Misija
Studij Pravo na HKS-u bit će namijenjen obrazovanju sveučilišnih magistara/ magistri prava u petogodišnjemu studijskomu programu te će imati za konačni cilj obrazovanje i osposobljavanje najboljih stručnjaka koji će po završenome studiju biti spremni za rad u pravnoj struci. Ta je struka iznimno široka, u rasponu od državne uprave, pravosuđa, gospodarstva, akademske zajednice, pa do drugih područja. Uzevši u obzir predviđene ograničene upisne kvote, time također i mogućnost pojačanoga individualnoga praćenja studenata, jamči se i visoka razina zapošljivosti novih, HKS-ovih magistara prava. Misija studija Pravo na HKS-u jest u takvoj pripremi studenata da nakon stjecanja diplome budu u stanju ne samo uspješno obavljati poslove u pravnoj struci, već i da znaju odgovoriti sve složenijim pravnoetičkim izazovima suvremenoga društva. U tome će biti dodatna vrijednost programa studija Pravo na HKS-u koji će, uz pravnotehničke, ustrajati i na pravnoetičkim vrijednostima i spoznajama studenata. Ta misija studija Pravo je neodvojiva od misije HKS-a kao cjeline, a koja se temelji na promicanju vrijednosti u društvu i njihovom povezanosti s društvenim moralom i pravdom.
Misija HKS-a kontinuirana je potraga za istinom kroz istraživanja te očuvanje i prenošenje znanja za dobrobit društva, pri čemu se osobita pozornost posvećuje odgoju cjelovite osobe u katoličkoj tradiciji i duhovnosti, kao što to i proizlazi iz Apostolske konstitucije o katoličkim sveučilištima Ex corde Ecclesiae. Stoga je program studija Pravo osmišljen po uzoru na pojedine slične studijske programe u Europi, ujedno uz uvažavanje specifičnosti hrvatskoga visokoobrazovnoga i općedruštvenoga konteksta. Studij Pravo zamišljen je kao komplementaran, a ne konkurentan postojećim studijskim programima za obrazovanje magistara prava u Republici Hrvatskoj. U tome treba tražiti sinergiju i mogućnosti suradnje s drugim pravnim fakultetima u Republici Hrvatskoj, uz puno međusobno uvažavanje specifičnosti i tradicije.
Vizija
Studij Pravo težit će prepoznatljivosti u nacionalnim i međunarodnim okvirima po doprinosu pravnoj znanosti i otvorenosti promjenama, kako zbog svojeg programa, tako i po metodama poduke. Pravnici koji se obrazuju na studiju Pravo na HKS-u izdvajat će se po svojem vladanju temeljnim postulatima pravnih disciplina, kompetencijama u praktičnom radu, iskustvu u volontiranju te konkurentnosti na zahtjevnom tržištu rada, ne samo Hrvatske već i Europske unije. Studij Pravo bit će otvoren i za Hrvate u dijaspori, jednako kao i za strane studente, jer će se dio upisne kvote odnositi i na tu potencijalnu studentsku populaciju.
Cilj je studija obrazovati pravnike ne samo za rad u privatnom sektoru (u odvjetništvu, javnom bilježništvu ili u privredi) i rad u hrvatskim pravosudnim institucijama i državnoj upravi, nego i u europskim pravosudnim institucijama te međunarodnim tijelima (uključujući tu međunarodne organizacije i međunarodna pravosudna tijela) te u akademskoj zajednici. Stoga će težište studijskog programa biti u stjecanju znanja i vještina o europskom pravu i međunarodnom pravu, uključujući i praksu Suda Europske unije, Europskog suda za ljudska prava i ostalih međunarodnih pravosudnih tijela poput Međunarodnog suda i drugih međunarodnih sudišta. To su posebno važna područja u kontekstu sveobuhvatne zaštite ljudskih prava u okolnostima s kojima je suočena suvremena Europa (s obzirom na, npr., COVID-19, depopulaciju, migracije, umjetnu inteligenciju i slične izazove). Uloga pravnika u suočavanju s takvim izazovima ne smije biti tek reaktivna, nego i proaktivna: u iniciranju i osmišljanju, kao i primjeni propisa i standarda u cilju učinkovitog upravljanja, uvijek uz poštivanje načela vladavine prava i ljudskih prava. Stoga će težište nastavnog programa biti i na stjecanju kompetencija i znanja iz područja ljudskih prava, koje je samo po sebi interdisciplinarno jer zahvaća u gotovo sve specijalizacije odnosno grane u okviru znanstvenog polja prava.
Vrijednosti
Osim prenošenja znanja, posebna pozornost tijekom studija posvetit će se njegovanju vrijednosti na kojima se temelji i djelovanje HKS-a, a to su:
razvoj cjelovite osobe – na temelju katoličke baštine, odgoja, studija i znanja, te pomoći u razvoju osobnosti spremnih odgovorno djelovati u društvu i crkvi;
katolički identitet – pri čemu katolički identitet nije prepreka, nego obogaćenje i usmjeravanje znanstvenog, istraživačkog i sveučilišnog rada prema širim obzorjima istine;
integritet – ono što kažemo, to radimo: naše riječi i naša djela odraz su pouzdanosti, poštenja i istine za koju se zalažemo;
postignuća – izvrsnost svakog pojedinca i cjelokupne sveučilišne zajednice u postizanju zadanih ciljeva;
razboritost – znanje i mudrost, sloboda i istina, ljubav i razum.
