Tematska područja

• načini suočavanja pojedinca, grupe i zajednice s kriznim situacijama
• rizični čimbenici i ranjive skupine u suočavanju s kriznim situacijama
• razvoj psihopatologije kao posljedica neuspješnog suočavanja s kriznim situacijama
• mentalno zdravlje djece i odraslih u kriznim situacijama
• zaštitni čimbenici u kriznim situacijama i suočavanju s kriznim situacijama (npr. uloga religioznosti/duhovnosti, sporta i tjelesne aktivnosti)
• razvoj otpornosti pojedinca i obilježja otpornih pojedinaca
• savjetodavni i psihoterapijski rad te podrška u kriznim situacijama/ psihološke krizne intervencije
• psihološko/mentalno zdravlje stručnjaka u multidisciplinarnom timu u kriznim situacijama
• upravljanje pojedincima i institucijama u situacijama krize
• donošenje odluka u kriznim situacijama /etička pitanja / moralni distres
• biološki odgovor na krizne situacije
• prikaz i percepcija kriznih situacija na razini pojedinca i grupe / formiranje individualne i grupne percepcije kriznih situacija (npr. medijski prikazi i izvještavanje o kriznim situacijama)
• krizne situacije u životnim razdobljima (razvojne krize – npr. kriza identiteta, egzistencijalne krize – unutarnji konflikti, krizne situacije u trudnoći i majčinstvu, situacijske krize – prirodne nepogode i katastrofe, ekonomske krize, terorizam, nasilje, automobilske i druge nesreće, epidemije i pandemije i drugo)
• uloga zajednice u suočavanju s kriznim situacijama, npr. socijalna podrška pojedincima u suočavanju s kriznim situacijama
• važnost multidisciplinarnog pristupa i uloga stručnjaka različitih profila u multidisciplinarnom timu u kriznim situacijama
• metodologija istraživanja u kriznim situacijama
• ostalo

Pozvani predavači

Michael Ungar, Ph.D.

Canada Research Chair in Child, Family and Community Resilience Director, Resilience Research Centre, Dalhousie University, Halifax, Canada

 

 

 

 

---

Dijagnosticiranje otpornosti: multisistemski model pozitivnog razvoja u stresnim okruženjima Koristeći primjere iz svojih istraživanja i kliničke prakse širom svijeta, dr. Ungar će nas upoznati s obrascima otpornosti u kontekstima u kojima su djeca i odrasli pogođeni socijalnom marginalizacijom, migracijama, nasiljem i mentalnim poremećajima. Njegov rad pokazuje da se otpornost može povezati s osjetljivošću na kulturu i kontekst, identificirajući čimbenike koji će imati najveći utjecaj na ishode ponašanja na različitim razinama izloženosti riziku. Programi istraživanja dr. Ungara pružaju potporu ekološkoj, kulturološki osjetljivoj interpretaciji onoga što otpornost znači pojedincima suočenima s ekstremnim oblicima nedaća, kao i različitim načinima na koje stručnjaci za mentalno zdravlje mogu intervenirati u cilju poboljšanja dobrobiti ljudi s iskustvima izloženosti stresu i traumi.

Kratki životopis Doktor znanosti Michael Ungar, osnivač je i direktor Resilience Research Centre i Canada Research Chair in Child, Family and Community Resilience na Sveučilištu Dalhousie. Bivši je predsjedatelj Nova Scotia Mental Health and Addictions Strategy, član izvršnog odbora American Family Therapy Academy i obiteljski terapeut koji radi u službama za mentalno zdravlje pojedinaca i obitelji u riziku. Njegova međunarodna serija studija proteže se na šest kontinenata i promijenila je način razumijevanja otpornosti te preusmjerava fokus s individualnih osobina na interakciju između pojedinaca i njihovog socijalnog, institucionalnog, izgrađenog i prirodnog okruženja, uključujući zdravstvene i socijalne usluge. Uz više od 200 recenziranih radova, dr. Ungar je autor 16 knjiga, uključujući njegovu najnoviju Multisystemic Resilience: Adaptation and Transformation in Contexts of Change (Oxford University Press, 2020.) i Change Your World: The Science of Resilience and the True Path to Success (Sutherland House, 2018.).

