Prvo predavanje i radionica Centra za medijsku pismenost - „Umjetna inteligencija u nastavi: Između prilika, odgovornosti i novih izazova”

U dvorani „Bl. Alojzije kard. Stepinac” u četvrtak, 28. svibnja 2026., održano je prvo predavanje i radionica pod naslovom „Umjetna inteligencija u nastavi: Između prilika, odgovornosti i novih izazova”, u organizaciji Školske knjige, Hrvatskog katoličkog sveučilišta i Centra za medijsku pismenost HKS-a. 
 

Prisutnim nastavnicima i knjižničarima uvodno su se obratili rektor prof. dr. sc. Željko Tanjić, pročelnik Sveučilišnog odjela za komunikologiju prof. dr. sc. Danijel Labaš, Ljiljana Studeni i Gordana Renić iz Školske knjige.
 

Središnje predavanje održao je prof. dr. sc. Igor Kanižaj, voditelj Centra za medijsku pismenost HKS-a, na temu „Prilike i prijetnje za primjenu umjetne inteligencije u nastavi”. U svom je izlaganju analizirao kako generativna umjetna inteligencija već danas iz korijena mijenja način na koji učenici uče, istražuju i pišu školske zadaće. Poseban naglasak stavljen je na rezultate najnovijih nacionalnih istraživanja projekta BrAIn i EU Kids Online 2025. Istaknuto je kako nastavnici prepoznaju potencijal AI alata u uštedi vremena i individualizaciji nastave , dok s druge strane roditelji i skrbnici izražavaju izrazitu zabrinutost zbog smanjenja kritičkog mišljenja, gubitka samostalnosti učenika, ugrožavanja privatnosti te negativnih učinaka na psihološki i kognitivni razvoj djece. 

Tijekom predavanja otvorena su i osjetljiva pitanja mentalnog zdravlja te uloge algoritama kao „savjetnika” u životnim situacijama mladih, pri čemu je naglašena važnost enciklike Magnifica humanitas pape Lave XIV. Ukazano je na to da umjetna inteligencija nema proživljeno iskustvo, moralnu savjest niti prosuđuje dobro i zlo , zbog čega je ključno poučavati ljude i odluci kada se i u koje svrhe AI alati uopće ne bi trebali rabiti. 

Praktični dio radionica, uz profesora Kanižaja, koordinirala je dr. sc. Leali Osmančević sa Sveučilišnog odjela za komunikologiju HKS-a.

Radionice su pokrile teme mogućnosti kreativnog stvaranja sadržaja pomoću alata umjetne inteligencije - kao pomoć u izradi planova i programa, kvizova te prilagodbi sadržaja za učenike s teškoćama; alata za provjeru autentičnosti sadržaja, poput platformi za otkrivanje tekstova nastalih putem generativne umjetne inteligencije (poput SciSpace AI Detector i QuillBot); te prepoznavanja rizika, gdje se raspravljalo o problemima s atribucijom, krađi intelektualnog vlasništva, netočnosti informacija (halucinacijama) te fenomenu prekomjernog oslanjanja na tehnologiju.