Share
Na HKS-u održan Svećenički dan Zagrebačke nadbiskupije posvećen sakramentu pomirenja
U Velikoj dvorani Hrvatskog katoličkog sveučilišta u ponedjeljak 16. studenoga 2026. održan je Svećenički dan Zagrebačke nadbiskupije, koji je ove godine bio posvećen temi „Sakrament pomirenja pred izazovima suvremene kulture i društva“. Susret je okupio svećenike Zagrebačke nadbiskupije te predavače koji su o važnosti i izazovima sakramenta pomirenja govorili iz teološke, pastoralne, liturgijske i kanonskopravne perspektive.
Susretu su nazočili zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša, zagrebački nadbiskup u miru kardinal Josip Bozanić, pomoćni biskupi mons. Ivan Šaško, mons. Mijo Gorski, mons. Vlado Razum i mons. Marko Kovač te brojni svećenici Zagrebačke nadbiskupije i oni koji djeluju na njezinu području.
Nakon uvodne molitve okupljenima se obratio zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša, istaknuvši kako sakrament pomirenja zauzima posebno mjesto u životu i poslanju svakog svećenika. Govoreći o izazovima suvremenog društva, upozorio je na proturječje kulture koja je sklona javnom osuđivanju drugih, dok istodobno sve teže prepoznaje i priznaje vlastite pogreške i grijehe.
„Kultura koja poriče grijeh ne postaje time blaža. Postaje nemilosrdnija. Ako nema grijeha, nema ni oproštenja“, poručio je nadbiskup, naglasivši kako je upravo zbog toga sakrament pomirenja jedan od najdragocjenijih darova koje Crkva može ponuditi suvremenom čovjeku.
Oslanjajući se na biblijski susret proroka Natana i kralja Davida, nadbiskup je govorio o odgovornosti ispovjednika, istaknuvši važnost pastoralne mudrosti, strpljivog slušanja i hrabrosti u naviještanju istine. „Ispovjednik nije istražitelj. On je liječnik i brat“, naglasio je, podsjetivši kako svećenik nije pozvan samo ukazivati na grijeh, nego prije svega biti služitelj Božjeg milosrđa i oproštenja.
Posebno je istaknuo važnost osobnog duhovnog života svećenika i njihova redovitog pristupanja sakramentu pomirenja. „Samo onaj tko i sam redovito kleči kao pokornik može vjerodostojno sjediti kao ispovjednik“, poručio je nadbiskup Kutleša.
U nastavku programa održana su tri tematska izlaganja. O liturgijskim i pastoralnim vidovima sakramenta pomirenja govorio je vlč. doc. dr. sc. Milan Dančuo, povjerenik za formaciju trajnih đakona i pročelnik Katedre liturgike Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Naglasio je važnost župne zajednice i cjelovitog razumijevanja sakramenta pomirenja kao susreta s Božjim milosrđem, a ne tek ispunjavanja vjerske obveze.
„Tek kada župa živi kao zajednica krštenika, svjesnih svoga poziva na svetost i okupljenih oko euharistije, i sakrament pomirenja prestaje biti tek pobožna obveza ili formalnost“, istaknuo je Dančuo.
O pastoralnim izazovima ispovjedničke službe govorio je vlč. mr. sc. Ivan Grbešić, duhovnik u Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu. U svojem je izlaganju naglasio kako je važno pomoći vjernicima da u priznavanju grijeha prepoznaju priliku za duhovnu obnovu i oslobođenje.
„Naš pastoralni izazov nije samo ponovno govoriti o grijehu, nego pomoći čovjeku otkriti da priznavanje grijeha nije poniženje, nego put prema slobodi, ozdravljenju, iscjeljenju i novom životu“, poručio je Grbešić.
Kanonskopravnu dimenziju sakramenta pomirenja predstavio je preč. prof. dr. sc. Josip Šalković, sudski vikar Međubiskupijskog suda prvoga stupnja u Zagrebu i pročelnik Katedre kanonskoga prava Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Govoreći o crkvenim pravnim odredbama, istaknuo je njihovu ulogu u zaštiti prava vjernika i osiguravanju pravilnog podjeljivanja sakramenta.
„I pomalo stroga pravna zaštita vjernicima omogućava da bez straha pristupe Božjem milosrđu, a svećeniku daju pravnu sigurnost da ostane vjeran Kristu i Crkvi“, naglasio je Šalković.
Nakon predavanja održana je rasprava u kojoj su sudionici imali priliku dodatno razmotriti aktualne izazove ispovjedničke službe i pastoralnog djelovanja u suvremenom društvu.
U završnom dijelu susreta okupljenima se obratio rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić, koji je predstavio djelovanje Sveučilišta, njegov dosadašnji razvoj i napredak te aktualne aktivnosti usmjerene na daljnje jačanje akademskog i znanstvenog rada.
Svećenički dan Zagrebačke nadbiskupije zaključen je molitvom Angelusa i zajedničkim objedom.