---

Profesor Manfred Spitzer

– njemački neuroznanstvenik, psihijatar i psiholog

– ravnatelj Psihijatrijske sveučilišne bolnice u Ulmu

– voditelj Katedre za psihijatriju na Sveučilištu u Ulmu

– osnivač Centra za neuroznanost i učenje na Sveučilištu u Ulmu

 

 

Digitalna tehnologija u doba pandemije: Što smo naučili? Svi se nadamo da će do održavanja konferencije pandemija završiti. Usprkos tome, možemo si postaviti pitanje što smo naučili tijekom pandemije, posebno u pogledu upotrebe digitalne tehnologije (IT) za ublažavanje učinaka pandemije i korištenja epidemioloških mjera za njezino suzbijanje. IT je olakšala socijalno druženje, iako je postojala fizička distanca. S obzirom na to da dobri stari telefon danas radi digitalno, (digitalizirani) telefon trebao bi biti omiljeno sredstvo za komunikaciju između prijatelja i obitelji. Budući da se poznajemo, možemo zamisliti sliku osobe s kojom razgovaramo, bez potrebe za prijenosom slike. Naš mozak to čini umjesto nas, a “samo zvuk” zahtijeva mnogo manje propusnosti i samim time manje energije. Međutim, nastava putem računala manje je učinkovita – mnogima od nas koji rade u području obrazovanja bilo je mnogo teže raditi od kuće. Moramo razlučiti što u obrazovnim okolnostima računala i Internet mogu, a što ne mogu. Digitalizirani zdravstveni sustavi mogli su biti od pomoći tijekom pandemije, ali njihov potencijal – barem u Njemačkoj – nije ostvaren. Na razini društva, lažne vijesti i filtriranje informacija (filter bubbles) stvorili su veliku prepreku za racionalno donošenje odluka i racionalno ponašanje u čak 20% Nijemaca. Međutim, kod većine se povjerenje u znanost povećalo. Tijekom pandemije virus je najviše pogodio stariju generaciju. Dugoročno gledano, mlada će generacija najviše patiti, ne toliko zbog samog virusa, nego zbog naših reakcija na njegovu pojavu.

Kratki životopis Profesor Manfred Spitzer, ugledni njemački neuroznanstvenik, psihijatar i psiholog, studirao je na Sveučilištu u Freiburgu. Od 1990. do 1997. godine radio je u Psihijatrijskoj sveučilišnoj bolnici Heidelberg. Od 1997. godine vodi Katedru za psihijatriju na Sveučilištu u Ulmu, od 1998. godine na čelu je Psihijatrijske sveučilišne bolnice u Ulmu gdje je 2004. godine osnovao Centar za neuroznanost i učenje. Predavao je na nekim od najvećih svjetskih sveučilišta, među kojima se ističu Sveučilište u Harvardu, Heidelbergu i Oregonu. Autor je brojnih stručnih i znanstvenih radova i knjiga iz područja neuroznanosti, psihijatrije, psihologije te učenja i dječjeg razvoja, među kojima i knjigu Digitalna demencija: kako mi i naša djeca silazimo s uma u kojoj, na temelju objektivnih znanstvenih spoznaja, upozorava na posljedice koje vrijeme provedeno pred ekranima digitalnih medija može ostaviti na mozak koji se razvija. Posljednja knjiga izašla mu je 2020. godine pod nazivom Pandemie: Was die Krise mit uns macht und was wir daraus machen. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, kao što su nagrada Duphar Research Award Njemačkog društva za psihijatriju, psihoterapiju i neurologiju, nagrade Cogito te znanstvene nagrade Fondacije dr. Margrit Egnér.

Program

Cjeloviti program 3. međunarodnog znanstveno-stručnog skupa Odjela za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta možete pronaći ovdje.

Knjiga sažetaka

Knjigu sažetaka možete preuzeti na sljedećoj poveznici:

Registracija sudionika

Upute za registraciju

Ljubazno molimo sve sudionike skupa, bez obzira planiraju li se uključiti aktivno kao izlagači ili kao pasivni sudionici, da obavezno ispune online
Obrazac za registracijuradi evidencije prijavljenih.

Napomena: prilikom registracije potrebno je priložiti i potvrdu o uplati kotizacije.

Ukoliko ste oslobođeni plaćanja kotizacije (studenti preddiplomskih i diplomskih studija, umirovljenici, nezaposleni), možete slušati sva predavanja na skupu. Isto tako, možete odabrati i dodatne aktivnosti u kojima želite sudjelovati, a u tom slučaju, prilikom registracije, trebate priložiti i potvrdu o uplati odgovarajuće kotizacije.

