VAŽNI DATUMI:

KOTIZACIJA:

DETALJI ZA UPLATU:

UPLATA SE IZVRŠAVA NA RAČUN HRVATSKOG KATOLIČKOG SVEUČILIŠTA S NAZNAKOM „ZA KONFERENCIJU CROLAUDATOSI“.

IBAN računa: HR1123400091110353987
SWIFT (BIC): PBZGHR2X
OIB: 07730927366
VAT: HR07730927366
PIC: 947889627

PRIJAVA SAŽETKA:

> online obrazac za prijavu sažetka

Osnovne informacije o projektu CRO Laudato si’ – O brizi za naš dom

Projekt CRO Laudato si’ – O brizi za naš dom prijavljen je na Hrvatsko katoličko sveučilište (HKS) početkom listopada 2019. godine, a odobren je 28. studenog 2019. godine. Projekt se odvija uz suradnju s Hrvatskim nacionalnim bratstvom Franjevačkog svjetovnog reda (OFS) i Franjevačkom mladeži u Hrvatskoj. Franjevački svjetovni red prihvatio je projekt na sjednici Nacionalnog vijeća koja je održana 21. rujna 2019. godine, a predstavljen je na VII. Nacionalnom kapitulu OFS-a u Samoboru 13. listopada 2019. godine.

 Vrijeme trajanja projekta

Projekt CRO Laudato si’ – O brizi za naš dom – skraćenog naziva CROLAUDATOSI’ – će započeti u utorak 10. prosinca 2019. godine, a završit će Međunarodnom znanstveno-stručnom konferencijom na Hrvatskom katoličkom sveučilištu

 Kako i zašto je projekt CROLAUDATOSI’ nastao?

Projekt je nastao u suradnji Hrvatskog katoličkog sveučilišta i Franjevačkog svjetovnog reda kako bi se u djelo provodio nauk Katoličke Crkve o odnosu čovjeka prema Bogu, drugim ljudima i svijetu (okolišu), a posebice nauk Katoličke Crkve iznesen u enciklici pape Franje Laudato si’. O brizi za zajednički dom (2015.).

Čime je nadahnut projekt?

Projekt je nadahnut Učiteljstvom Katoličke Crkve koje je, na čelu s rimskim prvosvećenicima, počevši od Pavla VI., preko sv. Ivana Pavla II., Benedikta XVI. i pape Franje, pozvalo katolike i sve ljude dobre volje da rade na rješavanju moralne krize čovjeka koja za posljedicu ima ekološku krizu. O tome opširno piše papa Franjo na tragu svojih prethodnika u enciklici Laudato si’. O brizi za zajednički dom. (2015.)

Također, projekt je nadahnut Franjom Asiškim, svecem zaštitnikom projekta CROLAUDATOSI’, koji je, obuzet stvarnošću novog života u Kristu, ”vidio” uključenost svih stvorenja u Božji naum spasenja. Doista „i stvorenje će se osloboditi robovanja pokvarljivosti da sudjeluje u slobodi i slavi djece Božje. (…) sve stvorenje zajedno uzdiše i muči se u porođajnim bolima sve do sada.“ (Rim 8,21-22) . Zajedno sa  stvorenjima „i mi koji imamo prvine Duha, i mi u sebi uzdišemo iščekujući posinstvo, otkupljenje svoga tijela“ (Rim 8, 23). Sv. Franjo, manji brat iz Asiza, je jedan od najizvrsnijih svetaca Katoličke Crkve koji je u svojem životu uspješno, na temelju evanđelja, uspostavio neraskidivo jedinstvo između brige za sve stvoreno i brige za siromašne, gubave, bolesne i odbačene. Papa Franjo na sljedeći način ističe važnost asiškog Siromaška:

„Vjerujem da je Franjo primjer par excellence brige za ono što je slabo i jedne cjelovite ekologije, življene s radošću i vjerodostojno. On je svetac zaštitnik svih onih koji proučavaju i rade na području ekologije, i vrlo je omiljen također među nekršćanima. Pokazao je posebnu brigu za Božje stvaranje i za najsiromašnije i odbačene. …

U njemu se vidi u kojoj su mjeri neraskidivo povezani briga za prirodu, pravednost prema siromašnima, zauzimanje za društvo i unutarnji mir.“ (Enciklika Laudato si’. O brizi za zajednički dom. 2015.)

Uz sv. Franju, zaštitnika Projekta, je sv. Martin, svetac su-zaštitnik, koji je, između ostaloga, i zaštitnik siromašnih, prosjaka i putnika. Svojom poznatom gestom, kada je mačem rasjekao svoj vojnički plašt i podario ga siromahu, i svojim životom ostavio je primjer skrbi za siromašne. Izabiranjem sv. Franje Asiškog za zaštitnika projekta CROLAUDATOSI’ i sv. Martina za njegova su-zaštitnika želimo istaknuti kako je briga za okoliš neraskidivo povezana s brigom za čovjeka, a posebice s brigom za  marginalizirane i siromašne.

