Državni skup za obrazovne djelatnike na HKS-u

"Mentalno zdravlje i profesionalni razvoj" naziv je državnog skupa koji se u organizaciji Sveučilišnog odjela za komunikologiju i Agencije za odgoj i obrazovanje održao u srijedu 3. srpnja 2024. na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Skup je bio namijenjen obrazovnim djelatnicima svih profila i struka kao dio njihova redovita usavršavanja. Kako bi usavršavanjem mogli biti obuhvaćeni obrazovni djelatnici i iz nepristupačnijih krajeva Hrvatske, uz mogućnost prisustvovanja predavanjima uživo skup se moglo pratiti i na platformi Zoom. Cilj je skupa bio pružiti stručnu i znanstvenu podršku obrazovnim djelatnicima iz područja za koja su pokazali osobit interes. Više od petsto obrazovnih djelatnika iz cijele Hrvatske pratilo je predavanja uživo i na Zoomu s mogućnošću uključivanja i sudjelovanja u raspravi. 

O vještinama asertivno-empatijskog komuniciranja u izazovnim situacijama predavanje je održala izv. prof. dr. sc. Irena Sever Globan. Osim teorijskih i empirijskih uvida u temeljne izazove i barijere u komunikaciji roditelja i škola dr. sc. Sever Globan u svom je predavanju ponudila i praktične alate  koji olakšavaju uspostavu povezujućih odnosa roditelja, učenika i škola, a koji se temelje na međusobnom razumijevanju, podršci i empatiji. Prvenstveno se to odnosi na alate koje nudi empatijska komunikacija koja se temelji na iskrenom, transparentnom i autentičnom izražavanju te na prepoznavanju i povezivanju s vlastitim i tuđim  potrebama.  

Doc. dr. sc. Lana Ciboci Perša sudionike skupa upoznala je s utjecajem digitalnih medija na generaciju Alfa i Z. Generacije Alfa i Z smatraju se digitalnim urođenicima koji odmalena odrastaju u svijetu digitalnih medija i tehnologije. Karakterizira ih visoka razina digitalne pismenosti, stalna povezanost preko interneta, pristup velikoj količini informacija, ali i nedostatak koncentracije zbog stalne distrakcije uzrokovane digitalnim uređajima, izloženost neprimjerenim sadržajima, elektroničkom nasilju i opasnost od razvijanja ovisnosti o internetu i novim tehnologijama. Njihovo odrastanje uz tehnologije odražava se i na obrazovni sustav. Naime, nastavnici se sve više suočavaju s problemom održavanja discipline i motivacije učenika koji su navikli na brzu i stalnu stimulaciju preko digitalnih medija. Unatoč izazovima pravilno usmjereni digitalni mediji mogu značajno doprinijeti obrazovanju i razvoju mladih generacija.

Prof. dr. sc. Igor Kanižaj s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu održao je predavanje o kritičkom vrednovanju medijskih poruka na primjeru mamilica i prikrivenog oglašavanja. Naime, posljednjih smo godina sve više okruženi medijskim sadržajem kojemu je cilj privući pažnju i provocirati reakciju. Već u prvom susretu učenika s mrežnim sadržajem možemo prepoznati klikolovke/mamilice. U predavanju dr. sc. Igor Kanižaj predstavio je kategorizaciju mamilica, i to kroz radionice koje se mogu implementirati u nastavni plan i program osnovnih i srednjih škola. Kroz prikazane primjere učitelji će biti sposobni prepoznati najmanje pet tipova naslova koji se temelje na klikolovkama/mamilicama, ali i prepoznati stilske figure i figure riječi koje se svakodnevno koriste u medijskim objavama. Kritičko vrednovanje medijskih poruka predstavljeno je na primjerima dekonstrukcije poruka u promotivnom komuniciranju kojima su učenici izloženi kroz prikrivene oglase i promotivni sadržaj u medijima i na društvenim mrežama.  

Kroz život bez nasilja − prevencija vršnjačkog nasilja kao rizika za mentalno zdravlje i ovisnost mladih predavanje je koje održao psiholog Siniša Brlas iz Zavoda za javno zdravstvo „Sveti Rok“ Virovitičko-podravske županije. U okviru predavanja predstavljen je i vodič za učitelje, nastavnike, stručne suradnike i odgajatelje „Kroz život bez nasilja – vodič za prevenciju vršnjačkog nasilja kao rizika za mentalno zdravlje i ovisnost mladih“ . Vodič je osmišljen kao dodatni izvor informacija o aktualnoj i važnoj temi vršnjačkog nasilja i snažno se naslanja na vodič za djecu i mlade „Kroz život bez nasilja – deset protunasilnih poruka“ koji se od 2010. kontinuirano koristi u provedbi radionica o vršnjačkom nasilju u školama i koji se besplatno dijeli učenicima, te na slikovnicu „Pružam ti ruku“ iz 2011. koja je didaktički i metodički tako oblikovana da se na odgovarajući način obraća najmlađima.  

Izv. prof. dr. sc. Martina Knežević sa Sveučilišnog odjel za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta govorila je o mitovima o mozgu i poučavanju u obrazovnom sustavu. Naime, tzv. neuromitovi zablude su o mozgu koje  mogu imati negativne učinke ako ih koristimo u obrazovnoj praksi. Većina tih zabluda dijelom se temelji na izvornim znanstvenim spoznajama. Tako, primjerice, popularan neuromit tvrdi da se učenje može poboljšati ako se učenici razvrstaju i podučavaju prema njihovu preferiranom stilu učenja. Ova ideja temelji se na valjanim znanstvenim nalazima da se vizualne, auditivne i kinestetičke informacije obrađuju u različitim dijelovima mozga. Međutim, pogrešno je pretpostaviti da samo jedan senzorni modalitet sudjeluje u obradi informacija, jer su ti odvojeni dijelovi mozga međusobno vrlo povezani, najčešće su istovremeno aktivni i prenose informacije među sobom. Istraživanja su pokazala da poučavanje učenika prema njihovu preferiranom stilu učenja ne utječe značajno na učinkovitiju obradu informacija. Dr. sc. Knežević u svojem se izlaganju osvrnula osvrnula na nekoliko najzastupljenijih mitova o mozgu i  pojasnila njihovu znanstvenu podlogu s ciljem povezivanja znanstvenih dokaza i obrazovne prakse.