Share
Profesor Karavanić (FFZG) održao predavanje "Traganje za ranom religioznošću putem arheoloških i paleoantropoloških nalaza"
U utorak 17. prosinca 2024. prof. dr. sc. Ivor Karavanić s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održao je gostujuće predavanje "Traganje za ranom religioznošću putem arheoloških i paleoantropoloških nalaza" na našem Sveučilištu.

U ime HKS-a publici se obratio prof. dr. sc. Hrvoje Štefančić koji je istaknuo kako je ovakav tip predavanja iznimno važan za daljnji razvoj svijesti i poimanja odnosa religije i znanosti te da ima dodatnu važnu dimenziju početka suradnje Centra za proučavanje odnosa znanosti i religije (Fakultet filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu) i Centra za fundamentalna pitanja u znanosti (Hrvatsko katoličko sveučilište).

Pročelnik Centra za proučavanje odnosa znanosti i religije, doc. dr. sc. Petar Tomev Mitrikeski, dipl. ing. ukratko je predstavio rad Centra, izrazio zadovoljstvo ostvarenom suradnjom te pozvao sve prisutne da sve novosti i najave novih predavanja i događanja prate na službenoj mrežnoj stranici Centra.

Doc. dr. sc. Darko Periša sa Sveučilišnog odjela za povijest HKS-a u kratkim je crtama predstavio prof. dr. sc. Ivora Karavanića, koji je zatim održao predavanje o prapočetcima religije koji su udaljeni desecima tisuća godina od povijesnih pisanih izvora.

Primjenom suvremenih metoda, usmjereni smo na proučavanje arheoloških i paleoantropoloških nalaza. Nalazi koji upućuju na simboličko ponašanje u donjem paleolitiku (starije kameno doba) vrlo su oskudni. U srednjem paleolitiku neandertalci, po prvi puta u povijesti ljudskoga roda, ukopavaju svoje mrtve te pokazuju određene oblike simboličkog, a možda i religioznoga ponašanja. Čuvena umjetnička ostvarenja (oslikane špilje, izrada figurica) ranog modernog čovjeka gornjeg paleolitika (Homo sapiens sapiens), najčešće se povezuju s religijom. Rana religioznost i pojava religije nisu samo važne za duhovnost pojedinaca ili zajednice, već imaju snažnu pozitivnu ulogu u funkcioniranju ljudskih društava.
