Nastava povijesti u teoriji i praksi - državni stručni skup nastavnika povijesti na HKS-u

Po treći put u suorganizaciji Hrvatskog katoličkog sveučilišta i Agencije za odgoj i obrazovanje organiziran je skup za učitelje i nastavnike povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Učitelji i nastavnici povijesti kroz svoj rad jako dobro su upoznati koliko su u današnje vrijeme teški izazovi za svakog nastavnika jer očekivanja često puta prelaze okvir koji je zadan opisom radnog mjesta i posla. Od nastavnika se zahtijevaju potrebne vještine i umijeća, ali i prilagodba novim tendencijama u odgoju i obrazovanju. Cilj je skupa bio povezivanje znanstveno-istraživačke djelatnosti s praksom u osnovnim i srednjim školama te podizanje kvalitete i unaprjeđenje nastavničke prakse.

Skup je otvorila Vjera Brković, viša predavačica Odjela za povijest. Prije pozdravnih govora Sveučilišne aktivnosti predstavila je voditeljica ureda za odnose s javnošću Suzana Obrovac Lipar te pozvala nazočne nastavnike da 11. ožujka 2023. dođu na Hrvatsko katoličko sveučilište na Dan otvorenih vrata kada će se učenike pripremiti prigodan program na temu 80-ih godina u Zagrebu. Nazočne je nastavnike pozdravio pročelnik Odjela za povijest Mario Kevo, a potom u ime Agencije za odgoj i obrazovanje i viši savjetnik Timur Križak.

U dva dana je izlagalo jedanaest izlagača. Prvi dan izlaganja su bila podijeljena u dvije sekcije. Moderatorica prve sekcije bila je asistentica Odjela za povijest Veronika Novoselac, a drugu sekciju moderirirao je student Jakov Blagojević. Treći dan bila je jedna sekcija, a moderirala je studentica Marija Stanešić. Izlaganja su trajala 60 minuta s nekoliko minuta rasprave.

U prvoj sekciji stavljen je naglasak na historiografiju i nastavu povijesti, a u drugoj primjeri novijih znanstvenih istraživanja. Savjetnici iz Agencije za odgoj i obrazovanje i znanstvenici prezentirali su korisne izvore za nastavu povijesti kao i nove načine interpretacije izvora.

Viši savjetnik Timur Križak u temi „Teorija i praksa nastave povijesti danas“ prikazao je djelo Marije Vrbetić „Nastava povijesti u teoriji i praksi i njezina vrijednost“ za današnju nastavu povijesti. Kroz problemska pitanja problematizirao je današnje stanje nastave povijesti u Hrvatskoj te dao svoje viđenje mjera za poboljšanja organizacije nastavnog procesa.

Viša savjetnica Marijana Marinović u svojem izlaganju pod naslovom „Nastava povijesti u procjepu stare i nove paradigme poučavanja i učenja“  dala je prikaz starih i novih paradigmi poučavanja i učenja te je iznijela svoje dugogodišnje iskustvo rada s nastavnicima. Nastavnike je na vrlo zanimljiv način pozvala da bez osobnog ulaganja u sebe i u vlastiti napredak niti jedna paradigma nema budućnost.

Treće izlaganje na vrlo zanimljiv način izložio je profesor Hrvatskog katoličkog sveučilišta Siniša Bilić Dujmušić, izlaganje je bilo naslovljeno Senat i Narod Rimljana . U izlaganju je stavljen fokus unutrašnje funkcioniranje rimske Republike, tj. međuodnos i komplementarnost sustava; Senat – magistrati – narodna skupština. Pojašnjena je društvena uloga i zakonska ograničenja svakog od ta tri elementa državne vlasti. 

U četvrtom predavanju profesor Hrvatskog katoličkog sveučilišta Ivan Majnarić nastavnicima je predstavio temu „ O nešto vapna i jednom brodolomu: pučani u zadarskom društvu prve polovice 15. stoljeća. Prikazani sudokumentarni i narativni izvori prve polovice 15. stoljeća, profesor Majnarić prezentirao je položaj uglednih pučana u zadarskom društvu kao primjer kojim se ujedno ocrtava slika novog društvenog sloja u kasnosrednjovjekovnom mletačkom Zadru.

