Prof. dr. sc. Hrvoje Kekez sudjelovao na međunarodnom kongresu Leeds International Medieval Congress 2026

Veliki međunarodni medievistički kongres Leeds International Medieval Congress 2026 održan je u Leedsu od 6. do 9. srpnja 2026., a glavna tema ovogodišnjeg izdanja bila je temporalnost. Među gotovo 2.500 sudionika sudjelovao je i prof. dr. sc. Hrvoje Kekez sa Sveučilišnog odjela za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta u sklopu rada na znanstveno-istraživačkom projektu „Krbavska bitka 1493. godine – kontekst, tijek, posljedice i percepcija“, koji se provodi na Hrvatskom katoličkom sveučilištu.

Prof. Kekez organizirao je dvije sekcije pod nazivom „Time and the Peasants: Examples of Temporality from the Rural History of East Central Europe I i II“, na kojima su sudjelovali izlagači iz Hrvatske. U prvoj sekciji, kojom je predsjedao prof. Kekez, izlagali su dr. sc. Marija Karbić i dr. sc. Tomislav Matić s Hrvatskog instituta za povijest te dr. sc. Branimir Brgles s Instituta za hrvatski jezik. U drugoj sekciji izlagali su prof. Kekez te dr. sc. Gordan Ravančić i dr. sc. Zrinka Pešorda Vardić s Hrvatskog instituta za povijest, dok je moderator bio dr. Matić.

Prof. Kekez održao je predavanje pod naslovom „Temporality and Perceptions of Medieval Warfare: The Case of Rural Perceptions of the Battle of Krbava Field, 1493“, u kojem je analizirao kako se narativ o Bitci na Krbavskom polju (1493.) očuvao u kolektivnom pamćenju od ranoga novog vijeka do suvremenosti, s posebnim naglaskom na njegovu prisutnost u kronikama i usmenoj književnosti. Posebnu pozornost posvetio je ulozi Andrije Kačića Miošića i hrvatske narodne epike u oblikovanju i prenošenju sjećanja na bitku, pri čemu su se povijesni događaji često prilagođavali potrebama usmene tradicije.

Izlaganjem je također pokazao da se narativ o Krbavskoj bitci proširio izvan hrvatskog prostora te bio prisutan među hrvatskom dijasporom u Moliseu i među muslimanskim stanovništvom Bosne, gdje je poprimio nove interpretacije. U završnom dijelu predavanja razmotrio je ulogu kolektivnog pamćenja u oblikovanju nacionalnog identiteta te način na koji je Bitka na Krbavskom polju postala simbol stradanja, otpora i povijesnog kontinuiteta hrvatskoga naroda. Zaključno je istaknuo da suvremena kultura sjećanja, utjelovljena ponajprije u Memorijalnom centru na Udbini, potvrđuje trajnu važnost Krbavske bitke u hrvatskoj povijesnoj svijesti.