Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2023. / 2024. Semestar Ljetni
Studij:

Sveučilišni diplomski studij povijesti, Sveučilišni diplomski studij povijesti (nastavnički), Sveučilišni diplomski studij povijesti (dvopredmetni), Sveučilišni diplomski studij sociologije (dvopredmetni)
Godina studija:

Sveučilišni diplomski studij povijesti: 1., 2.;
Sveučilišni diplomski studij povijesti (nastavnički): 1.;
Sveučilišni diplomski studij povijesti (dvopredmetni): 1.;
Sveučilišni diplomski studij sociologije (dvopredmetni): 1.;

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Povijesna topografija srednjovjekovne Slavonije
Kratica predmeta IZBD196 Šifra predmeta 218343
Status predmeta Izborni ECTS bodovi 6
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Hrvoje Kekez
Akademski stupanj/naziv Doktor znanosti Izbor Redoviti profesor
Kontakt e-mail hrvoje.kekez@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 625
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Teritorij je svakako višestruki pojam koji se odnosi na određeni dio geografskog prostora koje se zauzimali pojedinci, društvene skupine i/ili institucije. Nekoliko se dimenzija društvenog života i utjecaja povezuje sa teritorijem. U prvom redu su to materijalna dimenzija poput same zemlje, tj. posjeda, ali i funkcionalna dimenzija kao što je kontrola prostora, te konačno i simbolična dimenzija poput društvenog identiteta. U svakom slučaju, zbog brojnih promjena tijekom vremena teritorij se može promatrati kao različite društveno uvjetovano procese, koji svakako imaju zajedničke karakteristike. Te se društvene procese može razmatrati kroz četiri zasebna pojma, tj. razine, koje definiraju formiranje i postojanje teritorija kao društvenog produkta – granice, komunikacije, institucionalno oblikovanje teritorija i definiranja teritorija ostvaruje se utvrđivanjem pozicije određenog teritorija naspram većeg teritorijalnog sistema. Tematski gledano tijekom nastave na predmetu obradit će se niz društvenih, ekonomskih i političkih procesa i događaja koji su oblikovali prostor srednjovjekovne Slavonije u razdoblju od 12. do početka 16. stoljeća. Tako će se analizirati i definirati pojam „Slavonije“ u srednjem vijeku, potom će se definirati i implementirati metoda povijesne demografije, ali i obraditi razvoj i razmještaj, kako urbanih tako i drugih naselja na promatranom prostoru u promatranom vremenskom periodu. Isto tako, teoretski

model praktično će se primijeniti na nekoliko odabranih primjera analize povijesnih toponima sa prostora srednjovjekovne Slavonije.

Tijekom rada na kolegiju obradit će se niz tema, kao što su definiranje pojma „Slavonija“ u srednjem vijeku, te definiranje ključnih pojmova (župa, županija, biskupija, vlastelinstvo, urbana aglomeracija). Isto tako, predstavit će se ključni elementi metode povijesne topografije, ali i procesi geneze i rasta urbanih naselja, središnje funkcije urbanih naselja, potom utjecaj Crkve na razvoj kako urbanih naselja, te općenito na gustoću i razmještaj naselja, ali i tipologija utvrdnog graditeljstva tijekom razvijenog i kasnog srednjeg vijeka. Štoviše, sadržajno nastava će biti eksemplarna, tj. na nizu primjera slavonskih urbanih aglomeracija analizirat će se niz fenomena urbanog razvoja na prostoru srednjovjekovne Slavonije (Gradec, Kaptol, Zrin, Samobor…). Isto tako, posebna pažnja posvetit će se topografiji agrarnih naselja srednjovjekovne Slavonije, pri čemu će se analizirati pojedine mikro-regije srednjovjekovne Slavonije (donje i srednje Pounje, prostor Žumberačko-samoborskog gorja…). Na kraju tematizirati će se osmanska ugroza i njene posljedice na mijene prostora.

