Održan drugi kongres "Sestrinstvo: znanost i profesija"

U četvrtak 8. i petak 9. svibnja 2025. na našem Sveučilištu održan je drugi kongres Sveučilišnog odjela za sestrinstvo i Kluba studenata sestrinstva HKS-a Nutrix te drugi simpozij radne skupine za edukaciju Hrvatske udruge kardioloških medicinskih sestara (HUMKS) pod nazivom "Sestrinstvo: znanost i profesija".
 

Skup je okupio više od četrdeset predavača, s fokusom na izazove i perspektive sestrinske profesije, zdravlje zdravstvenih djelatnika te pacijente u središtu skrbi. Prvog dana kongresa održane su radionice "Kliničko mentorstvo" pod vodstvom Damjana Aboua Aldana, "Osnove znanstvene metodologije: od nacrta istraživanja do objavljivanja rada" pod vodstvom prof. dr. sc. Livije Puljak te "Tečaj EKG-a za medicinske sestre i srodne profesije" pod vodstvom mag. med. techn., univ. mag. admin. sanit., ECDSAP.
 

Drugi dan Kongresa započeo je svečanim otvorenjem u Velikoj dvorani HKS-a. U ime Sveučilišta okupljenima se obratio prof. dr. sc. Roberto Antolović, prorektor za znanost HKS-a, koji je istaknuo: "Sestrinstvo je znanost, profesija i struka koja se jako brzo razvija, a također je područje koje ja znanstveno zahtjevno i suočava se s raznim izazovima, u prvom redu, nedostatkom stručnog i znanstvenog kadra. No, ovakvi kongresi i znanstveni rezultati koji će se prikazati pokazatelj su dobrog smjera i vjerujem u dostizanje novih visina struke i sestrinske znanosti". 
 

U ime Ministarstva zdravstva govorila je Ivana Portolan Pajić, dr. med., univ. mag. sanit. publ., načelnica sektora primarne zdravstvene zaštite i zdravstvenog turizma koja je poručila: "Vas, kolegice i kolege, vidimo kao lidere promjene, stručnjake, kao pokazatelje toga da Hrvatska ima sestrinstvo koje ne stoji po strani, već ide naprijed, raste, razvije se i pridonosi razvoju bolje zdravstvene politike i boljeg zdravstvenog sustava". 
 

Predsjednica HUMKS-a, pomoćnica ravnatelja i glavna sestra KBC-a  Zagreb Ana Ljubas, mag. med. techn.pozvala se na riječi novoizabranog pape Lava XIV. da ljudi međusobno trebaju "graditi mostove": "Sestrinstvo je poziv, vokacija, a ovim skupom je vidljivo da HKS njeguje divne mlade ljude koji se razvijaju u znanosti. Dragi studenti, pozivam vas da njegujete poziv sestrinstva koji vas je doveo do želje za daljnjim učenjem, da se razvijate, ali i da sudjelujete u sustavu, da radite i pomažete. U ovim nemirnim vremenima važno je od svih događanja u fokus vratiti bolesnog čovjeka - dobrobit bolesnih i potrebitih Hrvata je u rukama medicinskih sestara i njegovatelja".

Sa HKS-a uvodne govore održali su Matko Matišić, predsjednik kluba „Nutrix“ i doc. dr. sc. Ivica Matić, pročelnik Sveučilišnog odjela za sestrinstvo. Docent Matić istaknuo je kako odjel teži biti vodeće mjesto za obrazovanje u sestrinstvu, da žele jačati znanost sestrinstva, kvalitetu struke te kako je u planu i dodatno ojačavanje suradnji s ministarstvima, partnerima i poslodavcima, kako bi se HKS-ovi studenti upoznali s mjestima gdje će jednog dana raditi.

Kongres je nastavljen predavanjem Ane Ljubas, koja je u svom izlaganju naglasila je kako sestrinstvo mora biti prepoznato kao znanstveno utemeljena i odgovorna profesija. Poseban naglasak stavila je na potrebu institucionalne podrške i uključivanja medicinskih sestara u kreiranje zdravstvenih politika. Zaključila je da sestrinstvo nije samo vještina, nego poziv koji traži društveno i stručno priznanje.

Ivana Portolan Pajić govorila je o važnosti specijalističkog usavršavanja u jačanju kompetencija. Istaknula je važnost cjeloživotnog učenja, razvoja etičkih i tehničkih vještina te vođenja timova i mentorstva. Time se, kaže, osigurava kvaliteta zdravstvene skrbi u skladu s najnovijim trendovima u zdravstvu. Tea Andabaka predstavila je primjenu umjetne inteligencije (UI) u istraživačkom radu. Fokusirala se na generativne alate poput SciSpace-a i važnost pravilne upotrebe u skladu s etikom i akademskim integritetom. Zaključila je da UI značajno može unaprijediti istraživački proces uz odgovorno korištenje.

Matea Platužić predstavila je rezultate istraživanja o ubodnim incidentima među sestrama. Pokazalo se da 58 % ispitanika ne prijavljuje incidente zbog podcjenjivanja rizika, što ukazuje na potrebu edukacije i sustavne prevencije. Naglašena je važnost prijavljivanja i zaštite zdravstvenih djelatnika. Lara Vinko istražila je zadovoljstvo poslom među sestrama zaposlenima na visokoškolskim ustanovama. Unatoč izazovima poput administrativnog opterećenja, većina ispitanika cijeni rad u akademskoj zajednici i prijenos znanja. Ukazano je na potrebu unapređenja radnih uvjeta.