Svoje aktivno sudjelovanje na skupu možete prijaviti ovdje.

Srdačno Vas očekujemo!
Organizacijski i Programski odbor

Kotizacija

	Rana kotizacija (do 05. 11. 2021.)	Kasna kotizacija (od 6. 11. 2021.)
Zaposleni*	400 kn	600 kn
Studenti poslijediplomskih studija, vježbenici*	300 kn	400 kn
Studenti preddiplomskih i diplomskih studija, umirovljenici, nezaposleni**	oslobođeni kotizacije, uz obveznu registraciju
Studenti preddiplomskih i diplomskih studija, umirovljenici, nezaposleni ***	100 kn
Studenti preddiplomskih i diplomskih studija, umirovljenici, nezaposleni koji žele sudjelovati na svečanoj večeri****	250 kn
Sudjelovanje na daljinu	200 kn

 

OBAVIJEST O NAČINU ODRŽAVANJA SKUPA
Poštovani sudionici našeg 3. međunarodnog znanstveno-stručnog skupa,
kako bismo naš skup održali u najsigurnijim mogućim uvjetima i pridržavajući se svih propisanih epidemioloških mjera, preporuka i uputa, ljubazno vas molimo da prilikom dolaska na skup na registracijskom desku pokažete svoju EU digitalnu COVID potvrdu ili potvrde o PCR ili brzom antigenskom testiranju (BAT), ne starije od 24 sata. Moguće je, naravno, i sudjelovanje na daljinu (on line) ali ipak se najviše veselimo što ćemo se napokon moći vidjeti i uživo. Za sva dodatna pitanja slobodno nas kontaktirajte na mail psyconf2021@unicath.hr.

 

*U punu cijenu kotizacije uključeni su materijali skupa, osvježenje u stankama, domjenak dobrodošlice, potvrda o sudjelovanju i svečana večera.

**Studenti preddiplomskih i diplomskih studija, umirovljenici i nezaposleni oslobođeni su plaćanja kotizacije te mogu slušati sva predavanja na skupu, no svakako se moraju registrirati.

***U cijenu kotizacije uključeni su materijali skupa, osvježenje u stankama, domjenak dobrodošlice i potvrda o sudjelovanju, no ne i svečana večera.

****U cijenu kotizacije uključeni su materijali skupa, osvježenje u stankama, domjenak dobrodošlice, potvrda o sudjelovanju i svečana večera.

Sve informacije o načinu plaćanja i uvjetima otkazivanja možete pronaći na poveznici.

Načini plaćanja i uvjeti otkazivanja

Načini plaćanja

 

Kotizacija se uplaćuje unaprijed na račun Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

Obavezno je u opis plaćanja napisati ime i prezime osobe za koju se plaća kotizacija.

Potrebno je upisati i podatke uplatitelja (posebno ako uplatitelj i sudionik konferencije nisu ista osoba).

 

Podaci za uplatu:

 

Uplatitelj: Naziv (ime, prezime) i adresa
Primatelj: Hrvatsko katoličko sveučilište, Ilica 242, 10000 Zagreb
Iznos: ovisno o kategoriji kotizacije koja se uplaćuje (iznos se uplaćuje u hrvatskim kunama)
Model i poziv na broj odobrenja: ostaviti prazno
IBAN račun primatelja: HR1123400091110353987
SWIFT (BIC): PBZGHR2X
Opis plaćanja: Kotizacija za sudjelovanje na 3. skupu Odjela za psihologiju (Ime i prezime sudionika)
Napomena: U slučaju poteškoća prilikom uplate, možete kontaktirati Samostalni odjel za računovodstvo i financije Hrvatskog katoličkog sveučilišta na broj telefona +385 (0) 1 370 66 21 ili poslati upit na e-mail adresu voditeljice gđe. Silvije Fabijanković (silvija.fabijankovic@unicath.hr).

 

Uvjeti otkazivanja

 

Otkazivanje sudjelovanja na skupu moguće je jedino pisanim putem na e-mail adresu psyconf2021@unicath.hr.

U slučaju odustajanja od sudjelovanja na skupu:

• do 31. 10. 2021. vraća se puni iznos kotizacije
• od 1. 11. do 30. 11. 2021. vraća se 50% iznosa uplaćene kotizacije
• od 1. 12. 2021. povrat uplaćene kotizacije nije moguć

Ukoliko će se zbog epidemioloških razloga skup održavati na daljinu bit ćete o tome pravovremeno obaviješteni.

