Državni stručni skup "Kralj Tomislav i historiografija – (1)100 godina poslije" na Hrvatskom katoličkom sveučilištu

Na Hrvatskom katoličkom sveučilištu 1. i 2. srpnja 2025. održan je državni stručni skup Kralj Tomislav i historiografija – (1)100 godina poslije, u organizaciji Sveučilišnog odjela za povijest Hrvaskoga katoličkog sveučilišta i Agencije za odgoj i obrazovanje. Skup je organiziran povodom obilježavanja 1100. godišnjice priznanja prvog hrvatskog kralja, a riječ je o četvrtom državnom stručnom skupu proizišlom iz njihove suradnje, usmjerene na povezivanje povijesne znanosti s obrazovnom praksom. 

Program je započeo uvodnim obraćanjem prof. dr. sc. Ante Crnčevića, prorektora za kvalitetu, identitet i poslanje HKS-a i mr. sc. Katarine Milković, ravnateljice Agencije za odgoj i obrazovanje. Prorektor Crnčević istaknuo je kako su obljetnice uvijek prilike za znanstvene uvide i nove interpretacije te obnavljanje kolektivnog sjećanja, koje, unatoč oskudnosti povijesnih vrela, potiče istraživački žar i dublje razumijevanje prošlosti. Osvrnuo se i na pitanje odnosa povijesnog narativa i istine, naglasivši kako su identiteti često isprepleteni elementima predaje i povijesti,  u prostoru gdje se tekst i spomen nadopunjuju u oblikovanju kolektivne svijesti. Dodao je i da je prikladno što se skup održava baš na Sveučilištu koje nosi u imenu „hrvatsko“ i „katoličko“, ne kao granice, nego kao izraze otvorenosti, povijesne odgovornosti i društvenog poslanja. Podsjetio je i da je upravo studij povijesti bio prvi koji je pokrenut na Sveučilištu, što dodatno potvrđuje njegovu znanstvenu i obrazovnu usmjerenost. Zaključno je zahvalio idejnim začetnicima skupa, suradnicima i sudionicima, istaknuvši važnost znanstvene predanosti i pozvavši na hrabrost u istraživanju, kako bi se, kako je rekao, nastavilo „hrvanje za hrvatsko“. Ravnateljica Milković istaknula je da tema kralja Tomislava „zadire u samu srž hrvatske nacionalne svijesti“ te otvara prostor za promišljanje o tragovima koje je ta povijesna figura ostavila u kolektivnom pamćenju. Istaknula je kako je Tomislav simbol nacionalnog identiteta i ujedinjenja, čije se značenje ne iscrpljuje u povijesnoj činjenici, već postaje temelj u oblikovanju slike naroda o samome sebi. Povijest, dodala je, nije skup podataka, već prostor u kojem se oblikuju značenja i perspektive, a upravo tu obrazovanje ima ključnu ulogu. Zato je, kazala je, važno da lik i naslijeđe kralja Tomislava budu poticaj nastavnicima da i dalje prenose i njeguju vrijednosti hrvatske kulturne baštine.

Prijepodnevni dio prvog dana skupa slijedio je niz znanstvenih izlaganja: dr. sc. Ante Birin s Hrvatskog instituta za povijest govorio je o prikazu Hrvatske i kralja Tomislava u povijesnim izvorima, a dr. sc. Tomislav Galović s Filozofskog fakulteta u Zagrebu analizirao je splitske crkvene sabore 10. stoljeća i njihovu vezu s hrvatskim glagoljaštvom. Veronika Novoselac, mag. hist., s HKS-a, predstavila je načine prikaza kralja Tomislava kao mjesta kolektivnog sjećanja u nastavi povijesti.

U poslijepodnevnom dijelu prvog dana održane su radionice u znaku školskog projekta „1100. obljetnica hrvatskog kraljevstva“. Tematsku radionicu o školskom projektu vodili su mr. sc. Daniel Bogešić i Orijana Paus, prof. iz Pazinskog kolegija – klasične gimnazije, o viziji i rekonstrukciji krune kralja Tomislava predavala je dr. art. Mirjana Drempetić-Hanžić iz Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok, dok je Danijela Štefan, prof. iz OŠ Grigora Viteza u Poljani, predstavila glagoljicu kao vrijednu baština i kulturnu tekovinu hrvatske povijesti.

Drugog dana skupa, prof. dr. sc. Zrinka Nikolić Jakus s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu tumačila je članke crkvenog sabora iz 925. , a prof. dr. sc. Ivan Majnarić s HKS-a govorio je o poziciji kralja Tomislava između predmoderne i moderne nacije. Prof. dr. sc. Hrvoje Gračanin sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta analizirao je ranonovovjekovne poglede na kralja Tomislava, dok je dr. sc. Mario Jareb s Hrvatskog instituta za povijest donio pregled obilježavanja tisućite obljetnice Hrvatskoga kraljevstva 1925.

U završnom dijelu skupa održavane su radionice s temama poput pisanja glagoljicom i pitanja izgubljene krune kralja Tomislava, koje su vodili prof. Valerija Jakupec Zvonar (OŠ Petra Preradovića, Pitomača), prof. Andi Pekica (Škola primijenjenih umjetnosti i dizajna Pula) te dr. sc. Igor Jovanović (OŠ Veli Vrh, Pula).