 Načela projekta CROLAUDATOSI’

Cjelokupni projekt CROLAUDATOSI’, sve projektne aktivnosti i znanstvena istraživanja, vode se i poštuju sljedeća načela:

1. Načelo utemeljenosti na nauku Učiteljstva Katoličke Crkve.

Projekt CROLAUDATOSI’ utemeljen je na nauku Učiteljstva Katoličke Crkve. Sve projektne aktivnosti, poticaji i ideje utemeljene su na nauku Učiteljstva Katoličke Crkve u odnosu prema pitanju ekološke krize.

Papa Pavao VI. u svojim govorima i apostolskom pismu Osamdeseta obljetnica (1971.) piše kako „nepromišljenim iskorištavanjem prirodnih dobara, čovjek riskira da je uništi te riskira da i sam postane žrtvom tog srozavanja” (Osamdeseta obljetnica, br. 21, 1971.).

Sveti papa Ivan Pavao II. također u brojnim svojim govorima, a posebice u enciklikama Socijalna skrb (1987.) i enciklici Stota godina (1991.), potiče na brigu za okoliš. On smatra kako se „premalo nastoji oko održavanja moralnih uvjeta autentične ljudske ekologije (Enciklika Stota godina, br. 38, 1991.)“ te da „svaka promjena svijeta zahtijeva duboku promjenu stilova života, modela proizvodnje i potrošnje“ (Enciklika Stota godina, br. 58, 1991.), a u katehezi 17. siječnja 2001. godine poziva na globalno ekološko obraćenje.

Papa Franjo u enciklici Laudato si’. O brizi za zajednički dom (2015.) sintetizira dosadašnji nauk Učiteljstva Katoličke Crkve pozivajući sve katolike, ali i sve ljude, na „ekološko obraćenje“ (br. 216 – 221.) i „novi stil života“ (br. 203-208).

2. Načelo povezanosti ekološke krize s krizom čovjeka.

Ekološka kriza je kriza čovjeka. Ona je posljedica moralne krize čovjeka. Stavljajući u središte života tehnički i ekonomski napredak, suvremeni se čovjek  izložio opasnosti nepoštivanja dostojanstva ljudske osobe i stvorenoga svijeta. Apsolutni primat tehničkog i ekonomskog napretka uzrokuje potrošački način života koji čovjeku skriva istinske moralne i vjerske vrednote. Čemu vodi potrošački način života? Papa Franjo odgovara: „Opsjednutost konzumerističkim načinom života može dovesti samo do nasilja i međusobnog uništenja.“ (Enciklika Laudato si’. O brizi za zajednički dom, br. 204, 2015.)

No, izlaz iz krize nalazi se u obnovi čovjeka nadilaženjem vlastitoga individualizma opterećenog konzumerizmom, tj. „odbacivanjem samoživosti i zaokupljenosti samim sobom“ (Enciklika Laudato si’. O brizi za zajednički dom, br. 208, 2015.)

Dakle, osnovni poticaj za rješavanje ekoloških problema jest u tome da se želi sudjelovati u rješavanju krize morala čovjeka.

3. Briga za okoliš podrazumijeva brigu za dostojanstvo svake ljudske osobe (od začeća do prirodne smrti).

Sv. Franjo Asiški je najsvjetliji primjer kako su ljubav prema Bogu, ljubav prema siromasima i ljubav prema prirodi, koja je Božji dar, usko povezani. Briga za okoliš istodobno podrazumijeva ljubav prema Bogu i brigu za ljude pokraj nas koji rade ili žive u uvjetima što narušavaju njihovo ljudsko dostojanstvo, također i brigu za one čiji je život ugrožen. Kompendij Socijalnog nauka Crkve ističe povezanost odnosa Boga, čovjeka i svijeta na sljedeći način:

„Odnos čovjeka sa svijetom sastavni je element ljudskog identiteta. Riječ je o odnosu što se rađa kao plod još dubljega odnosa čovjeka s Bogom. Gospodin je htio ljudsku osobu za svojega sugovornika: samo u dijalogu s Bogom ljudsko stvorenje pronalazi svoju istinu, iz koje izvlači nadahnuće i norme za planiranje budućnosti svijeta, vrta što mu ga je Bog dao kako bi ga obrađivao i čuvao (usp. Post 2, 15)“ (Kompendij Socijalnog nauka Crkve, br. 452, 2004.).

Stoga, cjelokupnim projektom želimo promicati neraskidivu vezu između Boga, čovjeka i svijeta te poštivanje ljudskog dostojanstva svake osobe, što je neodvojivo povezano s poštivanjem svijeta u kojem živimo i s brigom za okoliš.

Glavni cilj projekta

Ukazati na važnost enciklike pape Franje Laudato si’. O brizi za zajednički dom (2015.) i, slijedeći upute navedene u samoj enciklici, potaknuti članove Franjevačkog svjetovnog reda i sve zainteresirane na projektne aktivnosti koje su predviđene u projektu.

Opis projekta

Projekt se sastoji od dva dijela: znanstvenog istraživanja i provođenja projektnih aktivnosti. Oba ova dijela projekta su međusobno komplementarna te zajedno čine projektnu cjelinu kojom se želi postići ostvarivanje ciljeva projekta.

Prvi dio projekta sastoji se od dva znanstvena istraživanja. Prvo znanstveno istraživanje želi putem više anketnih upitnika – vrlo kratkih za ispunjavanje – ispitati u kojoj su se mjeri ispitanici odazvali na provođenje projektnih aktivnosti i koliko su u tome bili uspješni. Drugo znanstveno istraživanje će među ispitanicima istražiti informiranost i poznavanje ekoloških problema, enciklike Laudato si‘ te stavove o spremnosti na promjene navikâ kojima se može pripomoći očuvanju okoliša.