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
1. Ovladati temeljnim historiografskim pojmovima iz slavonske povijesti iz razdoblja od 13. do 16. stoljeća. 2. Vrednovati temeljne procese iz povijesti srednjovjekovne Slavonije u razvijenom i kasnom srednjem vijeku. 3. Razlikovati procese povijesti srednjovjekovne Slavonije u razvijenom i kasnom srednjem vijeku sukladno historiografskim pristupima i istraživačkim dostignućima. 4. Razložiti hijerarhiju povijesnih čimbenika i razložiti kauzalnost povijesnih procesa. 5. Napisati jasan i strukturiran pismeni rad sa obilježjima znanstvenog rada. 6. Održati jasno i strukturirano složeno usmeno izlaganje. 7. Aktivno i argumentirano sudjelovati u raspravi. 8. Pridržavati se etičkih načela u radu.
Literatura
Obvezna

M. Karbić (ur.), Vrijeme sazrijevanja, vrijeme razaranja. Hrvatske zemlje u kasnome srednjem vijeku, Zagreb, 2019. (odabrana poglavlja); P. Engel, The Realm of St Stephen. A History of Medieval Hungary, 895-1526, London – New York, 2001 (odabrana poglavlja); G. Pálffy, The Kingdom of Hungary and the Habsburg Monarchy in the Sixteenth Century, New York, 2009. (odabrana poglavlja); W. Christaller, Central Places in Southern Germany, Englewood Cliffs, 1966.; N. Budak, Gradovi Varaždinske županije u srednjemu vijeku, Zagreb-Koprivnica, 1994. (odabrana poglavlja); R. Gajer, “Posjedi zagrebačkog kaptola oko Zagreba u prvoj polovici 14. st”, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, sv. 11 (1978.) br. 1., 5-102; L. Dobronić, “Topografija zemljišnih posjeda zagrebačkih biskupa prema ispravi kralja Emerika iz god. 1201.”, Rad JAZU 283 (1951.), 245-318; L. Dobronić, “Topografija zemljišnih posjeda zagrebačkog kaptola prema izvorima XIII. i XIV. stoljeća”, Rad JAZU 286 (1952.), 171-256.

Dopunska

po dogovoru sa nastavnikom

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita

Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;

  1. Uredno izvršene seminarske obveze– pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;

Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

Način polaganja ispita

Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; aktivnost na nastavi;

Završni ispit – pismeni.

Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:

nedovoljan (1) – 0 do 49,9 %

dovoljan (2) – 50 do 64,9 %

dobar (3) – 65 do 79,9 %

vrlo dobar (4) – 80 do 89,9 %

izvrstan (5) – 90 do 100 %

 

Način stjecanja ocjene:

  1. Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
    1. seminarske obveze – 35 %
    2. aktivnost na nastavi – 35 %

 

  1. Završni ispit – 30 % ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50 % ispita)

pismeni ispit – 30 %

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)
Pohađanje nastave 1.2 0
Seminarski rad 1.68 35
Aktivnost na nastavi 1.68 35
Ukupno tijekom nastave 4.56 70
Završni ispit 1.44 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 6 100
Datumi kolokvija
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE

Predavanja
Tjedan Tema
1. Uvodno predavanje
2. Pojam „Slavonija“ u srednjem vijeku
3. Ključni pojmovi (župa, županija, biskupija, vlastelinstvo, urbana aglomeracija)
4. Metoda povijesne topografije
5. Procesi geneze i rasta urbanih naselja
6. Središnje funkcije urbanih naselja.
7. Tipologija utvrdnog graditeljstva tijekom razvijenog i kasnog srednjeg vijeka
8. Urbani razvoj na prostoru srednjovjekovne Slavonije – primjer Gradeca i Kaptola
9. Urbani razvoj na prostoru srednjovjekovne Slavonije – primjer Zrina
10. Urbani razvoj na prostoru srednjovjekovne Slavonije – primjer Samobora
11. Agrarna naselja srednjovjekovne Slavonije – primjer donje i srednje Pounje
12. Agrarna naselja srednjovjekovne Slavonije – primjer Samoborskog gorja
13. Agrarna naselja srednjovjekovne Slavonije – primjer Moslavačkog gorja
14. Osmanska ugroza i njene posljedice na mijene prostora
15. Zaključno predavanje.
Seminari
Tjedan Tema
1. Podjela tema
2. Predstavljanje povijesnih izvora
3. Seminarski rad – stanje istraženosti I.
4. Seminarski rad – stanje istraženosti I.
5. Seminarski rad – stanje istraženosti I.
6. Seminarski rad – stanje istraženosti IV.
7. Seminarski rad – stanje istraženosti V.
8. Seminarski rad – stanje istraženosti VI.
9. Seminarski rad – stanje istraženosti VII.
10. Seminarski rad – stanje istraženosti VIII.
11. Izlaganje seminarskih radova.
12. Izlaganje seminarskih radova.
13. Izlaganje seminarskih radova.
14. Izlaganje seminarskih radova.
15. Završni seminar.