Predstavljeni provedeni i novi znanstveni projekti Hrvatskoga katoličkog sveučilišta

U srijedu 17. prosinca 2025. predstavljeni su rezultati provedenih znanstvenih projekata u 2025. te novi projekti, čiji je planirani početak u 2026. godini. Hrvatsko katoličko sveučilište nastavlja snažno ulagati u znanstveno-istraživačku djelatnost kroz niz interdisciplinarnih projekata koji će se financirati u idućoj godini, a područja pokrivaju biomedicinu i umjetnu inteligenciju, društvene znanosti te povijesna i humanistička istraživanja.

Uvodna obraćanja održali su prof. dr. sc. Željko Tanjić, rektor HKS-a i prof. dr. sc. Roberto Antolović, prorektor za znanost HKS-a, u kojima su obojica istaknuli ponos, važnost, ali i shvaćanje kompleksnosti i zahtjevnosti istraživačkoga rada.

U prvom dijelu programa predstavljani su projekti čija je provedba financirana i završena tijekom 2025. godine. Prof. dr. sc. Luka Šešo predstavio je rezultate projekta Pučko liječništvo i iscjeliteljstvo. Vjerovanja, prakse, naracije čiji je cilj bio istražiti kulturne i društvene kontekste koji su utjecali te još uvijek utječu na čovjekov odnos prema zdravlju i očuvanju života kroz raznorodna tradicijska vjerovanja, naracije i prakse.

Izv. prof. dr. sc. Lucija Mihaljević predstavila jer rezultate projekta Identitet i tehnologija – procesi identifikacije, komunikacija i interakcija s novim tehnologijama, dr. sc. Filip Hren rezultate projekta Od obrambenog bedema do,,vojnog rezervoara": evolucija krajišnika kao vojnika od 16. do 18. stoljeća (preliminarno istraživanje), a prof. dr. sc. Zvonimir Koporc rezultate projekta Anketno istraživanje na nacionalnim etičkim povjerenstvima država članica EU, (National Ethics Councils (NEC) Survey).

Mr. sc. Tanja Milović iz Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo održala je predavanje Pregled zaštite intelektualnog vlasništva i njegove primjene u nastavi i poslovanju, nakon čega su djelatnici Službe za strateško planiranje, razvoj i projekte govorili o translaciji znanosti, EU trendovima i međunarodnim prilikama.

Drugi dio programa započeo je predstavljanjem projekta Razvoj inteligentnog sustava kao podrške u odlučivanju za analizu i kvantifikaciju plućnih bolesti iz CT snimaka, koji će voditi Daniel Štifanić, mag. ing. el., s Tehničkog fakulteta. Projekt je usmjeren na razvoj inteligentnog sustava za automatsku analizu i kvantifikaciju plućnih bolesti iz CT snimaka, temeljenog na naprednim algoritmima dubokog učenja. U suradnji s KBC-om Rijeka, KBC-om Sestre milosrdnice i Tehničkim fakultetom Hrvatskog katoličkog sveučilišta, projekt ima za cilj unaprijediti segmentaciju patoloških promjena, kvantitativnu procjenu oštećenja plućnog parenhima te objektivno praćenje progresije bolesti. Sustav je namijenjen znanstveno-istraživačkoj primjeni, uz naglasak na potencijal potpore liječnicima u donošenju odluka i razvoju personalizirane medicine.

Doc. dr. sc. Josip Ježovita vodit će projekt Konstrukcija i provjera metrijskih karakteristika anketnog upitnika o prihvaćanju i korištenju alata umjetne inteligencije usmjeren na razvoj i provjeru valjanosti anketnog upitnika o prihvaćanju i korištenju alata umjetne inteligencije u općoj populaciji. Istraživanje se temelji na DBO teoriji (želje, uvjerenja i prilike), koja omogućuje povezivanje individualnih akcija s društvenim ishodima.

Projekt prof. dr. sc. Hrvoja Kekezа Krbavska bitka 1493. godine – kontekst, tijek, posljedice i percepcija posvećen je izradi cjelovite znanstvene studije o Krbavskoj bitci iz 1493., jednom od ključnih događaja hrvatske vojne povijesti. Istraživanje obuhvaća analizu povijesnog konteksta, naseljenosti i prometne povezanosti Krbavske županije, sastava i brojnosti sukobljenih vojski, topografije bojišta, tijeka i posljedica bitke te njezine recepcije od 16. stoljeća do danas.

Prof. dr. sc. Tomislav Anić u projektu Vjerski život u betonskim katakombama – poredbena analiza vjerskog života u Zagrebu i Splitu šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća analizirat će širenje Zagreba i Splita u drugoj polovici 20. stoljeća, s posebnim naglaskom na formiranje rimokatoličkih župa u novim gradskim naseljima. Projekt će istražiti kako su se vjerničke zajednice razvijale u uvjetima ograničenog prostora i političkih okolnosti socijalističkog sustava, pri čemu su bogoslužja i okupljanja često održavana u improviziranim prostorima poput stanova i obiteljskih kuća.

Projekt dr. sc. Marijane Matijaš, Sagorijevanje na poslu: uloga individualnih i organizacijskih čimbenika, bit će usmjeren na aktualnu temu sagorijevanja na poslu, kao jednoga od ključnih izazova u suvremenom radnom okruženju. Cilj je istražiti kako individualni i organizacijski čimbenici pridonose razvoju i prevenciji sagorijevanja na poslu, a poseban naglasak stavlja se na međusobni odnos simptoma sagorijevanja te na stavove zaposlenika u ulozi digitalnih tehnologija u prevenciji i ublažavanju istih.