Share
Profesor Kekez gostovao u podcastu "Povijesni dijalozi" Večernjeg TV
Prof. dr. sc. Hrvoje Kekez sa Sveučilišnog odjela za povijest gostovao je u podcastu Večernjeg TV-a „Povijesni dijalozi“, koji vodi Ivan Tepeš. U razgovoru je govorio o hrvatskoj povijesti ranog novog vijeka, s posebnim osvrtom na Krbavsku bitku, Cetinski sabor te dugoročne posljedice osmanskih osvajanja na hrvatske granice i demografsku sliku Hrvatske.
Kao jednu od središnjih tema razgovora Kekez je izdvojio 500. obljetnicu Cetinskog sabora, održanog 1527. godine u franjevačkom samostanu podno utvrde Cetin. Istaknuo je njegovu iznimnu važnost za hrvatsku povijest i činjenicu da se spominje i u izvorišnim osnovama hrvatskoga Ustava. Nakon teškog poraza ugarsko-hrvatske vojske u Mohačkoj bitki 1526. godine i pogibije kralja Ludovika II. Jagelovića, hrvatski staleži okupili su se u Cetinu te samostalno izabrali Ferdinanda Habsburškog za kralja, uz njegovu obvezu da će štititi hrvatske zemlje od Osmanlija.
Govoreći o Krbavskoj bitki iz 1493. godine, Kekez je upozorio na uvriježene predodžbe prema kojima je upravo ta bitka označila trenutak nakon kojega je uslijedio neposredan slom hrvatskoga kraljevstva. Iako je poraz na Krbavskom polju imao goleme posljedice, osmansko osvajanje tog prostora odvijalo se postupno i tijekom sljedećih desetljeća. U bitki je stradao ili zarobljen velik broj pripadnika tadašnje hrvatske društvene, političke i vojne elite, uključujući istaknute članove velikaških obitelji Frankopan, Zrinski i Blagajski.
Kao jednu od najvažnijih dugoročnih posljedica osmanskih prodora Kekez je izdvojio masovno iseljavanje stanovništva tijekom druge polovice 15. i čitavog 16. stoljeća. Valovi izbjeglica kretali su se prema dalmatinskim otocima i preko Jadrana sve do talijanskog Molisea, gdje njihovi potomci žive i danas. Istodobno je došlo do slabljenja domaćih institucija, a Zagrebačka biskupija postupno je postala jedan od ključnih nositelja političkog i društvenog kontinuiteta na preostalom hrvatskom prostoru.
U nastavku razgovora profesor Kekez govorio je o postupnom oblikovanju hrvatskih granica, od razdoblja „ostataka ostataka“ Hrvatske do povlačenja Osmanlija nakon Bečkog rata i mira u Srijemskim Karlovcima 1699. godine. Osvrnuo se i na pomicanje hrvatskoga imena prema sjeverozapadu, kao i na dugotrajne posljedice osmanskih ratova na hrvatsko društvo i kolektivno pamćenje. Posebnu je pozornost posvetio načinima na koje su se sjećanja na ratove s Osmanlijama tijekom stoljeća oblikovala i koristila, uključujući njihovu instrumentalizaciju u političkom kontekstu nakon Prvoga svjetskog rata.
Na kraju razgovora Kekez je pojasnio povijesne temelje Sinjske alke i đurđevačke Picokijade, istaknuvši ih kao primjere živog povijesnog sjećanja i važnih elemenata suvremenog hrvatskog identiteta. O navedenim temama, kao i o novim spoznajama vezanim uz Krbavsku bitku, detaljnije piše u svojoj novoj knjizi posvećenoj Krbavskom polju 1493. godine.
Cijelu emisiju možete pogledati niže:
