Istraživačka grupa

izv. prof. dr. sc. Marina Merkaš,
voditeljica projekta D.E.C.I.D.E. i istraživačke grupe
 

Izv. prof. dr. sc. Marina Merkaš (rođena 1982.) zaposlena je na Sveučilišnom odjelu za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta od 2014. godine. Doktorirala je na temu uloge obitelji u razvoju socijalne kompetencije adolescenata 2012. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje društvenih znanosti, polje psihologija, grana razvojna psihologija). Područje interesa, znanstvenog i istraživačkog rada su joj u grani razvojne psihologije, specifičnije individualne i kontekstualne odrednice razvoja djece, posebice učinci roditeljstva i obiteljske dinamike na razvoj djece i adolescenata te učinci digitalne tehnologije na razvoj djece.

Radila je u XVI. gimnaziji u Zagrebu, Klinici za psihijatriju KBC-u Rijeka te Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar. Usavršavala se pohađanjem šest ljetnih i metodoloških škola i radionica, dobitnica je osam stipendija za usavršavanja, te je dio disertacije izradila je na Sveučilištu u Gentu, Belgija. Završila prvi stupanj kognitivno-bihevioralne terapije i posjeduje osnovnu dopusnicu za rad Hrvatske psihološke komore.

 Do sada je sudjelovala u provedbi 17 projekata financiranih iz različitih izvora (među kojima su UNICEF, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Hrvatska zaklada za znanost, Agencija za elektroničke medije, Society for Research on Adolescence, European Union Funds), pri čemu je na dva bila u ulozi voditeljice. Do sada je samostalno ili u koautorstvu objavila preko 30 radova u časopisima, zbornicima radova sa skupova i knjigama te je sudjelovala u izradi dvije monografije i dva znanstvenoistraživačka izvješća. Bila je urednica knjige sažetaka sa skupa, sudjelovala je sa više od 60 priopćenja na domaćim i međunarodnim skupovima te je bila voditeljica i sudionica nekoliko simpozija i okruglih stolova na skupovima.

Od važnijih djelovanja, bila je predsjednice Programskog odbora 1. međunarodnog znanstveno-stručnog skupa Sveučilišnog odjela za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta i članica Senata Hrvatskog katoličkog sveučilišta te je bila jedan od mentora u sklopu SRA COVID-19 Response Team, Society for Research on Adolescent. Do sada je recenzirala radove za preko 20 domaćih i stranih časopisa, članica je uredništva dvaju časopisa te je članica više stručnih društava među kojima su ugledna međunarodna društva European Association for Research on Adolescence (EARA), Society for Research on Adolescence (SRA) i European Association for Developmental Psychology (EADP). Od 2007. godine sudjeluje u izvođenju nastave iz razvojne psihologije te mentorstvu, ocjenama i obrana diplomskih, specijalističkih i doktorskih radnji na Sveučilištu u Zagrebu, Sveučilištu u Rijeci i Sveučilištu u Ljubljani. Održala je tri pozvana predavanja te je sudjelovala u nizu aktivnosti usmjerenih popularizaciji spoznaja iz područja njezina djelovanja.  

Recentno, u 2024., izašao je tematski broj časopisa Psihologijske teme „Children, adolescents, and media use: recent trends and progress“ kojem je bila je pozvana gošća urednica, izradila je stručnu analizu stanja djece i mladih u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2021. do 2023. za Središnji državni ured za demografiju i mlade kao informiranu smjernicu za izradu nacionalnog plana za djecu i mlade u digitalnom okruženju u RH te je održala pozvano izlaganje o rezultatima projekta D.E.C.I.D.E. u okviru predkonferencije  „SRA Pre-Conference on Global Perspectives on Developmental Science to Address Youth Resilience and Well-Being in the Face of Sociocultural and Ecological Challenge“ u Chicagu, Il. Trenutno još vodi istraživački tim HKS u projektu „Primjena digitalnih tehnologija temeljenih na umjetnoj inteligenciji u obrazovanju – BrAIn“ (2023.-2029.) i sudjeluje u međunarodnom projektu „Smartphone Use, Sleep, and Mood: A cross-cultural study on the role of emotion regulation“ (2024.-2026.) financiran od European Association for Developmental Psychology.