Marina Bakar i Vilma Kolarić analizirale su prehrambene navike zdravstvenih djelatnika. Uočene su razlike u konzumaciji vina i slastica među smjenskim i jutarnjim radnicima. Zaključak je da je potrebno prilagoditi prehranu kako bi se očuvalo zdravlje osoblja. Sandra Blaić prikazala je prevalenciju neplodnosti kod medicinskog osoblja u operacijskim salama. 41 % ispitanica imalo je poteškoće sa začećem, a dio njih smatra da je radno mjesto uzrok problema. Naglašena je potreba poboljšanja radnih uvjeta i zaštite reproduktivnog zdravlja.

Karla Jakovljević istražila je povezanost religioznosti i suočavanja sa stresom. Religiozni ispitanici češće koriste duhovne strategije suočavanja, dok se nereligiozni oslanjaju na humor i izražavanje emocija. Zaključeno je da religioznost može pozitivno utjecati na mentalno zdravlje. Danela Relić ukazala je na raširenost nasilja nad sestrama, pri čemu je verbalno nasilje najčešće. Gotovo polovica ispitanika tvrdi da ne postoje mjere za njegovo suzbijanje. Potrebno je uvesti sustavne mjere zaštite na radnom mjestu.

Katarina Fofić ispitala je spremnost studenata završnih godina za ulazak u profesiju. Izvanredni studenti pokazuju višu razinu spremnosti u odnosu na redovite, vjerojatno zbog radnog iskustva. Zaključeno je da je većina studenata spremna za tržište rada. Leopold Kajan istražio je stavove studenata o elektroničkim cigaretama. Više od polovice ih koristi, ali većina ih ne zna dovoljno o posljedicama. Istaknuta je potreba za boljom edukacijom studenata o rizicima i ulozi u odvikavanju pacijenata od pušenja.

Mirna Talajić analizirala je odnos između sna, aktivnosti i pretilosti. Redovita tjelesna aktivnost povezana je s boljim snom i normalnim ITM-om. Zaključak: prevencija pretilosti zahtijeva kombinaciju sna i tjelesne aktivnosti. Ana Tomić dokazala je povezanost fizičke aktivnosti i kvalitete života učenika škole za medicinske sestre. Učenici s više aktivnosti ocjenjuju svoj život kvalitetnijim. Sjedilački način života negativno utječe na zadovoljstvo zdravljem.

Monika Jujnović istražila je ovisnost o internetu kod srednjoškolaca. Većina ispitanika pokazuje blagu ovisnost, no nije pronađena povezanost s razinom tjelesne aktivnosti. Potrebno je povećati tjelesnu aktivnost i svijest o opasnostima pretjerane digitalne konzumacije. Ivana Komarica analizirala je kvalitetu palijativne njege na kirurškim odjelima. Istraživanje pokazuje nedostatno znanje medicinskih sestara o palijativnoj skrbi. Preporučuje se dodatna edukacija i profesionalni razvoj.

Monika Tuzla prikazala je utjecaj rehabilitacije na pacijente nakon infarkta. Rehabilitacija smanjuje anksioznost i depresivnost, bez obzira na način liječenja. Žene su češće pogođene, što upućuje na potrebu za individualiziranom skrbi. Tomislav Maričić usporedio je karakteristike pacijenata s akutnim koronarnim sindromom prije i tijekom pandemije. Pacijenti su 2020. bili teži i češće su imali hipertenziju, ali nije bilo značajnih promjena u ishodima. Pandemija nije izravno utjecala na učestalost AKS-a.

Lucija Caren utvrdila je da su depresija, anksioznost i stres povezani sa smanjenom kvalitetom života kod bolesnika s KOPB-om. Dulje trajanje bolesti povećava emocionalne tegobe. Potrebna je multidisciplinarna skrb. Antonija Herceg analizirala je uporabu antibiotika u kardiokirurgiji. Ukupna potrošnja je smanjena, ali se povećava uporaba određenih skupina lijekova. Potrebne su edukacije i racionalizacija terapije. Ana Miloš istražila je povezanost EuroSCORE 2 i boravka na respiratoru nakon operacije. Viši rizik znači dulje vrijeme na respiratoru i češće komplikacije. Potrebna je pažljiva procjena prije operacije radi optimizacije liječenja.

U posljednjem bloku predavanja govorili su studenti sestrinstva HKS-a: Katarina Fofić predstavila je rezultate istraživanja o spremnosti studenata sestrinstva za prelazak u profesionalno okruženje, Leopolod Kajan rezultate istraživanja o znanju i stavovima studenata sestrinstva prema korištenju električnih cigareta, Mirna Talajić govorila je o povezanosti nedostatka sna i tjelesne aktivnosti s prekomjernom tjelesnom težinom, Ana Tomić govorila je o povezanosti samoprocjenjene kvalitete života i tjelesne aktivnosti, a skup je zaključen predavanjem Monike Jujnović o povezanosti ovisnosti o internetu i tjelesnoj aktivnosti.

Tijekom dana održana su i plenarna predavanja "Sestrinstva profesija: izazovi i perspektive", "Pacijenti u fokusu sestrinske skrbi" i "Studenti sestrinstva: znanja, stavovi i životne navike".