Peto izlaganje održao je također profesor Hrvatskog katoličkog sveučilišta Stipe Ledić s naslovom „Petar Berislavić – od izvora i historiografije do udžbenika „. Profesor Ledić je prikazao tekstove o banu Petru Berislaviću u školskim udžbenicima povijesti od 19. stoljeća do onih suvremenih prikaza.

Nastavnicima je svoja znanstvena istraživanja predstavio Vedran Klaužer, znanstveni suradnik na Odjelu za novovjekovnu povijest Hrvatskog instituta za povijest. Tema izlaganja nosila je naslov “Društvo Vojne krajine u 19. stoljeću” U izlaganju je predavač prezentacijom povijesnih izvora ukazao na brojne mogućnosti primjene i korištenja izvora u nastavi povijesti.

Posljednji izlagač prvog dana bio je profesor Hrvatskog katoličkog sveučilišta Tomislav Anić,s temom „AGITPROP kultura i oblikovanje javnog mnijenja: ikonografija poštanskih maraka i novčanica u prvom desetljeću DFJ/FNRJ“. Profesor Anić je nastavnicima prezentirao  obilježja propagande nakon Drugoga svjetskog rata te je kroz prikaze na poštanskim markama i novčanicama ukazao na vrijednosti upotrebe slikovnog materijala u nastavi povijesti.

Drugi dan održana je sekcija pod naslovom „Primjeri dobre prakse“ s ciljem da se nastavnicima prezentiraju inovativne metode poučavanja. Ukazano je kako inovativnim metodama nastavnici mogu uvesti promjene u svoj način rada te nastavu povijesti usmjeriti na učenika, razvijajući pritom njegove različite vještine i sposobnosti, posebice shvaćanje i razumijevanje povijesnih sadržaja.

Prvo izlaganje održala je Tina Matanić, svoje predavanje „Kako razvijati kronološko mišljenje kod učenika“  izložila je kroz primjere problema s kojim se susreću učitelji povijesti tijekom svakodnevnog rada u osnovnim školama. Razvijanje kronološkog mišljenja temeljna je vještina koju bi svaki učenik trebao razviti kako bi uopće mogao razumjeti povijest. Predavačica je nazočnima kroz nekoliko primjera dobre prakse iz svoje učionice prikazala kako se kronološko mišljenje može uspješno razvijati kod učenika.

U drugom predavanju Duša Šarunićpredstavila je nove spoznaje i svoja iskustva višegodišnjeg istraživačkog projekta kao nastavnica povijest u osnovnoj školi. Ovakav način izvođenja nastave može pomoći učenicima, a i učiteljima, u kreiranju nastavnih procesa, osobito kurikula povijesti gdje je arheologija nepravedno zapostavljena. Predavačica je istaknula kako Republika Hrvatska ima izuzetnu prošlost u kojoj bi moderan hrvatski/ europski učitelj trebao iznaći metode i načine da je približi najvrjednijem što svako društvo ima, a to su djeca.

Treće predavanje održala je profesorica s Hrvatskog katoličkog sveučilišta Vjera Brković s temom „Razvoj povijesnog mišljenja radom na povijesnim tekstovima“. Profesorica Brković izložila je teorijski didaktičko-metodički okvir vezan uz strategije poučavanja koje vode razvoju povijesnog mišljenja, istaknula specifičnosti nastave povijesti, prikazala značajke povijesnog mišljenja te dala primjere pitanja i zadataka čija je svrha poticanje povijesnog mišljenja uz primjenu suradničkih strategija, posebno kroz metodu rada s povijesnim tekstom.

Posljednja izlagačica na skupu bila je asistentica Hrvatskog katoličkog sveučilišta Veronika Novoselac, magistra povijesti i komunikologije. Predavačica je predstavila nastavnicima mogućnosti povijesne fotografije kao primarnog izvora u nastavi povijesti i to na primjeru engleskoga fotografa Rogera Fentona.

Ovaj stručni skup bio je prilika čuti nešto novo, razmijeniti mišljenja, ideje i iskustva. Povijest kao školski predmet, te povijesni sadržaji generalno, značajan su element obveznog obrazovanja čija je svrha poticati interes učenika za poznavanjem, razumijevanjem te istraživanjem prošlosti. Nastavnici i učitelji povijesti, protagonisti su i graditelji tog procesa, a ono što je najvažnije od svega dobri nastavnici su odgajatelji budućih generacija i prenositelji odgojno-obrazovnih vrijednosti koje su potrebne hrvatskom društvu.

Tekst: Vjera Brković za identitet.hr