Strateški ciljevi
Ciljevi studija planiraju se ostvariti kroz intenzivnu suradnju i partnerstvo sa svim relevantnim institucijama državne uprave i pravosuđa. Tu su od podjednake važnosti sudovi, državna odvjetništva, Hrvatska odvjetnička komora, Hrvatska javnobilježnička komora, Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja, Pravosudna akademija i druge institucije.
Umjesto na memoriranju faktografije i pozitivnih propisa, temelj obrazovanja za magistra/magistru prava na studiju Pravo bit će na podučavanju glavnih instituta prava radi njihova razumijevanja i, zatim, mogućnosti adekvatne primjene u praksi. U strateškom smislu, studij Pravo povezivat će teorijske i praktične oblike nastave, no uvijek s naglaskom na usvajanju temeljnih postulata pravnih disciplina i pravnoznanstvenom pristupu tijekom studija. Dio programa izvodit će se u obliku praktične nastave i stručne prakse (praktikuma) uz sudjelovanje praktičara u izvođenju nastave što će studentima pružiti uvida u rad pravosuđa pomoću obveznih praktičnih vježbi tijekom studija kao važnog dijela studijskog programa. Studij Pravo omogućit će i razmjenu studenata, kao i znanstveno-nastavnog osoblja putem programa Erasmus+ i drugih odgovarajućih programa za međunarodnu razmjenu.
Strategija realizacije ciljeva studija temeljit će se i na poticanju interdisciplinarnosti kroz suradnju s drugim znanstvenim područjima (npr. biomedicina i zdravstvo), odnosno s drugim znanstvenim poljima u okviru društvenih i humanističkih znanosti (npr. povijest, ekonomija, sociologija, demografija, filozofija). Dio programa planira se izvoditi i na stranim jezicima, osobito na engleskom jeziku, radi razvijanja jezičnih kompetencija studenata. Osim toga, studijski program strukturiran je tako da se omogući odlazna i dolazna mobilnost studenata, osobito na petoj godini studija na kojoj je omogućeno izvođenje kolegija na engleskom jeziku, uz visoku razinu izbornosti. Također će se poticati rad u malim skupinama, poput diskusijskih grupa, simuliranih suđenja i sl., uz vođenje mentora. Naglasak na kontinuiranom mentorskom radu sa studentima jedna je od važnih značajki studija prava na HKS-u.
Ostvarivanje strateškog cilja HKS-a vezanog za jačanje društvenog doprinosa očitovat će se kroz različite aspekte studija Pravo. Njegovanjem akademskog okružja koje doprinosi razvoju cjelokupne osobe studenata osigurat će se obrazovanje pravnika koji se odlikuju izgrađenim osobnim integritetom i etikom. Ulaskom takvih pravnika u pravosudne institucije utjecat će se na promicanje visokih standarda u pravnoj struci, a time posredno i na veće povjerenje građana u pravosuđe.
Pokretanje studija prava daje daljnji poticaj u ostvarivanju strateškog cilja jačeg uključivanja HKS-a u međunarodnu akademsku zajednicu te njegove internacionalizacije. Sukladno svojoj Strategiji, HKS od samog početka svoga djelovanja razvija međunarodnu suradnju s visokoškolskim i znanstvenim ustanovama te su o tome potpisani brojni međunarodni sporazumi o suradnji. Među tim ustanovama ističu se sljedeće koje provode studijske programe prava: Sveučilište u Mostaru (Mostar, Bosna i Hercegovina), Institut Catholique de Toulouse (Toulouse, Francuska), Université Paris 2 Panthéon Assas (Pariz, Francuska), Université Paris-Sorbonne (Pariz, Francuska), Pontificia Università Lateranense (Rim, Italija), Università Cattolica del Sacro Cuore (Milano, Italija), Università di Macerata (Macerata, Italija), Università di Padova (Padova, Italija), Pázmány Péter Katolikus Egyetem (Budimpešta, Mađarska), Uniwersytet Przyrodniczo-Humanistyczny w Siedlcach (Siedlce, Poljska), Uniwersytet Papieski Jana Pawła II w Krakowie (Krakov, Poljska), Katolicki Uniwersytet Lubelski Jana Pawła II (Lublin, Poljska), Ukrainian Catholic University (Lviv, Ukrajina) i Sveučilište Fordham (New York, Sjedinjene Američke Države). S tim sveučilištima, ali i s drugima (npr. Universidade Católica Portuguesa, Lisabon, Portugal; Comillas Pontifical University, Madrid, Španjolska), HKS će razvijati daljnju suradnju i na polju pravnih znanosti.
Svetac zaštitnik
Sveti Martin (Savaria (danas Szombately), 316. – Candes, 8. studenoga 397.), katolički svetac, biskup grada Toursa. Njegov se blagdan slavi 11. studenoga, na datum njegova pogreba.
Sveti Martin je prvi svetac koji nije bio mučenik. Rođen je kao sin rimskog vojnika u današnjoj Mađarskoj godine 316. Protiv svoje volje, a prema očevoj želji, postaje vojnik. Iz toga vremena postoji zgoda kada siromahu daje dio svojega plašta jer kod sebe nije imao novaca. Iduće je noći usnuo Krista zaogrnuta njegovom polovicom plašta koji mu je rekao: „Ovim me je plaštem zaogrnuo Martin“. Uvijek je bio blizak siromašnima i progonjenima zbog čega se u 27 godina biskupstva suočava s brojnim progonima i pritiscima. Život je posvetio brizi oko jedinstva Crkve i skrbi za najpotrebnije. Siromašan, skroman i blag ušao je u nebo nakon bitke za Božju stvar koju je vodio cijeloga života.