Predmet je usmjeren na analizu suvremenih socioloških teorija, pri čemu je naglasak na njihovoj sistematskoj, a ne kronološkoj podjeli. Obrađuju se teorije simboličkog interakcionizma, dramaturški pristup, fenomenologijska sociologija, etnometodologija i egzistencijalistička sociologija. Predmet su kolegija i različiti pokušaji integracije mikro i makro razine u sociologiji u okviru teorija razmjene, racionalnog izbora i mreže. U okviru kolegija zasebno se obrađuju suvremene sociološke teorije u makro perspektivi kroz kritičku teoriju društva E. Fromma, teoriju o procesu civilizacije N. Eliasa, informacijsko doba M. Castellsa, mekdonaldizaciju društva G. Ritzera, pojmove habitusa, polja i kapitala P. Bourdie. Također, predmet kolegija su postmoderne teorije J. Baudrillarda te poststrukturalizam M. Foucaulta, kao i feminističke teorije i perspektive uz pregled osnovnih paradigmi u sociologiji.

Brstilo Lovrić, I. (2020), Suvemene sociološke teorije u makroperspektivi: sveučilišni udžbenik, Zagreb: Hrvatsko katoličko sveučilište.; Plenković, M. i Črpić, G., (2018), Suvremene sociološke teorije: sociologije svakodnevnog života i drugi mikrosociološki pristupi, Zagreb: Hrvatsko katoličko sveučilište; Ritzer, G. (1997), Suvremena sociologijska teorija, Zagreb: Globus.; Zeman, Z. (2004), Autonomija i odgođena apokalipsa: sociologijske teorije modernosti i modernizacije, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.

Baudrillard, J. (2001), Simulacija i zbilja. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.;  Beck, U. (2001), Pronalaženje političkoga: prilog teoriji refleksivne modernizacije. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.; Berger, P. L., Luckmann, T. (1992), Socijalna konstrukcija zbilje, Zagreb: Naprijed.; Bourdieu, P. (1999), Nacrt za jednu teoriju prakse. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.; Bourdieu, P. (2011), Distinkcija: društvena kritika suđenja. Zagreb: Antibarbarus.; Calhoun, C. J. et al., ur., (2002), Contemporary sociological theory, Oxford: Blackwell Publishing.; Castells, M. (2000- 2003), Informacijsko doba: ekonomija, društvo i kultura. Zagreb: Golden marketing.; Castells, M. (2002), Moć identiteta, Zagreb: Golden marketing.; Castells, M. (2003), Internet galaksija: razmišljanja o Internetu, poslovanju i društvu. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.; Elias, N. (1996), O procesu civilizacije: Sociogenetska i psihogenetska istraživanja. Zagreb: Antibarbarus.; Elias, N. (2007), Što je sociologija?. Zagreb: Antibarbarus.; Foucault, M. (2002), Riječi i stvari: arheologija humanističkih znanosti. Zagreb: Golden marketing.;  Giddens, A. (2000), Preobrazba prisnosti: spolnost, ljubav i erotika u modernim društvima. Split: Laus.; Giddens, A. (2005), Odbjegli svijet: kako globalizacija oblikuje naše živote. Zagreb: Klub studenata sociologije Diskrepancije.; Giddens, A.(2007), Sociologija. Zagreb: Nakladni zavod Globus.; Goffman, E., (2000), Kako se predstavljamo u svakodnevnom životu, Beograd: Geopoetika.; Haralambos, M., Holborn, M. (2002), Sociologija. Teme i perspektive. Zagreb: Golden marketing.; Kalanj, R. (2004), Globalizacija i postmodernost. Ogledi o misliocima globalne kompleksnosti. Zagreb: Politička kultura.; Kalanj, R., (2005), Suvremenost klasične sociologije, Zagreb: Politička kultura.;  Kuvačić, I. (1990), Suvremene sociološke teorije. Zagreb: Sociološko društvo Hrvatske.; Mead, G. H., (2003), Um, osoba i društvo sa stajališta socijalnog biheviorista, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.; Nemanjić, M., Spasić, I. (2006), Nasljeđe Pierre Bourdieua. Pouke i nadahnuća. Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju, Zavod za proučavanje kulturnog razvitka.; Ritzer, G. (1999),  McDonaldizacija društva. Zagreb: Jesenski i Turk.;  Ritzer, G. (2009), Savremena sociološka teorija i njeni klasični koreni. Beograd: Službeni glasnik.; Ritzer, G., Goodman, D. J. (2004), Sociological theory. New York: McGraw-Hill.; Spasić, I., (2004), Sociologije svakodnevnog života, Beograd: Radunić.; Turner, J. H., Stets, J. E., (2011), Sociologija emocija, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.

3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 posto tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvarenih na pismenim kolokvijima i pravovremeno odrađenim seminarskim zadacima.

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50- 64 %

dobar (3) – 65 – 79 %

vrlo dobar (4) – 80 – 89 %

izvrstan (5) – 90 i više %