Drugi dio projekta sastoji se od provođenja ukupno šest projektnih aktivnosti: poštivanja neradne nedjelje (12.12. 2019. do kraja siječnja 2020.), štednja energije za grijanje kućanstava (veljača 2020.), štednja vode (ožujak 2020.), izbjegavanje bacanja hrane (travanj 2020.), štednja električne energije (svibanj 2020.) i izbjegavanje uporabe plastike (lipanj 2020.).

Rezultati znanstvenog istraživanja i projektnih aktivnosti će se predstaviti na međunarodnoj znanstveno-stručnoj konferenciji na Hrvatskom katoličkom sveučilištu krajem studenoga ili početkom prosinca 2020. godine.

 Provođenje aktivnosti u projektu

Glavna projektna platforma je Facebook stranica koja će se aktivirati 10. prosinca, kada projekt započinje. Na toj stranici će biti sve obavijesti i sve upute o provođenju projekta.

Osim Facebook stranice, upute će se moći dobiti i internetskom poštom.

Na Facebook stranici će se za svaku projektnu aktivnost dati upute za provođenje. Na njoj će se objavljivati razne obavijesti, vijesti te videouradci s You Tube kanala projekta. Te će se upute, uobličene u plakat,  moći skinuti s Facebook stranice ukoliko ih netko želi, u dogovoru sa svojim bratstvom i župnikom, isprintati te staviti na neko od mjesta oglašavanja bratstva ili župe.

Na kraju svake pojedine aktivnosti ispunjavat će se anketni upitnik u trajanju od oko tri minute kojim će se ispitati uspješnost u provođenju aktivnosti. Link za pristup anketnom upitniku će biti dostupan na Facebook stranici projekta.

Drugo znanstveno istraživanje započet će 1. ožujka i trajat će do 31. travnja. Ono će biti dostupno na Facebook stranici. U dogovoru s mjesnim bratstvima ova anketa provodit će se za one koji nemaju Internet i ne služe se računalima ili mobitelima, putem tehnike „papir-olovka“ – za one koji nemaju internet i  ne služe se računalima ili mobitelima. Sve one koji žele sudjelovati u anketiranju osoba koje se ne služe računalima molimo da se jave na internetsku poštu projekta kako bismo organizirali provedbu anketiranja s anketarima.

Molimo sve medije zainteresirane za konferenciju da kontaktiraju Ured za odnose s javnošću Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

E-mail: pr@unicath.hr ili pr1@unicath.hr
Telefoni: 00 385 (0)1 3706 659 or 00385 (0)1 3706 357

U nastavku donosimo najvažnija izvješća vezana za konferenciju Laudato si’ – prema klimatskoj i društvenoj pravdi.

Ususret konferenciji Laudato si' – prema klimatskoj i društvenoj pravdi

Na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u srijedu, 2. lipnja 2021. susreli su se uoči održavanja međunarodne znanstveno-stručne konferencije „Laudato si’ – prema klimatskoj i društvenoj pravdi“ rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić i ministar gospodarstva i održivog razvoja dr. sc. Tomislav Ćorić. Susretu su prisustvovali prorektor za organizaciju i poslovanje Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Gordan Črpić te predsjednik Organizacijskog odbora doc. dr. sc. Zoran Turza i predsjednica Znanstvenog odbora doc. dr. sc. Andreja Sršen.

Rektor Tanjić je zahvalio ministru Ćoriću na prihvaćanju da Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja bude suorganizator ove važne konferencije.

“Ova konferencija je plod rada znanstvenika i mnogih crkvenih udruga o jačanju svijesti ne samo klimatskih promjena nego i cjelovite ekologije, za razvoj čovjeka i za razvoj pravednog društva. Glavni poticaj nam je došao od pape Franje i njegove enciklike Laudato sì iz 2015. godine. U sadašnjim društvenim i klimatskim okolnostima ova enciklika postaje jedan od ključnih i važnih tekstova za pokretanja očuvanja ne samo našeg planeta nego i razvoja pravednijeg društva. Drago nam je da smo na ovoj konferenciji ostvarili mnoštvo suradnji sa znanstvenim institucijama, ali i s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja. Nadamo se da će ova konferencija pridonijeti jačanju svijesti konkretnim djelovanjima, kao što je to učinio projekt CRO Laudato si unazad proteklih godinu dana te da ćemo u budućih pet godina ostvariti aktivnosti na znanstvenoj i nastavnoj razini i da ćemo tako djelovati u hrvatskom društvu upravo na temeljima enciklike pape Franje Laudato Sì.” – istaknuo je rektor Tanjić.