Dr. sc. Marina Kotrla Topić je viša je znanstvena suradnica u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar. Doktorirala je 2012. godine na Sveučilištu u Zagrebu. Njeni istraživački interesi uključuju rani kognitivni razvoj, istraživanje upotrebe digitalnih medija kod djece u ranom i srednjem djetinjstvu te istraživanje čitanja sa zaslona digitalnih uređaja. Osim u metodologiji anketnih istraživanja, bogato iskustvo ima i u provođenju kvalitativnih istraživanja. Bila je članica Upravnog odbora COST akcije „IS1410: The digital literacy and multimodal practices of young children (DigiLitEY)“ te COST akcije „IS1404: Evolution of reading in the age of digitalization (E-READ)“. Bila je voditeljica je projekta „Povezanost upotrebe digitalnih medija i obiteljskog literarnog okruženja s jezičnim vještinama djece predškolske dobi“ (DIGILIT), financiranog od Instituta Pilar te voditeljica hrvatske dionice istraživanja „Young children (0-8) and digital technology“ (European Commission, Joint Research Centre, Institute for the Protection and Security of the Citizen, kao i hrvatske dionice međunarodnog projekta KiDiCoTi: a new study on kids’ digital lives during COVID-19 lock-down”, pod vodstvom Joint Research Centera. Bila je članica istraživačkog tima na projektima „Osobine ličnosti i prirodni jezik“ te „Osobine ličnosti, prirodni jezik i kognitivni razvoj“, financiranima od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja te suradnica na Erasmus+ projektu “ProWell – Protecting the mental well-being of our children during and after public health emergencies – digital training for teachers and educators”.

Članica je uredništva „Education and Technologies Journal“ iz Bugarske. Trenutno je suradnica na projektima „Digitalna tehnologija u obitelji: obrasci ponašanja i učinci na razvoj djece (D.E.C.I.D.E.)“ te „Dobrobit djeteta u kontekstu obitelji (CHILD-WELL)“ financiranim od Hrvatske zaklade za znanost. Voditeljica je projekta DigiLitA – Utjecaj okoline na razvoj djeteta: povezanost upotrebe digitalne tehnologije, obiteljskog literarnog okruženja te fizičke aktivnosti s dobrobiti djeteta u ranoj školskoj dobi. Riječ je je znanstveno-istraživačkom projektu Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, kojeg financira Europska unija – NextGeneration EU. Članica je International Society for the Study of Behavioural Development (ISSBD), European Association for Developmental Psychology (EADP), Hrvatske psihološke komore i Hrvatskog psihološkog društva.

Urednica je pet zbornika radova, a samostalno ili u koautorstvu objavila je 36 znanstvenih radova, tri poglavlja u knjigama te jednu znanstvenu knjigu. Na međunarodnim skupovima sudjelovala je s 79 izlaganja, a na domaćim znanstveno-stručnim skupovima s tri izlaganja. Bila je članica programsko-organizacijskih odbora četiriju znanstveno-stručnih skupova, od toga dva međunarodna.

Katarina Perić Pavišić od 2019. godine zaposlena je u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu, trenutno na radnom mjestu više asistentice. Doktorirala je 2023. godine na poslijediplomskom sveučilišnom doktorskom studiju Prevencijska znanost i studij invaliditeta s temom „Uloga roditeljske medijacije u prevenciji problematičnoga korištenja interneta kod djece u ranoj adolescenciji“. Istraživački interes joj je u području dobrobiti djece i mladih, roditeljskih ponašanja i prevencije problematičnih ponašanja, posebno vezanih uz korištenje uređaja digitalne tehnologije i interneta. Do sada je objavila 12 znanstvenih radova, a još dva su u postupku objavljivanja te jedan u postupku recenzije. Sudjelovala je s više od 30 izlaganja na domaćim i međunarodnim znanstvenim konferencija. Radila je kao suradnica na deset znanstvenih projekata, od čega su trenutno u tijeku dva projekta Instituta Pilar, jedan tržišni i jedan projekt Hrvatske zaklade za znanost. Kao vanjska suradnica, sudjeluje u izvedbi nastave na nekoliko predmeta na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Sudjelovala je i u organizaciji pet domaćih i međunarodnih znanstveno-stručnih skupova, kao i uredništvu jednog zbornika. Članica je Hrvatske psihološke komore, Europske asocijacije za istraživanja s adolescentima (eng. The European Association for Research on Adolescence, EARA) i Odbora za osiguravanje kvalitete na Hrvatskom katoličkom sveučilištu.

