Završen simpozij o Splitskim crkvenim saborima

Trodnevni međunarodni znanstveni simpozij „Počeci Kraljevstva: Splitski crkveni sabori, Tomislav i njegovo doba o 1100. obljetnici“, , koji je Hrvatsko katoličko sveučilište organiziralo zajedno s Odsjekom za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu završen je u subotu, 10. svibnja 2025.

Kroz tri dana skupa 52 sudionika iz deset zemalja (Hrvatske, Australije, Belgije, Bosne i Hercegovine, Italije, Mađarske, Njemačke, Rusije, Srbije i Velike Britanije) predstavili su brojne teme vezane uz medievalistiku, crkvenu povijest, arheologiju, povijest umjetnosti, filologiju i jezikoslovstvo. 
 

Na otvorenju skupa rektor prof. dr. sc. Željko Tanjić u pozdravnom je govoru naglasio kako obilježavanje 1100. godišnjice hrvatskoga kraljevstva uspostavlja poveznicu između suvremene Hrvatske i njezinih srednjovjekovnih korijena, ističući da je „identitetski značaj prije svega usmjeren na dugotrajan kontinuitet hrvatske državnosti“. Podsjetio na proslavu 1000. godišnjice Hrvatskog Kraljevstva 1925. godine, koja je bila „iskaz samosvijesti hrvatskog naroda o vlastitoj povijesti, jeziku, kulturi i tradiciji“ te dodao kako znanstveni skup, posvećen splitskim crkvenim saborima iz 925. i 928. godine, nastavlja tu tradiciju. Naposljetku, izrazio je ponos što je Hrvatsko katoličko sveučilište, uz Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu, glavni suorganizator skupa te je na podršci zahvalio Vladi Republike Hrvatske, Papinskom odboru za povijesne znanosti te Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, a napose vojnom ordinariju Juri Bogdanu kao predsjedniku Odbora HBK-a za jubilejske proslave.
 

Naš profesor Sveučilišnog odjela za povijest prof. dr. sc. Ivan Majnarić, osim u organizaciji skupa, sudjelovao je u središnjem dijelu skupa i predavanja. "Naslov rex i diskurs predmoderne hrvatske nacije: pisma pape Ivana X." bila je tema prof. Majnarića. Polazeći od tvrdnje da je za historiju presudno poznavanje i razumijevanje oblikovanja i bilježenja pisanih izvora kao tragova o prošlosti, Majnarić u središte zanimanja stavlja kontekst zapisa pisama pape Ivana X. u kasnosrednjovjekovnoj Historia Salonitana Maior. Prateći povremene diskurzivne iskaze predmoderne nacije u vidu procesa transformacije političke teorije i prakse kasno srednjovjekovne države te s tim blisko povezano intelektualno oblikovanje humanističke historiografije, pozornost je posvetio položaju vladara u kasnosrednjovjekovnom društvu te njegovu presudnom značaju pri oblikovanju političkog naroda. To pokazuje da je bilježenje pisma pape Ivana X. u Historia Salonitana Maior odraz nasljedovanja tradicije diskurzivnosti predmoderne nacije, sukladno tadašnjim intelektualnim svjetonazorima, što poznavanju ranosrednjovjekovne povijesti iz perspektive današnjeg historičara – upravo na primjeru rasprave o naslovu rex – dodaje dodatni sloj patine.

Skup se održao pod visokim pokroviteljstvom Hrvatske biskupske konferencije, Papinskog odbora za povijesne znanosti i Vlade Republike Hrvatske. Glavni organizatori su Hrvatsko katoličko sveučilište i Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, uz više od desetak akademskih, znanstvenih i kulturnih institucija i ustanova koje su suorganizatori skupa.