraživanje, naglasio je kako je ono važno jer povezuje mlade s pitanjem političkih i ljudskih prava i vjerskih uvjerenja. Ova konferencija nije prvi projekt s Hrvatskim katoličkim sveučilištem, već je to suradnja.

Dr. Hans-Georg Ziebertz, koordinator projekta, pozdravnu riječ započeo je pitanjem: “Kako možemo stvoriti kulturu ‘zajedničkog življenja u svijetu’, koja će jamčiti mir, slobodu i pravdu za sve?” Podsjetio je kako se većina zemalja u svijetu složila da su ljudska prava temeljne vrijednosti ljudskog dostojanstva. Ljudska prava moraju funkcionirati kao opći dogovor na kojem se temelji civilizacija mira, slobode i pravde, rekao je te upozorio kako smo svjesni da su u današnjem svijetu mnoga ljudska prava pod pritiskom. Tako je spomenuo ugroženost prava na okupljanje, samoobranu, ali i ograničenost prava na medijsko izvještavanje, kao i strepnje izbjeglica za život, a tražitelje azila da budu odbijeni. “Svi bismo trebali biti jednaki pred zakonom i trebali bismo imati jednako suđenje bez obzira na učinjeno djelo, no politička praksa pokazuje suprotno. Tako se ljudska prava ne poštuju u mnogim zemljama diljem svijeta.” – ustvrdio je profesor Ziebertz. 

U glazbenom programu sudjelovala je studentica 3. godine Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu Lara Rimac na violini. 

Rezultate hrvatskog istraživanja u sklopu međunarodnog empirijskog znanstvenog projekta  “Religion and Human Rights” provedenog u studenom i prosincu 2014. godine na uzorku od 1284 učenika srednjih škola/gimnazija diljem Hrvatske predstavio je voditelj hrvatskog dijela istraživanja i prorektor za organizaciju i poslovanje na Hrvatskom katoličkom sveučilištu prof. dr. sc. Gordan Črpić.

Hrvatsko empirijsko istraživanja „Religija i ljudska prava“ provedeno je u studenom i prosincu 2014. godine na uzorku od 1284 učenika srednjih škola/gimnazija diljem Hrvatske.

Kvotni uzorak (non-probabilistic quota sample) se sastoji od 1284 ispitanika iz 20 županija Republike Hrvatske i Grada Zagreba.

U uzorku su, prema županijama proporcionalno zastupljeni učenici gimnazija prema udjelu koji imaju u populaciji gimnazijalaca na državnoj razini: najviše je zastupljen Grad Zagreb s 27% ispitanika, potom Splitsko-dalmatinska županija s 14,2% ispitanika, dok je najmanje zastupljena Varaždinska županija s 1,7% ispitanika.

3/4 ispitanika je u dobi od 18 godina (točno 75,4%), a 1/4 godinu mlađa (23,4%) dok je ostalih 1,2% navršilo uglavnom 19 godina.

Prema spolu dominiraju djevojke s 63,6% (N=816), a mladići su zastupljeni s 36,4% (N=468), to je gotovo jednako kao i spolna distribucija u gimnazijama na nacionalnom nivou gdje su djevojke zastupljene udjelom od 62%, a mladići s 38%. (DZS, Statističko priopćenje, travanj 2014.).

Homogenost uzorka koja odgovara demografskoj slici Hrvatske vidljiva je u materinjem jeziku za koji ispitanici navode kao hrvatski u 99,1% slučajeva, Hrvatskoj kao mjestu rođenja u 93,4% i podrijetlu roditelja gdje su majka i otac iz Hrvatske u 81% slučajeva.

Rezultati istraživanja
 

           PRAVA:

• na skali od 1-5 (1= potpuno ne slaganje; 5- potpuno slaganje) najveću podršku ispitanici daju socio-ekonomskim pravima: 4,33
• najnižu potporu daju sudskim pravima (pravo na šutnju, pravo na odvjetnika, na obranu):  2,79
• građanska prava, politička prava, pravo na život na skali od 1-5 podržavaju s ocjenom 3
• ovim istraživanjem potvrđena je tendencija distanciranja prema pobačaju što se može protumačiti s rastom razine konzervatizma, (42% je za zabranu pobačaja; 19% je neodlučno; 37,5% je protiv zabrane pobačaja)

• ispitanici dosta liberalni prema eutanaziji (29% je za zabranu eutanazije; neodlučnih je 23,4%, dok je eutanaziju podržava 47%).

  RELIGIOZNOST:

• ispitivanje je pokazalo da ispitanici se svrstavaju u visoko religioznu populaciju
• njih 85% se deklarira kao katolici (istraživanje na nacionalnoj razini 2011. pokazalo je da se 86,28% deklarira kao katolici)
• na svetu misu redovno odlazi 32% ispitanika – (uspoređujući nacionalnu razinu 2008. rezultat se kretao od 25-30%)
• 45% ispitanika dnevno moli – (na općoj populaciji istraživanje je pokazalo da se radi od 33-37%)
• ovo istraživanje je također pokazalo da nema indikatora koji bi naznačili sekularizacijske procese u Republici Hrvatskoj koji bi se prvo detektirali na mlađoj populaciji, što su pokazala istraživanja provedena u Sloveniji, Austriji i Španjolskoj.
   
• U odnosima RELIGIOZNOST-PRAVA istraživanje je pokazalo sljedeće:
  • ispitanici koji ne idu ili neredovito idu na misu, znatno više podržavaju građanska i politička prava, dok oni koji idu često, tjedno na misu, više podržavaju socio-ekonomska prava.
  • ispitanici koji ne idu ili neredovito idu na misu, politički više su lijevo orijentirani (na skali od 1-10 – 4,54), dok oni koji idu na misu su više desno orijentirani (na skali od 1-10, 6,6).