Oblici sudjelovanja

Program skupa obuhvaća prikaz znanstvenih i stručnih radova iz svih područja psihologije i srodnih znanosti u okviru teme Suočavanje s kriznim situacijama – putevi jačanja otpornosti .

 

Mogući oblici sudjelovanja su:

• usmeno izlaganje
• poster izlaganje
• simpozij
• radionica
• okrugli stol

Napomena: Moguće je prijaviti sažetke radova na hrvatskom i engleskom jeziku.

 

Usmeno izlaganje

Izlaganje pojedinačnog rada u predviđenom trajanju do 10 minuta, nakon kojeg slijedi rasprava u trajanju od 5 minuta. Prijava sažetka usmenog izlaganja mora uključivati ime i prezime te naziv institucije ili institucija autora, naslov izlaganja, opis istraživačkih problema, metodologije rada, dobivenih rezultata i zaključaka (do 300 riječi, što ne uključuje naslov rada, ime autora i naziv institucije).

Poster izlaganje

Prikaz pojedinačnog rada u obliku postera veličine B1 (100 cm visina x 70 cm širina). Prijava sažetka poster izlaganja mora uključivati ime i prezime te naziv institucije ili institucija autora, naslov izlaganja, opis istraživačkih problema, metodologije rada, dobivenih rezultata i zaključaka (do 300 riječi, što ne uključuje naslov rada, ime autora i naziv institucije).

Simpozij

Integrirani skup prezentacija pojedinačnih radova različitih autora koji se bave zajedničkom temom pod organizacijom voditelja simpozija. Simpozij treba imati najmanje 4 izlaganja uz završni ekspertni usmeni osvrt diskutanta po vlastitom izboru ili 5 izlaganja bez završnog osvrta. Predviđeno trajanje simpozija je do 120 minuta, uz vremensko ograničenje pojedinačnih izlaganja na 15 minuta, pri čemu je potrebno ostaviti minimalno 15 minuta za završnu raspravu. U sažetku simpozija, koji prijavljuje voditelj simpozija, potrebno je obrazložiti njegovu središnju ideju uz navođenje imena diskutanta (do 300 riječi). Sažetke pojedinačnih radova također prijavljuje voditelj simpozija. Sažetci pojedinačnih radova izrađuju se prema uputama za usmena izlaganja. Svi sudionici simpozija trebaju se samostalno registrirati.

 Radionica

Primjena praktičnih aktivnosti s ciljem povećanja znanja i vještina prijavljenih sudionika koju organizira jedan ili više voditelja u trajanju do 90 minuta. U prijavi sažetka radionice potrebno je ukratko opisati tematski okvir, svrhu, cilj, ishode radionice (do 300 riječi) te navesti naziv i predviđeno trajanje radionice, ciljanu skupinu kojoj je radionica namijenjena i, ako je potrebno,  ograničenje broja sudionika.

 Okrugli stol

Rasprava o relevantnoj stručnoj i/ili znanstveno-istraživačkoj temi čija je primarna svrha razmjena teorijskih, stručnih i metodoloških ideja, spoznaja i mišljenja. Organizira ju i vodi prijavljeni moderator koji priprema niz pitanja za raspravu s minimalno 4 sudionika po vlastitome izboru. Predviđeno vrijeme trajanja okruglog stola je do 90 minuta, pri čemu je vrijeme za središnju raspravu sudionika okruglog stola ograničeno na 60 minuta, uz dodatnih 30 minuta za raspravu  i odgovore na pitanja publike. Prijava sažetka okruglog stola mora uključivati kratki opis relevantnosti teme te 3 do 5 središnjih pitanja o kojima će se raspravljati (do 300 riječi). Prilikom prijave potrebno je navesti podatke o sudionicima okruglog stola (ime i prezime, institucija, e-mail adresa).

Napomena:

 

Rokove za prijavu sažetaka možete provjeriti ovdje. Programski odbor recenzirat će prijavljene radove i donijeti odluku o njihovu prihvaćanju za izlaganje na skupu. Obavijest autorima o prihvaćanju rada bit će poslana do 25. 10. 2021. Knjigu sažetaka moći ćete preuzeti kao cjeloviti .pdf dokument nakon objave programa.

