Predmet će pružiti odgovarajuće znanje o osnovnim načelima i raznim pitanjima vezanima uz inovacije i umjetnu inteligenciju. Omogućuje studentima usvajanje znanja o strategijama, modelima i izvorima inovacija. Također, studenti stječu znanja i vještine potrebne za upravljanje inovacijama i poslovima korištenjem suvremenih tehnoloških alata i metoda upravljanja inovacijama. Jedno od područja inovacija je i područje umjetne inteligencije. Kroz nastavu studenti će se upoznati sa osnovnim konceptima vezanim uz umjetnu inteligenciju. Nastavni sadržaj prati tečaj Elements of AI koji je kreiralo Sveučilište u Helsinkiju i studenti na kraju semestra imaju priliku polagati ispit na hrvatskom jeziku i dobiti certifikat Elements of AI Sveučilišta u Helsinkiju. Jedan od glavnih koraka prilikom razvoja je istraživanje. U seminarskom dijelu nastave studenti će se upoznati sa osnovama studija uporabljivosti koje se provode prilikom razvoja digitalnih proizvoda. Studenti će tijekom semestra provesti vlastite studije uporabljivosti i prezentirati njihove rezultate.

Rogers, E. M. (2010). Diffusion of innovations. Simon and Schuster.

Afuah, A. (2003). Innovation management (pp. 291-305). New York: Oxford university press.

Warwick, K. (2012). Artificial Intelligence: The Basics. New York: Routledge.

Nunnally, B i Farkas, D. (2017). UX Research: Practical Techniques for Designing Better Products. Sebastopol: O’Reilly.

Dodgson, M., Gann, D. M., & Phillips, N. (Eds.). (2013). The Oxford handbook of innovation management. OUP Oxford.

Nambisan, S., Lyytinen, K., Majchrzak, A., & Song, M. (2017). Digital innovation management. MIS quarterly, 41(1), 223-238.

Goffin, K., & Mitchell, R. (2017). Innovation management. London, UK: Red Globe Press.

Barnum, C. (2019). The State of UX Research. Journal of Usability Studies, vol. 15, br. 1: 1-7.

Robinson, J., Lanius, C. i Weber, R. (2017). The Past, Present, and Future of UX Empirical Research. Communication Design Quarterly, vol. 5, br. 3: 10-23.

Liu, Z. (2021). Sociological perspectives on artificial intelligence: A typological reading. Sociology Compass, vol. 15, br. 3: 1-13.

1. Redovito pohađanje nastave– prisutnost na najmanje  70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom planu nastave;
2. Uredno izvršene seminarske obveze– pripremljeno i izloženo seminarsko izlaganje;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% ukupne ocjene tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskom izlaganju i na dva kolokvija.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze, 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);

2. Završni ispit (pismeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
nedovoljan(1) – 0 do 49,9%
dovoljan (2) – 50 do 64,9%
dobar (3) – 65 do 79,9%
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9%
izvrstan (5) – 90 do 100%

Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
1) seminarske obveze – 20%
2) 1. kolokvij – 25%
3) 2. kolokvij – 25%
b) Završni ispit – 30% ocjene
usmeni ispit – 30% (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)