Ministar Ćorić je istaknuo važnost suradnje s Hrvatskim katoličkim sveučilištem te čestitao organizatorima na projektu CRO Laudato si kao i na konferenciji koja će se održati 4. i 5. lipnja. Ministar je izrazio svoje zadovoljstvo što je Hrvatsko katoličko sveučilište prepoznalo važnost ove teme te smatra da je znanstveni doprinos 53 znanstvenika predavača na skorašnjoj međunarodnoj znanstveno-stručnoj konferenciji jamstvo da je problem klimatskih promjena i njihovih učinaka adresiran na najbolji mogući način. Ministar je također istaknuo kako će Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i dalje pratiti i s posebnim entuzijazmom sudjelovati u budućim aktivnostima Hrvatskog katoličkog sveučilišta te će podupirati zajedničke napore u cilju osvješćivanja klimatskih promjena i njihovih posljedica.

Međunarodna znanstveno-stručna konferencija „Laudato sì – prema klimatskoj i društvenoj pravdi“ održat će u petak, 4. i u subotu 5. lipnja na platformi Zoom na kojoj će sudjelovati 53 predavača iz Hrvatske, Italije i Njemačke. Konferencija se odvija preko aplikacije ZOOM.

Uvodno izlaganje „Od Laudato si’ prema franjevačkoj eko-duhovnosti. Jezične granice i interpretativne mogućnosti“ održat će Giuseppe Buffon, profesor Moderne i suvremene crkvene povijesti na Papinskom sveučilištu Antonianum. Nakon toga slijede predavanja, koja su raspoređena na ukupno deset panela, od kojih na tri panela sudjeluju studenti. Za uvodno predavanje osiguran je prijevod na hrvatski jezik.

Organizator konferencije je Hrvatsko katoličko sveučilište, dok su suorganizatori Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije, Franjevački institut za kulturu mira, Franjevački svjetovni red i Franjevačka mladež. Pokrovitelji konferencije su Grad Zagreb i Zaklada Rhema.

Ovom konferencijom završava projekt Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Franjevačkog svjetovnog reda i Franjevačke mladeži „CRO Laudato si’ – O brizi za zajednički dom“ skraćenog naziva CROLAUDATOSI. Također, Hrvatsko katoličko sveučilište ovom konferencijom obilježava šestu godišnjicu izlaska enciklike pape Franje „Laudato si’ – O brizi za zajednički dom“, „Tjedan Laudato si’“ i završetak Posebne godine „Laudato si’“.

U sklopu konferencije održat će se izložba fotografija Dražena Zetića pod nazivom “Sestrica voda” koja je dostupna na linku YouTube kanala Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

 

***************************************************************************************************

ZOOM:

PRVI DAN (4.6.2021)
https://us02web.zoom.us/j/83467743857?pwd=L1k4U2 xOOFRyVlBwbUNXdHNxZFo0UT09
LOZINKA: 500144
ID WEBINARA: 834 6774 3857

DRUGI DAN (5.6.2021.)
https://us02web.zoom.us/j/83473348940?pwd=VUF1N 3RSR014emhKQ1oycTRsZGhHQT09
LOZINKA: 213192
ID WEBINARA: 834 7334 8940

Započela međunarodna znanstveno-stručna konferencija „Laudato si' – prema klimatskoj i društvenoj pravdi“

Na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u petak 4. lipnja otvorena je Međunarodna znanstveno-stručna konferencija „Laudato si’ – prema klimatskoj i društvenoj pravdi“ koja će trajati do 5. lipnja.

Konferencija je otvorena uvodnim pozdravima prorektora za organizaciju i poslovanje HKS-a prof. dr. sc. Gordana Črpića, državnog tajnika u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja dr. sc. Marija Šiljega, pročelnika Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije prof. dr. sc. Stjepana Balobana, nacionalne predsjednice Franjevačke mladeži (Frama) Ane Matić, predsjednika Franjevačkog instituta za kulturu mira fra Bože Vulete, nacionalne ministre Franjevačkoga svjetovnog reda (OFS) Anđe Slunjski i predsjednika Organizacijskog odbora doc. dr. sc. Zorana Turze.

Dr. Črpić prenio je pozdrav Velikog kancelara HKS-a zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića te je u ime rektora HKS-a dr. sc. Željka Tanjića uputio uvodni pozdrav. Rekao je da se konferencijom obilježava šesta godišnjica izlaska enciklike pape Franje „Laudato si‘ – O brizi za zajednički dom“, „Laudato si‘ tjedan“ i završetak „Laudato si‘ posebne obljetničke godine“. Zahvalio je pokroviteljima Gradu Zagrebu i Zakladi Rhema, kao i svim uključenim volonterima i studentima te članovima franjevačke zajednice.

„Nitko se od nas ne može disperzirati odgovornosti za stanje u svijetu u kojemu živimo, i svi smo mi odgovorni za svoju braću, ali i za prirodu u kojoj živimo. Svi smo nekako odgovorni da svijet koji smo od naših predšasnika primili, u najgorem slučaju, barem onima koji dolaze iza nas predamo u ovako lošem stanju, a bilo bi lijepo i odgovorno da ga predamo i u boljem stanju nego što smo ga primili – da budemo odgovorni, da odgovorimo na poziv s početka Svetoga pisma da ovaj svijet u koji smo pozvani uređujemo i da ga čuvamo“, istaknuo je prorektor Črpić.

