Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2023. / 2024. Semestar Ljetni
Studij:

Sveučilišni diplomski studij povijesti, Sveučilišni diplomski studij povijesti (nastavnički), Sveučilišni diplomski studij povijesti (dvopredmetni), Sveučilišni diplomski studij sociologije (dvopredmetni)
Godina studija:

Sveučilišni diplomski studij povijesti: 1.;
Sveučilišni diplomski studij povijesti (nastavnički): 1.;
Sveučilišni diplomski studij povijesti (dvopredmetni): 1.;
Sveučilišni diplomski studij sociologije (dvopredmetni): 1.;

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Uvod u digitalnu humanistiku
Kratica predmeta POVD21 Šifra predmeta 218339
Status predmeta Obvezni ECTS bodovi 3
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 15
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Đilda Pečarić
Akademski stupanj/naziv doktor znanosti Izbor Naslovni izvanredni profesor
Kontakt e-mail gilda.pecaric@unicath.hr Telefon +385 (1)
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

S obzirom da nove tehnologije transformiraju način rada u različitim znanstvenim disciplinama, uključujući i humanističke znanosti, cilj predmeta je upoznavanje studenata sa informacijskim i komunikacijskim tehnologijama koje se koriste u humanističkim znanostima. Studenti će se upoznati s različitim alatima i metodama za prikupljanje, obradu, prezentaciju i korištenje digitalne građe.

Kolegij daje je uvod u područje digitalne humanistike, i pruža osnove digitalnog pristupa relevantnog za humanističke znanosti. Obuhvaća pregled osnovnih pojmova i metoda digitalne humanistike i digitalizacije dokumenata. Studenti će usvojiti znanja iz različitih sustava za: klasifikaciju, označavanje i pohranu podataka i dokumenata. Kao i različite metode i alate prikupljanja, obrade i prezentacije podataka i/ili dokumenata.

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
1. Objasniti osnove različitih sustava za klasifikaciju, označavanje i pohranu podataka i dokumenata. 2. Kategorizirati osnove različitih sustava za klasifikaciju, označavanje i pohranu podataka i dokumenata. 3.Usvojiti različite alate i metode za prikupljanje, obradu, prezentaciju i korištenje digitalne građe. 4. Primijeniti suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije i vještine komuniciranja u humanistici. 5. Pridržavati se etičkih načela u radu.
Literatura
Obvezna

A Companion to Digital Humanities, ed. S. Schreibman, R. Siemens, J. Unsworth. Oxford: Blackwell, 2004. URL: http://www.digitalhumanities.org/companion/ (odabrana poglavlja)

Drucker, D. Kim, I. Salehian & A. Bushong. Introduction to Digital Humanities. 2014. URL:http://dh101.humanities.ucla.edu/wpcontent/uploads/2014/09/IntroductionToDigitalHumanities_Textbook.pdf

Edin Tabak. Digitalna humanistika: Debate, aplikacije, izazovi. Filozofski fakultet, Univerzitet u Zenici. Zenica, 2017 (odabrana poglavlja)

Dopunska

Digital Humanities Workbench. URL: https://www2.fgw.vu.nl/werkbanken/dighum/dh/dh-introduction.php (odabrana poglavlja)

Bush, Vannevar. “As We May Think.” The Atlantic, July 1945.;

  1. Harris Cline. Six Degrees of Alexander: Social Network Analysis as a Tool for Ancient History;
  2. Düring. From Hermeneutics to Data to Networks: Data Extraction and Network Visualization of Historical Sources. URL: https://programminghistorian.org/lessons/creating-network-diagrams-from-historical-sources;
  3. Juričić, A. Meštrović: Pregled tehnika i postupaka poravnavanja ontologija. Zbornik Veleučilišta u Rijeci, Vol. 1 (2013), No. 1, 75-93; Rudarenje podataka – Data Mining/Pretraživanje podataka. URL: http://razno.sveznadar.info/10-doc-PDF/8_RudarenjePodataka.pdf.;
  4. Vrana: Digital Repositories and The Future of Preservation and Use of Scientific Knowledge. Informatologija 44 (1), 2011., str. 55-62;
  5. Zgorelec, Klasifikacijski sustavi – suvremeni problemi i tendencije, Arhivski vjesnik, god. 44 (2001), str. 85-92.

