Obilježen Dan Katedre za teologiju

Na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u petak, 27. siječnja 2023. obilježen je Dan Katedre za teologiju. Slavlje je započelo svetom misom u Sveučilišnoj kapeli koju je predvodio prof. dr. sc. Željko Tanjić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta u koncelebraciji sa sveučilišnim kapelanom, vlč. Branimirom Jagodićem.

Nakon svetog misnog slavlja uslijedio je drugi dio programa. Nakon uvodnih pozdrava Rektora i koordinatora Katedre za teologiju, izv. prof. dr. sc. Zorana Turze predstavljen je okrugli stol na temu "Zašto je važan Drugi vatikanski koncil? Osobni osvrti". Drugi vatikanski koncil, bio je 21. ekumenski sabor Katoličke Crkve koji je trajao od 1962. do 1965. Koncil je sazvao papa Ivan XXIII. koji je preminuo pri kraju sabora, te ga je do završetka vodio papa Pavao VI.  Drugi vatikanski koncil predstavlja najvažniji događaj za Katoličku Crkvu u 20. st. Prilikom obilježavanja šezdesete obljetnice, prisjetili smo se dubokog bogatstva koje nam je sabor podario.

O koncilu su govorili: prof. dr. sc. Željko Tanjić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta, prof. dr. sc. Gordan Črpić, prorektor za organizaciju i poslovanje, doc. dr. sc. Matilda Kolić Stanić, Odjel za komunikologiju. doc. dr. sc. Ante Mikić, Odjel za komunikologiju i Luka Drnić, student prve godine diplomskog studija iz povijesti.

Rektor je na temu II. Vatikanskog koncila istaknuo kako je to 21. ekumenski sabor po redu, te kao jedan od brojnih koncila u povijesti Crkve pripada pologu Crkve. II. Vatikanski koncil je po mnogima predstavljao prijelomni događaj za Crkvu, te je izazvao brojne pozitivne reakcije, ali i prijepore. Dokumenti II. Vatikanskog koncila koji su izazvali prijepor u Crkvi su bili npr. Deklaracija o vjerskoj slobodi Dignitatis humanae, Deklaracija o odnosu Crkve prema nekršćanskim religijama Nostra aetate, te pastoralna konstitucija o Crkvi u suvremenom svijetu Gaudium et spes. Ti dokumenti su nudili smjernice po pitanjima koja se tiču vjerske slobode, dijaloga sa pripadnicima drugih religija, te dijaloga Crkve sa modernim svijetom. Crkva se kroz Drugi vatikanski sabor htjela otvoriti i približiti suvremenom čovjeku.

Prorektor Črpić je naglasio kako II. Vatikanski koncil predstavlja radikalan zaokret Crkve. Neke od promjena su uvođenje narodnog jezika u liturgiju, organizacija crkvene uprave i horizonta prema svijetu. Naglašena je važnost dijaloga, ali i nužnost za aggiornamento, koja je jedna od ključnih riječi II. Vatikanskog koncila, a odnosi se na posuvremenjivanje Katoličke crkve da bude kadra odgovoriti na potrebe suvremenog čovjeka, te da se ne bavi prvenstveno sama sobom.

Doc. dr. sc. Matilda Kolić Stanić je iz komunikološke perspektive posebno naglasila dijalog kao jednu od ključnih stavki II. Vatikanskog koncila. Upravo je navedeni sabor poticao dijalog ne samo sa svijetom, već i sa medijima. Premda u ono vrijeme nije bilo društvenih mreža, doc. dr. sc. Kolić Stanić zaključuje kako bi u duhu II. Vatikanskog koncila bilo poticanje dijaloga u cyberspace-u, te sa suvremenom medijskom kulturom. Također, smatra kako bi sabor potaknuo i razumijevanje umjetne inteligencije koja je sve više prisutna u komunikaciji. Treba voditi računa i o rizicima i opasnostima koja donosi dehumanizacija komunikacije.

Doc. dr. sc. Anto Mikić, također, ističe kako je dijalog ključ za razumijevanje II. vatikanskog koncila. Ustvrdio je da nažalost, još uvijek nema dovoljno razvijenog unutarnjeg crkvenog dijaloga, te da je potrebno otvorenije govoriti o određenim pitanjima, kontroverzama, prijeporima unutar same Crkve u duhu poštovanja. Smatra da Crkva ne koristi dovoljno potencijal koji mediji imaju, na čemu, također, treba raditi. Istaknuo je i važnost inkulturacije gdje se od Crkve traži upoznavanje i razumijevanje određene kulture, kako bismo mogli na adekvatan način prenijeti evanđeosku poruku.

Luka Drnić, student povijesti, upozorava na određene trendove unutar Crkve gdje se kod određenog broja vjernika gubi istinski smisao otkupiteljske žrtve na križu i od čega nas je u stvari otkupio i spasio Gospodin. Ističe kako Crkva ne može biti u prvom redu mjesto koje nas treba učiniti sretnim, nego koje nam treba ukazati na smisao. Zadaća Crkve je približiti se svijetu koji se sve više udaljava od Boga, a da bi se to mogli učiniti, nužno je razumjeti današnjeg čovjeka. Postoje i pozitivni trendovi unutar Crkve, kao što su jačanje svijesti da Isus Krist nije mitski lik, nego zaista povijesna osoba, da njegov Duh je i dalje prisutan i vidljiv u Crkvi.

Okrugli stol je moderirao izv. prof. dr. sc. Zoran Turza s Katedre za teologiju, a svečani akademski čin Ema Strbad, studentica 3. godine preddiplomskog studija Sociologija.