Naglasio je da smo odgovorni za svijet u kojemu živimo te da „u ovome društvu rizika u kojem u živimo, mi te rizike moramo znati spoznati, moramo znati suočiti se s njima i znati tražiti načine kako na te rizike odgovarati. Iz rizičnog društva naprosto ne možemo izaći. Jedino što možemo napraviti je rizike plastifikacije, globalnog zagrijavanja, pogrešne antropologije i svih utjecaja koji iz tog proizlaze jednostavno prepoznati, posviješćivati i tražiti načine da se oni rješavaju“. Pritom je istaknuo da to treba ostvariti daleko više ekologijom duše, umjesto tehnicističkim pokušajima. Jer, kako je zaključio, pokušaji da tehnikom riješimo ono što smo tehnikom zakomplicirali, do sada nisu dali ploda.

Državni tajnik dr. Mario Šiljeg rekao je da smo društvo u kojem živimo i djelujemo razvijali godinama „s idejom napretka i rasta standarda po svaku cijenu. Ta cijena sada dolazi na naplatu, kao realnost na koju nas upozoravaju znanstvenici već godinama.“ Istaknuo je da je međunarodna zajednica stoga postigla konsenzus i usvojila Pariški sporazum o klimi, Agendu za održivi razvoj 2030 i Globalni okvir za financiranje održivog razvoja iz Adis Abebe. U skladu s tim, rekao je, Vlada RH kroz akcijske planove provodi klimatske promjene zapisane u Nacionalnoj strategiji niskougljičnog razvoja, Nacionalnom energetskom i klimatskom planu i Nacionalnoj strategiji prilagodbe klimatskim promjenama.

„Odgovor na klimatske i okolišne izazove osobno prepoznajem u djelovanju pape Franje kroz tri ključne odrednice: briga o svemu stvorenom, briga o siromasima te milosrđe“, rekao je dr. Šiljeg, citiravši Papin govor u Europskom parlamentu: „Osobno ste odgovorni za sudbine onih koji su vas izabrali. Vaša je zadaća učiniti sve što možete da ova naša zajednička kuća bude bolji dom za sve ljude!“

„Milosrđe je za papu Franju okosnica ekonomske politike, a nikako to ne bi trebala biti glad za profitom“, dodao je, rekavši da Sveti Otac poziva na dijalog na svim razinama što je „univerzalno društveno pitanje“. „Skvrčenost u individualizmu, kako Papa kaže, čini nas ravnodušnima prema patnji drugih, ali uz duh pravednosti i solidarnosti možemo pobijediti individualizam i promicati opće dobro“, poručio je Šiljeg.

Pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve dr. Stjepan Baloban rekao je da je „socijalna enciklika Laudato si‘ – o brizi za zajednički dom u proteklih šest godina od njezina objavljivanja (24. svibnja 2015.) postala svojevrsni znak vremena za život i djelovanje Katoličke Crkve, kako ad intra, tako osobito ad extra“.

Podsjetivši na obilježavanje Laudato si‘ posebne obljetničke godine, kazao je da je „u Vatikanu objavljen dokument Na putu prema brizi za zajednički dom. Pet godina od Laudato si’“ (18. lipnja 2020.). Riječ je o knjizi, svojevrsnom udžbeniku, koji sadržava konkretne prijedloge za djelovanje crkvenih institucija, vjernika laika i svih ljudi dobre. Nažalost, … ta važna knjiga nije prevedena na hrvatski jezik. Riječ je o propuštenoj prigodi u prošlosti, ali ta knjiga može u budućnosti biti izvrsno pomagalo za aktivnosti vezane uz Laudato si‘“, istaknuo je dr. Baloban. Priliku za to vidi u inicijativi Akcijska platforma Laudato si’ koju su kao nastavak obljetničke godine pokrenuli Dikasterij za promicanje cjelovitoga ljudskog razvoja i papa Franjo.

„Riječ je o sedmogodišnjem projektu koji ima za cilj pokrenuti različite konkretne akcije u crkvenom ali i u društvenom životu i učiniti ih vidljivima na zajedničkoj platformi. Sve je vezano uz simbolički biblijski broj sedam: sedam godina trajanja, sedam ključnih područja i sedam ciljeva“, kazao je dr. Baloban, nabrojivši sedam glavnih područja u brizi za zajednički dom: obitelj; župe i biskupije; škole i sveučilišta; bolnice i centri za skrb; gospodarstvo (radnici, poduzeća…); skupine, pokreti i organizacije te redovničke zajednice.

„Ova međunarodna konferencija je izvrsna prigoda da se pod interdisciplinarnim vidom produbi tematika cjelovite ekološke vizije socijalne enciklike pape Franje „Laudato si’“, zaključio je dr. Baloban.

Nacionalna predsjednica Frame Ana Matić je, povezavši je sv. Franju i ekologiju, rekla da je poveznica franjevačke karizme i enciklike Laudato si’ očita, tim više što je naslov enciklike uzet iz Pjesme brata Sunca sv. Franje. Istaknuvši da članovi Frame nastoje poput sv. Franje ljubiti Crkvu i papu, ustvrdila je da „važnost ovog projekta nije samo u njegovom sadržaju, premda je sadržaj vrlo važan, već i u tomu što je nadahnut enciklikom koju nam je uputio papa Franjo, naš pastir“. „Sve što radimo, radimo iz ljubavi prema Bogu“, zaključila je.