Miroslav Tuđman. Obavijest i znanje : s rječnikom osnovnih pojmova. Zagreb : Zavod za informacijske studije, 1990. URL: http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/Obavijest%20i%20znanje/index.htm

Introduction to Metadata. Library & Information Science Network (2018). URL: https://www.lisbdnetwork.com/introduction-to-metadata/

Gorana Čelebić i Mario Dujlo. Baze podataka – Microsoft Access 2010. Otvoreno društvo za razmjenu ideja (ODRAZI), Zagreb, 2011. (str.: 5-11)

Robert Manger. Baze podataka (skripta). PMF, Sveučilište u Zagrebu. 2003. (str. 3-10)

Repozitorij PTF (Prehrambeno-Tehnološki Fakultet Osijek). URL: https://repozitorij.ptfos.hr/o-repozitoriju

Introduction to Metadata. Library & Information Science Network (2018). URL: https://www.lisbdnetwork.com/introduction-to-metadata/

Gorana Čelebić i Mario Dujlo. Baze podataka – Microsoft Access 2010. Otvoreno društvo za razmjenu ideja (ODRAZI), Zagreb, 2011. (str.: 5-11)

Robert Manger. Baze podataka (skripta). PMF, Sveučilište u Zagrebu. 2003. (str. 3-10)

Repozitorij PTF (Prehrambeno-Tehnološki Fakultet Osijek). URL: https://repozitorij.ptfos.hr/o-repozitoriju

What’s the difference between data mining and text mining? OpenText. 2019. URL: https://blogs.opentext.com/whats-the-difference-between-data-mining-and-text-mining/

Joanne Cheng. Analyzing Minard’s Visualization Of Napoleon’s 1812 March (2019). URL: https://thoughtbot.com/blog/analyzing-minards-visualization-of-napoleons-1812-march

Jelka Petrak. Otvoreni pristup – put k znanju kao javnom dobru Datoteka

Macan, B.; Petrak, J. Bibliometrijski pokazatelji za procjenu kvalitete znanstvenih časopisa (do 8 str.)

Miroslav Tuđman. Obavijest i znanje : s rječnikom osnovnih pojmova. Zagreb : Zavod za informacijske studije, 1990. (odabrani pojmovi iz poglavlja: Rječnik odabranih pojmova) URL: http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/Obavijest%20i%20znanje/oiz_rjecnik.htm

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita

Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;

Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

Način polaganja ispita

Nastavne aktivnosti – 1. kolokvij (pismeni); 2. kolokvij (pismeni);

Završni ispit – pismeni.

Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:

nedovoljan (1) – 0 do 49,9 %

dovoljan (2) – 50 do 64,9 %

dobar (3) – 65 do 79,9 %

vrlo dobar (4) – 80 do 89,9 %

izvrstan (5) – 90 do 100 %

Način stjecanja ocjene:

  1. Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
    1. kolokvij – 35 %
    2. kolokvij – 35 %

 

  1. Završni ispit – 30 % ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50 % ispita)

pismeni ispit – 30 %

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)
Pohađanje nastave 0.8 0
Kolokvij-međuispit 0.77 35
Kolokvij-međuispit 0.77 35
Ukupno tijekom nastave 2.34 70
Završni ispit 0.66 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 3 100
Datumi kolokvija 1. kolokvij - 7. nastavni termin;
2. kolokvij – 12. nastavni termin.
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE

Predavanja
Tjedan Tema
1. Uvodno predavanje
2. Povijest digitalne humanistike
3. Osnovni pojmovi i metode digitalne humanistike
4. Klasifikacijski sustavi
5. Ontologije i metapodatci
6. Baze podataka
7. Kolokvij
8. Digitalni repozitoriji
9. Digitalizacija i autorska prava
10. Rudarenje podataka i analiza teksta
11. Vizualizacija i informacija
12. Kolokvij
13. Novi modeli znanstvenog publiciranja
14. Analiza mreže
15. Korisničko sučelje
Seminari
Tjedan Tema
1. Pretraživanje i analiza različitih repozitorija
2. Pretraživanje i analiza različitih repozitorija
3. Pretraživanje i analiza različitih repozitorija
4. Vježbe iz klasifikacije pojmova
5. Označavanje dokumenata
6. Podatci i informacije
7. Kolokvij
8. Upoznavanje sa platformom za publiciranje i sustavom za upravljanje informacijama
9. Digitalizacija dokumenta
10. Alati za analizu podataka
11. Vizualizacija teksta
12. Kolokvij
13. Alati za analizu podataka
14. Vizualizacija mreže
15. Vizualna reprezentacija sučelja