Ovaj predmet želi doprinijeti razumijevanju odnosa između psihologije i medija te na poseban način područja za koje se psihologija medija posebno zanima kao što su: utjecaj medija na socijalno ponašanje i razvoj pojedinca, uvjeravanje, reklame, parasocijalne interakcije, funkcije novih medija, odnos emocija i medija masovne komunikacije, načina na koje psiholozi proučavaju utjecaje medijskih sadržaja, reakcije publike na određene medijske pojave te odnose sadržaja raznih medija sa osobitostima pojedinaca i socijalnog konteksta.

Kunczik, M. – Zipfel, A. (2007) Mediji i nasilje: aktualno stanje u znanosti. Medianali, Vol. 1, No. 1.; Sveučilište u Dubrovniku

Hromadžić, H. – Popović H., (2010) Aktivne medijske publike : razvoj koncepta i suvremeni trendovi njegovih manifestacija u Medijska istraživanja, god.16(1) (str. 97.-111.)

Vrselja, I. (2022). Socijalni utjecaj. Hrvatsko katoličko sveučilište i Hrvatska sveučilišna naklada. – odabrana poglavlja

Sanborn, F. i Harris, R. J. (2019). A cognitive psychology of mass communication. Routledge. – odabrana poglavlja

Dill, K. E. (Ed.). (2013). The Oxford handbook of media psychology. Oxford University Press. – odabrana poglavlja

Konijn, E. A., i Ten Holt, J. M. (2011). The Routledge Handbook of Emotions and Mass Media. – odabrana poglavlja

Foxall, G. R., Goldsmith, R. E., i Brown, S. (2007). Psihologija potrošnje u marketingu. Naklada Slap. – odabrana poglavlja

Hadžiselimović, Dž. – Plavšić, M. – Pregrad, J. – Rusijan Ljuština, V. (ur.) (2009). Psihologija, mediji, etika. Iskustva i promišljanja za bolju suradnju. Pula: Društvo psihologa Istre – Associazione psicologi dell’Istria, «Naklada Slap»

Ciboci, L. – Kanižaj, I. – Labaš, D. (2011.) Djeca medija. Od marginalizacije do senzacije. Zagreb: Matica hrvatska – odabrana poglavlja

Valković, J. (2010) Oblici i utjecaj televizijskog nasilja, Nova prisutnost – časopis za intelektualna i duhovna pitanja, Vol VIII., No. 1.

McLuhan, M. (2008) Razumijevanje medija – Mediji čovjekovi produžeci. Zagreb: Golden Marketing

Kunczik, M. – Zipfel, A., (2006).Uvod u znanost o medijima i komunikologiju, Zagreb: Zaklada Friedrich Ebert

Greenfield S. (2018). Promjene uma: Kako digitalne tehnologije utječu na naš mozak. Školska knjiga.Carr N. (2011.).

Plitko: što Internet čini našem mozgu. Naklada Jesenski i Turk.Spitzer M. (2018).

Digitalna demencija: Kako mi i naša djeca silazimo s uma. Naklada Ljevak.Cupchik G.C. (2016).

The Aesthetics of Emotion: Up the Down Staircase of the Mind-Body. Cambridge University Press.

Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu.

Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

1) Nastavne aktivnosti – dva kolokvija (pismeno)
2) Završni ispit (usmeni);
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave kroz zadane nastavne aktivnosti – kumulativno ostvareno putem pismenog rada i kolokvija.

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
1) Portfolio – 20%
2) kolokvij – 50%
b) Završni ispit – 30% ocjene
usmeni ispit – 30%