 

Fra Bože Vuleta poželio je da konferencija bude Bogu na slavu i oplemeni sve sudionike te da kao što je papa Franjo istaknuo u svojoj enciklici znaju da se stvari mogu mijenjati. „Želim da ova naša konferencija u prvom redu nama, a onda i drugima bude poticaj na zauzetiju ekološku pravednost“, zaključio je.

Pozdrav nacionalne ministre OFS-a Anđe Slunjski pročitao je nacionalni duhovni asistent fra Vladimir Vidović. „Živjeti franjevački za nas znači živjeti u jednostavnosti i razvijati svijet bratske odgovornosti čovjeka za sva stvorenja, oživljavati istinsko bratstvo kao temelj i izvor u bratstvu svih ljudi – svaki čovjek mi je brat i svaki brat mi je neophodan – ali istovremeno i sa svim stvorenjima jer sve nosi pečat Stvoritelja. Ovi ciljevi sv. Franje trajno su nam nadahnuće za razvoj ekološke svijesti te aktivno sudjelovanje u ovom projektu. Oni pomažu ne samo u očuvanju stvorenoga što je temelj i cilj, nego postupno dovode do istinske promjene ponašanja i trajnoga ekološkog obraćenja, osobito ekologije ljudskih odnosa“, poručila je ministra Anđa Slunjski.

 

„Ovom dvodnevnom konferencijom završava projekt CROLADUATOSI koji smo započeli u prosincu 2019. godine u suradnji s Nacionalnim bratstvom Franjevačkog svjetovnog red i Franjevačkom mladeži“, rekao je dr. Turza, ujedno zahvalivši svima uključenima u projekt. Kako je prethodno rekla moderatorica Marija Žagmešter, „cilj projekta je bio provesti u djelo ‚nauk Katoličke Crkve o odnosu čovjeka prema Bogu, drugim ljudima i svijetu (okolišu), a posebice nauk Katoličke Crkve iznesen u enciklici pape Franje Laudato si‘‘“.

„Novozavjetni nam tekstovi govore da su u središtu Isusovog zanimanja bili oni najugroženiji: siromasi, odbačeni, grešnici i marginalizirani. Rekao bih da je jedna od važnih dimenzija enciklike pape Franje Laudato si‘ upravo briga za siromašne. Stoga je briga za okoliš ponajprije briga za siromašne koji gotovo nemaju nikakvih mogućnosti da se prilagode klimatskim promjenama i briga za sestru Zemlju koja je ugrožena i koja ‚jeca zbog zla koje joj nanosimo‘ (LS 2)“, istaknuo je dr. Turza.

Najavio je da će na konferenciji svoja promišljanja iznijeti 53 izlagača u tridesetak predavanja. Izrazio je nadu da će konferencija „potaknuti širu društvenu i crkvenu zajednicu na promišljanje o ovoj važnoj temi“.

Pozdravni govor doc. dr. sc. Zorana Turze

Ovom dvodnevnom konferencijom završava projekt CROLADUATOSI koji smo započeli u prosincu 2019. godine u suradnji s Nacionalnim bratstvom Franjevačkog svjetovnog red i Franjevačkom mladeži. Koristim ovu priliku da zahvalim svim sudionicima u projektu, nacionalnoj ministri Franjevačkog svjetovnog reda Anđi Slunjski, predsjednici Franjevačke mladeži Ani Matić, svim znanstvenicima s drugih institucija koji su bili uključeni u projekt i znanstveno istraživanje, članovima znanstvenog i organizacijskog odbora ove konferencije, studentima, volonterima na terenu i posebice upravi Hrvatskog katoličkog sveučilišta na čelu s rektorom prof. dr. sc. Željkom Tanjićem što je ovaj projekt odobrila i pružila potporu u njegovu provođenju.

Također zahvaljujem suorganizatorima ove konferencije: prof. dr. sc. Stjepanu Balobanu predsjedniku Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije, ministru gospodarstva i održivog razvoja Tomislavu Ćoriću, voditelju Franjevačkog instituta za kulturu mira fra Boži Vuleti, već spomenutoj Anđi Slunjski i Ani Matić na susretljivosti i prihvaćanju zajedničkog poduhvata organiziranja ove konferencije kojom smo zajedno odlučili obilježiti šestu godišnjicu od izlaska enciklike, završetka “Godine Laudato si’” i “Tjedna Laudato si’”.

Novozavjetni nam tekstovi govore o tome kako su u središtu Isusovog zanimanja bili oni najugroženiji: siromasi, odbačeni, grešnici i marginalizirani. Rekao bih da je jedna od važnih dimenzija enciklike pape Franje Laudato si’ upravo briga za siromašne. Stoga je briga za okoliš ponajprije briga za siromašne koji gotovo nemaju nikakvih mogućnosti da se prilagode klimatskim promjenama i briga za sestru Zemlju koja je ugrožena i koja “jeca zbog zla koje joj nanosimo” (LS 2) Zahvaljujem svim izlagačima koji će nam izlagati na konferenciji što su zajedno s nama prihvatili promišljati o razumijevanju klimatske i društvene pravde u kontekstu enciklike Laudato si’. Vjerujemo da će brojna i zanimljiva predavanja potaknuti širu društvenu i crkvenu zajednicu na promišljanje o ovoj važnoj temi.

