U predavanjima i na seminarima studenti će uvodno biti upoznati s poimanjem filozofije, s njezinom razdiobom po disciplinama i s odnosom spram znanosti i religije. U nastavku posebna će se pozornost posvetiti izabranim primjerima poimanja društva kroz povijest filozofije (antika, srednji vijek, novi vijek). U drugom dijelu kolegija obrađivat će se izabrane teme filozofijske antropologije: animalnost i duh, svjetovnost i povijesnost čovjeka te posebice njegova društvenost: komunikacija-kooperacija-sukobi; spol-brak-obitelj; društvo-država-čovječanstvo. Na kraju će se izričito tematizirati etičnost čovjeka. – Predavanja i seminari koncipirani su imajući u vidu da su slušači studenti sociologije.

Anzenbacher, A., Filozofija, Školska knjiga, Zagreb, 1992.; Bajsić, V., Filozofija i teologija u vremenu – članci i rasprave, KS, Zagreb, 1999., 373-443.; Bochenski, J. M., Uvod u filozofsko mišljenje, Split, Verbum 1997.

Platon, Država, Zagreb, 1977.; Aristotel, Nikomahova etika, Zagreb, 1982.; Aristotel, Politika, Zagreb, 1989.; Akvinski, T., „Što je etika? Što je politika? O kraljevstvu“, u: Toma Akvinski – izabrano djelo, izabrao i preveo Tomo Vereš, Zagreb, Globus 2005., 170-235;  Jaspers, K., Duhovna situacija vremena, Zagreb, Matica hrvatska 1998.; Ivan Pavao II., Fides et ratio. Vjera i razum, KS, Zagreb, 1999.; Despot, B., Uvod u filozofiju, Zora, Zagreb 1988.; Fink, E., Uvod u filozofiju, MH, Zagreb 1998.

2. Završni ispit (pismeni)

Način stjecanja ocjene: 
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene 
1) seminarske obveze – 30% (predana i prihvaćena pisana verzija seminarskog rada) 
2) 1. kolokvij – 20% 
3) 2. kolokvij – 20% 

b) Završni ispit – 30% ocjene 
usmeni ispit – 30% (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)