Na razmeđu srednjega i ranog novog vijeka - Državni stručno-znanstveni skup za učitelje i nastavnike povijesti u RH

Neposredno uoči 500. obljetnice Mohačke bitke, 27. i 28. kolovoza 2026., na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu održat će se državni stručno-znanstveni skup za učitelje i nastavnike povijesti „Na razmeđu srednjega i ranog novog vijeka“. Plenarni dio programa održavat će se u Auli Magni, dok će poslijepodnevni dio oba dana biti posvećen radionicama za učitelje i nastavnike. Skup zajednički organiziraju Sveučilišni odjel za povijest Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i Agencija za odgoj i obrazovanje.

Suradnja dviju ustanova u organizaciji skupova za učitelje i nastavnike povijesti traje od 2018., kada je održan prvi zajednički skup „Povijesni izvori u historiografiji i nastavi“. Nastavljena je skupovima „Zagreb kroz stoljeća“ 2022., „Nastava povijesti u teoriji i praksi“ 2023. te „Kralj Tomislav i historiografija – (1)100 godina poslije“ 2025. Ovogodišnji skup „Na razmeđu srednjega i ranog novog vijeka“ peti je u tom nizu. Nastao je na inicijativu mr. sc. Marijane Marinović, više savjetnice za nastavu povijesti u Agenciji za odgoj i obrazovanje, koja je predložila temu i koncepciju skupa.

Program je osmišljen tako da znanstvena izlaganja poveže s konkretnim pitanjima nastave povijesti i radom učitelja i nastavnika u učionici. Uvodnu riječ dat će rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić i ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje mr. sc. Katarina Milković, a jutarnji dio programa oba dana moderirat će dr. sc. Vjera Brković, viša predavačica. Za sudjelovanje na skupu dosad se prijavilo više od 170 učitelja i nastavnika povijesti iz cijele Hrvatske.

Petstota obljetnica Mohačke bitke neposredan je povod skupu, ali njegova koncepcija nadilazi sam događaj iz 1526. Novija istraživanja Mohač smještaju u širi kontekst osmanskoga pritiska, političkih i dinastičkih promjena te preobrazbi Ugarsko-Hrvatskoga Kraljevstva i srednjoeuropskoga prostora, istodobno propitujući njegova kasnija tumačenja kao granice epoha i simbola „propasti“. Prvi dan skupa donosi različite poglede na političke, društvene, vjerske i kulturne procese povezane s Mohačem i prijelazom u rani novi vijek. O knezovima Blagajskim i obiteljskim strategijama u vrijeme osmanske ugroze govorit će prof. dr. sc. Hrvoje Kekez, a izv. prof. dr. sc. Mario Bara o jezičnim doticajima, konfesionalnim granicama i pojavi imena Šokac. Dr. sc. Robert Skenderović razmotrit će raspad hijerarhije Katoličke crkve u Slavoniji nakon Mohačke bitke, doc. dr. sc. Valentina Janković Barbarić identitete i društvene uloge bana i zagrebačkog biskupa Šimuna Bakača Erdödyja, a Veronika Novoselac, mag. hist. et mag. comm., kako je Mohačka bitka oblikovana u hrvatskom historiografskom i književnom narativu.

Drugoga dana naglasak se pomiče prema političkim posljedicama prijeloma i preobrazbama hrvatskoga prostora tijekom 16. stoljeća. Doc. dr. sc. Luka Špoljarić govorit će o hrvatskim velikašima i izazovu državotvorstva u kasnom srednjem vijeku, a prof. dr. sc. Ivan Majnarić o Cetingradskom congregatio generalis 1527. i iskazima predmoderne nacije. Slijede izlaganja izv. prof. dr. sc. Denisa Njarija o mađarskoj perspektivi Mohača, kulturi sjećanja i nacionalnom narativu te dr. sc. Damira Stanića o karakteristikama i posljedicama militarizacije hrvatskoga prostora u 16. stoljeću.

Jednako važan dio programa čine radionice koje vode učitelji i nastavnici povijesti iz osnovnih i srednjih škola. Prvoga dana sudionici će kroz praktičan rad obrađivati razvoj oružja i vojne tehnologije u doba osmanskih osvajanja, migracije na prijelazu iz srednjega u rani novi vijek, primjenu povijesnih izvora o osmanskim osvajanjima u nastavi te njihove posljedice u Istri. Drugoga dana radionice će obuhvatiti Pazinski kaštel na razmeđu srednjega i ranog novog vijeka, metodu slagalice u obradi zavičajne teme o Istri i Taru u 16. stoljeću te Matiju Vlačića Ilirika kao reformatora, znanstvenika i Europljanina. Radionički dio moderirat će viši savjetnici iz Agencije za odgoj i obrazovanje mr. sc. Marijana Marinović i Hrvoje Knežević, prof.

„Na razmeđu srednjega i ranog novog vijeka“ stoga polazi od Mohača, ali se na njemu ne zaustavlja. Bitka iz 1526. otvara raspravu o političkim promjenama, ratovanju, migracijama, vjerskim podjelama i promjenama identiteta koje su obilježile hrvatski i srednjoeuropski prostor 16. stoljeća. Posebna će se pozornost posvetiti i načinima na koje je Mohač poslije tumačen u historiografiji, književnosti i kulturi sjećanja. Radionice pritom učiteljima i nastavnicima nude sadržaje, izvore i pristupe koje mogu primijeniti u nastavi.