Kao što ste mogli vidjeti u Programu, 53 izlagača će nam u tridesetak predavanja iznijeti svoja promišljanja o ovoj temi. Nekoliko tehničkih napomena. Prvi dio konferencije će se simultano prevoditi. Nakon toga slijede dva panela na engleskom jeziku bez prevođenja na hrvatski jezik. Zatim slijede do kraja konferencije izlaganja na hrvatskom jeziku bez prevođenja na engleski jezik. Svi slušatelji će imat mogućnost postavljati pitanja preko ZOOMa u chat. Uvijek će netko od naših studenata vaša pitanja proslijediti moderatorima koji će ista postaviti predavačima ovisno o preostalom vremenu i broju pitanja.

Pozdravni govor prof. dr. sc. Stjepan Baloban

Poštovani organizatore i suorganizatori,  cijenjene predavačice i predavači, poštovane sudionice i sudionici!

            Uime Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije srdačno pozdravljam glavnog organizatora međunarodne znanstvene konferencije Laudato si’. – prema klimatskoj i društvenoj pravdi. To je Hrvatsko katoličko sveučilište koje se preko Katedre za teologiju projektom CROLAUDATOSI’ uključilo u promicanje i primjenu, za vrijeme u kojem živimo, iznimno važnog sadržaja Laudato si’, socijalne enciklike o brizi za zajednički dom.

Pozdravljam sve suorganizatore ove međunarodne konferencije, a posebno Franjevačku mladež i Franjevački svjetovni red – Hrvatska koji su od početka u projektu CROLAUDATOSI’. Iza svake inicijative i organizacije stoje ljudi koji podnose glavni teret organizacije, a to su u ovom slučaju doc. dr. sc. Zoran Turza sa vrijednim i brojnim suradnicima na HKS-u i izvan njega.

Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK-e se, u svojim mogućnostima,  sa zadovoljstvom uključio u organizaciju ove međunarodne konferencije i to kao suorganizator preko tajnice Centra,  doc. dr. sc. Dubravke Petrović Štefanac.

Socijalna enciklika Laudato si’ – o brizi za zajednički dom je u proteklih šest godina od njezina objavljivanja (24. 05. 2015.) postala svojevrsni znak vremena za život i djelovanje Katoličke Crkve kako „ad intra“ tako osobito „ad extra“. Pokrenula je brojne inicijative unutar Katoličke Crkve; istina, te inicijative se više odvijaju u krajevnim Crkvama izvan nego u Europi.  

Prošle godine u svibnju se slavila peta obljetnica „Laudato si’, a nakon toga od 24. svibnja prošle do 24. svibnja ove, 2021. godine „Dikasterij za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja“ i papa Franjo proglasili su  Posebnu godinu obljetnice „Laudato si’“ sa željom da se u pojedinim krajevnim Crkvama obilježi različitim aktivnostima. Za tu prigodu je u Vatikanu objavljen dokument Na putu prema brizi za zajednički dom. Pet godina od Laudato si’“ (18. 06. 2020.). Riječ je o knjizi, svojevrsnom udžbeniku, koji sadržava konkretne prijedloge za djelovanje crkvenih institucija, vjernika laika i svih ljudi dobre. Nažalost, prošla je Posebna godina Laudato si’, a da ta važna knjiga nije objavljena na hrvatski jezik. Riječ je o propuštenoj prigodi u prošlosti, ali ta knjiga može u budućnosti biti izvrsno pomagalo za aktivnosti vezane uz Laudato si’. Posebno zbog toga jer su 25. svibnja ove godine kao nastavak Posebne godine obljetnice Laudato si’  „Dikasterij za cjeloviti ljudski razvoj“ i papa Franjo pokrenuli jednu novu inicijativu pod nazivom Akcijska platforma Laudato si’. Riječ je o sedmogodišnjem projektu koji ima za cilj pokrenuti različite konkretne akcije u crkvenom ali i u društvenom životu i učiniti ih vidljivima na zajedničkoj platformi. Sve je vezano uz simbolički biblijski broj sedam: sedam godina trajanja, sedam ključnih područja i sedam ciljeva. Spomenimo tek sedam glavnih područja u brizi za zajednički dom: obitelj; župe i biskupije; škole i sveučilišta; bolnice i centri za skrb; gospodarstvo (radnici, poduzeća…); skupine, pokretni i organizacije te redovničke zajednice.

Opravdano je pitanje: Hoće li i kako će Crkva u Hrvatskoj reagirati na te poticaje iz Vatikana? Posla ima puno, a čini se da nedostaje radnika!

 U Centru za promicanje socijalnog nauka Crkve smo u rujnu prošle, 2020. godine, organizirali međunarodni simpozij i objavili zbornik radova pod naslovom „Laudato si’. Kako mijenjati stil života?.   Uz to je bilo i drugih inicijativa Centra, posebno u emisijama na Hrvatskom katoličkom radiju „Blago socijalnog nauka Crkve“ i „Socijalni govor Crkve“. No u crkvenom životu na razini cijele Hrvatske su izostali konkretniji poticaji koji bi imali većega odjeka u pastoralnom radu na župama, u katehizaciji, u radu s odraslima  kao i u aktivnostima vjernika laika u društvenom životu.

