O projektu
U svojim istraživanjima i izlaganjima mnogi su hrvatski povjesničari naglašavali potrebu za sustavnim proučavanjem povijesne toponimije, a sve se češće spominje i potreba primjene novih metodologija u takvim istraživanjima. Pronalaženje toponimijskih potvrda i drugih podataka koji bi mogli pomoći u rekonstrukciji prostornih čimbenika pred istraživače postavlja nekoliko teških zadaća. Uz dobro poznavanje sekundarne historiografske i onomastičke literature, izvrsno poznavanje arhivske građe, poznavanje teorijskih počela terenskoga rada, važno je da istraživači imaju i spoznaju o promjenjivosti prirodnoga prostora i svijest o klimatološkim i morfološkim procesima koji su analizirani prostor zahvaćali u dugom povijesnom trajanju.
Projekt Topografija srednjovjekovne Zagrebačke županije (14.-16. stoljeće) posebno se usredotočuje na topografiju, toponimiju, kulturni krajolik i baštinski pejzaž promatranoga prostora. Pri tome se najveća pozornost poklanja prostornim cjelinama za koje se može pronaći podatke u vrelima. To su najčešće stara naselja različite veličine (ili naseljenosti), svojevrsne jezgre naseljavanja i društvenoga, religijskoga i ekonomskoga života. Istraživački se tim se ne zadržava na dobro istraženim prostornim cjelinama, koje najčešće obuhvaćaju urbane prostore (riječ je o trgovištima i slobodnim gradovima na području promatrane županije) nego se intenzivno baviti dosad zanemarenim, najmanjim prostornim cjelinama (dijelovi vlastelinstava, seoske sučije, sela, zaseoci itd.).
Ciljevi projekta
U svojim dosadašnjim istraživanjima pojedini članovi istraživačkoga tima bavili su se različitim aspektima izložene problematike. Voditelj i članovi istraživačkoga tima imaju izvanredan uvid u povijesni kontekst, sustavno su istraživali pojedine prostorne cjeline na području Zagrebačke županije (primjerice vlastelinstva, posjede Zagrebačkoga kaptola itd.). Metodološki koncept koji podrazumijeva arhivsko istraživanje i analizu građe s ciljem ubikacije povijesnih toponima primijenjen je u nekoliko objavljenih znanstvenih članaka i monografija članova istraživačkoga tima. Teorijska promišljanja o važnosti simboličke reprezentacije prostora u objavljenim radovima članova istraživačkoga tima također pridonose nadograđivanju i oblikovanju jedinstvenoga istraživačkoga pristupa koji će ponuditi bolje razumijevanje povezanosti prostornoga identiteta, baštine i povijesne toponimije. Poznavanje digitalnih alata, koje su u svome dosadašnjem radu pokazali članovi istraživačkoga tima pomoći će pri rekonstrukciji povijesnoga prostora Zagrebačke županije i olakšati oblikovanje vizualnih pomagala.
S obzirom na navedenu problematiku projektno istraživanje znatno doprinosi razumijevanju odnosa povijesnih društava s povijesnim okolišem te nudi detaljnu rekonstrukciju srednjovjekovne Zagrebačke županije.
Osim brojnih istraživačkih pitanja povezanih s povijesnim okolišem (utjecaj okoliša na povijesna zbivanja, utjecaj društvenih zajednica na promjenu prostora), među najvažnijim je ciljevima istraživanja artikulacija temeljnih obilježja odnosa čovjeka i prostora u dijakronijskoj perspektivi. Navedeni ciljevi postižu se povezivanjem spoznaja o topografiji i toponimiji dobivenih analizom povijesnih potvrda i rekonstrukcijom vanjskih obilježja analiziranoga prostora. Povijesne toponimijske potvrde u sebi sadrže bitne naznake povezanosti između prostorne i vremenske komponente istraživanja povijesti. Toponimi govore o prostoru, ali i o specifičnome povijesnome trenutku u kojemu su nastali. S ciljem odgonetavanja njihova značenja nužno se ulazi u kulturni, religijski i društveni svijet srednjovjekovnoga stanovništva. Preciznim definiranjem istraživačkih alata (definiranje temeljnih pojmova, uporaba digitalnih istraživačkih alata), topografskom rekonstrukcijom analiziranoga prostora te povijesno-toponimijskom analizom istraživanje ostvaruje novu razinu istraženosti Zagrebačke županije, ali istovremeno nudi specifičan metodološki model utemeljen na suvremenim historiografskim načelima, koji će potom u budućnosti biti moguće primijeniti i na istraživanja drugih prostornih cjelina.
Metodologija
U metodološkom kontekstu pristup je interdisciplinaran; nužno je istražiti dostupne podatke o arheološkim istraživanjima, pregledati kartografske zbirke i dobivene zaključke usporediti s detaljno obrađenim povijesnim vrelima.
Kako bi se ostvario temeljni cilj projekta – topografska i toponimijska analiza i rekonstrukcija srednjovjekovne Zagrebačke županije do mikro-razine (na onim prostorima za koje to omogućuju sačuvana povijesna vrela) – čitav prostor srednjovjekovne Zagrebačke županije je podijeljen na trinaest manjih regija koje su definirane povijesnom podjelom (uglavnom kasnosrednjovjekovna i ranonovovjekovna vlastelinstva i posjedi) i/ili reljefnom zadanošću. Tako se istražuju prostori Zagrebačke županije sjeverno od rijeke Save i to poglavito prostor kasnosrednjovjekovnog Susadgradsko i donjostubičkog vlastelinstva (1), potom prostor mikroregije Turopolja (2) i današnjih Vukomeričkih gorica (3). Isto analizira se širi prostor Žumberačko-samoborskog gorja (4), te Ozaljsko-ribnički prostor (5), ali i prostori današnjeg Korduna (6) i Banovine (7), a kao i posjedi srednjovjekovne cistercitske opatije Blažene Djevice Marije u Topuskom (8), te posjedi Zagrebačkog kaptola u Sisku i sisačkoj okolici te na obroncima Zrinske gore (9). Nadalje je prostor srednjovjekovne Zagrebačke županije podijeljen na prostore donjeg, tj. zrinskog Pounja (10), potom na šire prostore srednjeg Pounja (11), a obuhvaćao je i dolinu donjeg toka rijeke Sane (12), kao i dolinu donjeg toka rijeke Vrbasa (13), te su i ti prostori obuhvaćeni u sklopu istraživanja.