CROSBI

Vanesa Varga je u naslovno zvanje docentice u znanstvenom polju informacijske i komunikacijske znanosti birana je 18. travnja 2023. godine na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Nastupno predavanje pod nazivom „Navike i motivi korištenja pametnih telefona kod adolescenata” održala je na Hrvatskom katoličkom sveučilištu 2023. godine. Poslijediplomski doktorski studij informacijskih i komunikacijskih znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završila je 2020. godine te stekla akademski naziv doktorice znanosti iz znanstvenog područja društvenih znanosti, znanstvenog polja informacijske i komunikacije znanosti. Stekla je akademski naziv magistre edukacije kroatologije 2012. godine na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu (danas Fakultet hrvatskih studija). Iste je godine stekla akademski naziv magistra komunikologije. Akademski naziv magistra muzeologije i upravljanja baštinom stekla je 2013. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nastavu je držala ili drži na Odsjeku za komunikologiju Fakuleta hrvatskih studija (Društveni mediji, Začetnici komunikologije i njihova djela Sociološki aspekti masovne komunikacije, Pravni aspekti masovne komunikacije, Koncepti i teorije istraživanja medijskih utjecaja), na Odjelu za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta (Komunikacijske i prezentacijske vještine), na Odjelu za komunikologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta (Vizualna komunikacija, Internetski aktivizam) te na Grafičkom fakultetu u Zagrebu (Komunikologija, Poslovna komunikologija, Komunikologija grafičkog dizajna, Vizualne komunikacije i Medijska komunikacija).

Bila je zaposlena od 2021. do 2023. kao poslijedoktorand (danas viši asistent) na projektu Hrvatske zaklade za znanost (UIP-2019-04-7545) „Digitalna tehnologija u obitelji: obrasci ponašanja i učinci na razvoj djece”. Do sada je samostalno ili kao koautor izlagala na devetnaest konferencija s međunradonom recenzijom (UK, Grčka, SAD, i dr.) te na dvije konferencije s domaćom recenzijom. Objavila je 18 radova u znanstvenim časopisima i zbornicima skupova te jedno poglavlje u knjizi. Dobitnica je nagrade na najbolji rad mladog autora (Best Young Researcher Paper, 2023) časopisa Primenjena psihologija Filozofskog fakulteta u Novom Sadu za rad The children’s motivation for digital technology use: parents and children’s perspective (autori: Varga, Vanesa i Kotrla Topić, Marina).

Godine 2023. bila je voditeljica jednogodišnjeg znanstvenog projekta Hrvatskog katoličkog sveučilišta „Sreća nije u stvarima: uloga medija, roditelja i vršnjaka u oblikovanju materijalizma kod djece“ (HKS-2023). Također, tijekom 2023. godine bila je voditeljica projekta „Obiteljski i individualni plan korištenja medija: interaktivno savjetodavno web mjesto“ financiranog od strane Agencije za elektroničke medije. Do sada je u svom znanstvenom radu primjenivala metode intervjua, fokus grupa, anketa, dnevničkih studija i opažanja. Njeni interesi uključuju učinke medija.

Matea Bodrožić Selak, mag. psych., zaposlena je na Sveučilišnom odjelu za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta od 2021. godine. Magistrirala je psihologiju 2020. godine na Sveučilištu u Zadru s radom „Neki prediktori nomofobije“. Tijekom studija bila je demonstrator na Katedri za kliničku i zdravstvenu psihologiju. Radila je s djecom s posebnim potrebama i problemima u ponašanju u Centru za odgoj i obrazovanje Juraj Bonači u Splitu. Volontirala je na projektu „Pandemija i ja – psihološki aspekti krize izazvane pandemijom bolesti COVID-19“.

Trenutno je doktorandica na poslijediplomskom doktorskom studiju Prevencijska znanost i studij invaliditeta na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer Prevencija mentalnih i ponašajnih poremećaja i promocija mentalnog zdravlja. Također je edukantica bihevioralno-kognitivnih terapija pri Hrvatskom udruženju za bihevioralno kognitivne terapije (HUBIKOT). Sudjelovala je u provedbi pet projekata: Digitalna tehnologija u obitelji: obrasci ponašanja i učinci na razvoj djece (na kojem je trenutno zaposlena); Obiteljski i individualni plan za korištenje digitalnih medija – interaktivna savjetodavna web stranica; Sreća nije u stvarima: uloga medija, roditelja i vršnjaka u oblikovanju materijalizma kod djece; Pandemija i ja – psihološki aspekti krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19; Mentalno zdravlje za sve. Usavršavala se pohađanjem ljetnih škola i metodoloških radionica te je dobitnica dviju stipendija za usavršavanja (The European Family Support Network – How do we generate evidence in family/parenting support? i Family support and research for social impact), te je stipendistica Američke biskupske konferencije. Sudjelovala je s više od 25 priopćenja na domaćim i stranim znanstvenim konferencijama, poput Godišnje konferencije psihologa u Hrvatskoj, 4. međunarodnog znanstveno-stručnog skupa Sveučilišnog odjela za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta, 10th International Scientific Conference Research in Education and Rehabilitation Sciences (ERFCON), European Conference on Developmental Psychology (ECDP) i European Association for Research on Adolescence Conference (EARA).