U odnosu na takvu situaciju još veće značenje imaju aktivnosti HKS-a vezane uz poruke i poticaje „Laudato si’“. Ova međunarodna konferencija je izvrsna prigoda da se pod interdisciplinarnim vidom produbi tematika cjelovite ekološke vizije socijalne enciklike pape Franje „Laudato si’“.

Svim sudionicima ove međunarodne konferencije želim plodonosan rad i puno zajedničkog uspjeha u otkrivanju socijalne enciklike pape Franje „Laudato si’“ kao socijalno – etičkog i duhovnog kompasa u vremenu u kojem živimo.

 

 

Zahvaljujem na pozornosti!

Pozdravni govor dr. sc. Mario Šiljeg

Uzoriti gospodine kardinale Bozanić, 
Veleučeni gospodine Rektore, profesore Tanjić, 
Poštovani suorganizatori, 
Poštovani predavačice i predavači, i svi sudionici konferencije „Laudato si’ – prema klimatskoj i društvenoj pravdi“
sve vas srdačno pozdravljam.

Zahvaljujem na pozivu i otvaranju rasprave o ovom velikom i kompleksnom problemu s kojim se suočavamo na svim razinama – nacionalnoj, europskoj i globalnoj.

Klimatska kriza rasplamsava se u pozadini COVID pandemije, a ona nam upravo pokazuje svu ranjivost našeg društvenog i gospodarskog sustava, čega velika većina ljudi donedavno nije bila svjesna. Neki to nažalost nisu ni danas.

Društvo u kojem živimo i djelujemo razvijali smo godinama s idejom napretka i rasta standarda po svaku cijenu. Ta cijena sada dolazi na naplatu, kao realnost na koju nas upozoravaju znanstvenici već godinama:

prosječna temperatura atmosfere već je narasla za 1,2 oC s tendencijom daljnjeg rasta, što već sada ima kaskadni učinak na povećani intenzitet ekstremnih vremenskih nepogoda – na poplave, bujice, požare, sušu i dezertifikaciju, podizanje razine mora, zaslanjivanje pitke vode i polja i tako dalje.

„Vidjeti ili ne vidjeti, pitanje je sad!“, kaže Papa. A klimatska kriza sve se jasnije vidi.

Svjesna toga, ali i pod velikim pritiskom javnosti, međunarodna je zajednica 2015. godine uspjela postići konsenzus, pa su tako usvojeni Pariški sporazum o klimi, Agenda za održivi razvoj 2030 i Globalni okvir za financiranje održivog razvoja iz Adis Abebe.

Nema sumnje da je provedba Pariškog sporazuma i postizanje klimatskih ciljeva složen, skup i dugoročan proces koji zahtijeva temeljne promjene u našim društvima.

Obrasce potrošnje, proizvodnje i upravljanja treba mijenjati u cijelom svijetu uz lidere koji će odlučno voditi borbu protiv klimatskih promjena.

Hrvatska vlada daje potpunu potporu klimatskim ciljevima na vrlo konkretan način. Izgrađuje strateški i zakonodavni okvir, vodi sustav praćenja i analiza, pruža financijsku potporu, ulaže u istraživanje i razvoj, educira i informira.

Nacionalna strategija niskougljičnog razvoja, Nacionalni energetski i klimatski plan i Nacionalna strategija prilagodbe klimatskim promjenama tu su da nas vode prema zacrtanim klimatskim ciljevima.

Kroz akcijske planove, klimatske mjere zapisane u tim strategijama provodimo u djelo na svim razinama i u svim sektorima.

Tako je uloga nas, u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, razvijati klimatsku i okolišnu politiku kako bi se zaustavila degradacija klime i ekosustava i omogućio održivi razvoj Hrvatske.

Odgovor na klimatske i okolišne izazove osobno prepoznajem u djelovanju pape Franje kroz tri ključne odrednice: briga o svemu stvorenom, briga o siromasima te milosrđe.

„Osobno ste odgovorni za sudbine onih koji su vas izabrali. Vaša je zadaća učiniti sve što možete da ova naša zajednička kuća bude bolji dom za sve ljude!“, rekao je Papa europskim moćnicima prilikom posjete europskom parlamentu.

U konklavama je papi Franji kardinal Hummes poručio: “Ne zaboravi na siromašne!”. I zaista ih nije zaboravio – Papa zaobilazi centre i odlazi na «periferiju», među odbačene, među one koji nisu dobili pravedan dio dobara koji im kao stvorenima od Stvoritelja i pripada.

I na koncu, milosrđe kao kruna kršćanske ljubavi. Milosrđe je za papu Franju okosnica ekonomske politike, a nikako to ne bi trebala biti glad za profitom.

I baš kao što Papa u Enciklici poziva na dijalog sve razine društvenog, gospodarskog i političkog života, i ja predlažem da nastavimo zajednički raditi u sinergiji i razumijevanju. To nije pitanje niti jedne zasebne skupine ili organizacije, već univerzalno društveno pitanje koje se tiče svih nas.

Skvrčenost u individualizmu, kako Papa kaže, čini nas ravnodušnima prema patnji drugih, ali uz duh pravednosti i solidarnosti možemo pobijediti individualizam i promicati opće dobro.

Stoga, polazeći od sebe, i vas ovdje pozivam – okrenimo se i djelujmo prema klimatskoj i društvenoj pravdi i sačuvajmo naš zajednički dom za generacije koje dolaze nakon nas!