Izlagači svoje prezentacije trebaju ponijeti sa sobom i presnimiti na računala u prostoriji gdje se održava izlaganje najkasnije 10 minuta prije početka sekcije. Materijale za postavljanje poster izlaganja osigurat će organizatori skupa, a izlagači trebaju donijeti isprintane postere u zadanoj veličini (veličina B1: 100 cm visina x 70 cm širina).

Prijava izlaganja

Opće upute za prijavu sažetaka

Programski odbor poziva Vas da svoje znanstvene i stručne radove iz svih područja psihologije, srodnih i drugih znanosti u okviru teme Suočavanje s kriznim situacijama – putevi jačanja otpornosti prijavite između 15. svibnja i 10. listopada 2021. godine. Prijave se zaprimaju isključivo putem online obrasca za prijavu. Prijave zaprimljene drugim putem ili nakon roka za prijavu, kao i prijave koje nisu izrađene u skladu s ovim uputama, neće biti razmatrane.

Moguće je prijaviti sažetke radova na engleskom i hrvatskom jeziku. S obzirom da je skup međunarodnog karaktera, molimo sudionike da svoje radove u što većem broju prijave i izlažu na engleskom jeziku kako bismo i našim gostima iz drugih jezičnih područja omogućili sudjelovanje u svim aktivnostima. Sažetke koji jezično odstupaju od standarda odabranoga jezika, Programski odbor neće razmatrati. Sudionici čija je prijava prihvaćena dužni su se pravovremeno registrirati kako bi njihova aktivnost bila uključena u program skupa i knjigu sažetaka. Obavijest autorima o prihvaćanju rada bit će poslana do 25. listopada 2021. godine. Knjigu sažetaka moći ćete preuzeti kao cjeloviti PDF dokument nakon objave programa.

Program 3. međunarodnog znanstveno-stručnog skupa obuhvatit će, prije svega, izvorna znanstvena i stručna izlaganja te druge aktivnosti (npr. simpozije, radionice, okrugle stolove) koje se odnose na suočavanje s kriznim situacijama i jačanje otpornosti. To, međutim, ne isključuje mogućnost prijave izlaganja i drugih aktivnosti koje su izvan okvira središnje teme i bave se drugim temama važnim za psihičko zdravlje djece i odraslih te različite krizne situacije kroz sva životna razdoblja.

Prilikom prijave sudjelovanja u online obrascu potrebno je naznačiti oblik sudjelovanja. Pojedini oblici sudjelovanja detaljnije su opisani ovdje. Neovisno o odabranom obliku sudjelovanja, autori se trebaju pobrinuti o sljedećem:

• Prijava mora sadržavati naslov rada, autora/autore, pripadajuće institucije, autora za kontakt i izlagača, sažetak i ključne riječi.
• Naslov rada može sadržavati najviše 150 znakova uključujući razmake. Sažetak može sadržavati najviše 300 riječi. Uz sažetak, potrebno je navesti od 3 do 5 ključnih riječi.
• Autori su odgovorni za točnost svih navoda u prijavljenom sažetku. Ispravke nakon prijave sažetka neće biti moguće.
• Prilikom prijave potrebno je paziti da postupak prikupljanja podataka i njihove analize bude u cijelosti završen te da isti rezultati nisu drugdje predstavljeni niti objavljeni. U protivnom, Programski odbor neće razmatrati prijavu.
• U slučaju spriječenosti sudjelovanja na skupu, od autora čija je aktivnost prihvaćena i uključena u program očekuje se da o tome na vrijeme obavijesti Programski odbor. Ako se radi o osobi koja predstavlja suautorski rad, potrebno je obavijestiti Programski odbor o tome tko će od prijavljenih suautora predstaviti rad. Druge zamjene izlagača i naknadne izmjene prijavljenih aktivnosti nisu moguće.

Bodovanje

Skup će biti prijavljen sljedećim komorama: Hrvatska psihološka komora, Hrvatska liječnička komora, Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora, Hrvatska komora socijalnih radnika, Hrvatska komora medicinskih sestara, Hrvatska komora fizioterapeuta i drugima prema potrebi.

 

Skup će biti prijavljen i Agenciji za odgoj i obrazovanje kako bi ga uvrstila u Katalog stručnih usavršavanja za stručne suradnike psihologe koji rade u dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama te učeničkim domovima.

Više informacija uskoro.

Smještaj u blizini Hrvatskog katoličkog sveučilišta:

Smještaj u centru Zagreba:

Sadržaj u izradi.