Koautorica je stručne analize stanja djece i mladih u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2021. do 2023. za Središnji državni ured za demografiju i mlade koja služi kao informirana smjernica za izradu nacionalnog plana za djecu i mlade u digitalnom okruženju u RH, monografije istraživačko-edukativnog projekta „Pandemija i ja – psihološki aspekti krize izazvane pandemijom bolesti COVID-19“ i 6 izvornih znanstvenih radova. Članica je European Association for Research on Adolescence (EARA) i The International Society for the Prevention of Child Abuse & Neglect (ISPCAN). Trenutno radi na doktorskoj disertaciji u okviru koje istražuje odnos roditelja i djece u kontekstu digitalne tehnologije.

Ana Žulec Ivanković rođena je 26. srpnja 1995. u Zagrebu. U Zagrebu završava XV. gimnaziju („MIOC“) i Srednju školu za klasični balet, čime stječe zvanje profesionalnog plesača klasičnog baleta. Nakon završetka srednjoškolskog obrazovanja, 2014. upisuje prijediplomski sveučilišni studij psihologije na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, a nakon njega 2017. upisuje diplomski sveučilišni studij psihologije na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Tijekom studija usmjerava se na rad s djecom, kroz vođenje plesnih radionica za djecu u Centru za kulturu Peščenica i kroz podršku u učenju u Osnovnoj školi Augustin Harambašić, a također pokazuje i interes za znanstveni rad kroz studentski posao u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Tijekom studija aktivno sudjeluje u promociji psihologije održavajući radionice u sklopu Tjedna psihologije, a također s kolegicama pokreće Instagram profil zam.isli, kojem je cilj promocija i približavanje široj javnosti psihologije kao znanosti i struke. Titulu magistre psihologije stječe 2020. obranom diplomskog rada na temu „Neke individualne odrednice samopoštovanja studenata umjetničkih akademija“.

Nakon završetka studija, 2020. godine zapošljava se na poziciji doktoranda na uspostavno istraživačkom projektu „Digitalna tehnologija u obitelji: obrasci ponašanja i učinci na razvoj djece“ (UIP-2019-04-7547), financiranog od Hrvatske zaklade za znanost i Hrvatskog katoličkog sveučilišta, a kojem je voditeljica izv. prof. dr. sc. Marina Merkaš, te biva birana u suradničko zvanje asistentice na Sveučilišnom odjelu za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Iste godine upisuje poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij psihologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Tijekom rada na projektu aktivno sudjeluje u pripremi i provedbi četiri planirane studije unutar projekta (kvalitativno istraživanje, longitudinalno istraživanje, istraživanje metodom uzorkovanja iskustva te opažanje u prirodnim uvjetima), a također aktivno priprema i provodi dodatna istraživanja u sklopu projekta. Tijekom 2023. suradnica je na dva jednogodišnja projekta (Sreća nije u stvarima: uloga medija, roditelja i vršnjaka u oblikovanju materijalizma kod djece i Obiteljski i individualni plan korištenja digitalnih medija – interaktivna savjetodavna mrežna stranica), a tijekom 2024. aktivno sudjeluje na projektu Plesni valovi, kojeg provodi Centar za kulturu Peščenica.

Objavila je 7 znanstvenih radova u koautorstvu te je aktivno sudjelovala na dvije domaće i pet međunarodnih konferencija, od kojih je najistaknutija Society for Research in Adolescence konferencija, održana u Chicagu, Sjedinjene Američke Države, u travnju 2024. Kontinuirano usavršava svoja znanja, posebno u području naprednih statističkih postupaka i različitih statističkih programa.

Članica je Europske asocijacije za istraživanja s adolescentima (eng. European Association for Research on Adolescence, EARA), Društva za ambulatorna istraživanja (eng. Society for Ambulatory Assessment, SAA), Društva za istraživanja u adolescenciji (eng. Society for Research in Adolescence, SRA), Europske asocijacije za razvojnu psihologiju (eng. European Association for Developmental Psychology, EADP), gdje obnaša dužnost nacionalnog predstavnika Republike Hrvatske u Uniji mladih istraživača (eng. Early Research Union, ERU) te je članica Hrvatske psihološke komore.

U slobodno vrijeme amaterski se bavi glumom te planira upis Poslijediplomskog specijalističkog studija Kreativne terapije na Akademiji za umjetnost i kulturu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

CROSBI