Cilj kolegija je upoznati studente s razvojnim procesima hrvatske pedagoške misli te osposobiti ih za razumijevanje ciljeva odgoja i obrazovanja kroz kritičko gledanje na opća pitanja i probleme suvremene odgojno-obrazovne teorije i prakse u Republici Hrvatskoj. Zadaća kolegija je pružiti cjelovit i sistematiziran uvid u razvoj hrvatske pedagoške misli kao osnovu za nadogradnju ostalih disciplina i kolegija koje će studenti slušati tijekom studija. Osnovna zamisao kolegija je upoznavanje studenata s nacionalnim povijesnim procesima, poznavanje izvora, metoda i njihove interpretacije.  Studentima će biti predstavljeni povijesni okviri: međuovisnost pedagogijskih teorija i društveno-političke prilike.  Na kolegiju će se obrađivati početci pedagoške misli u Hrvatskoj, pedagoška strujanja između ratova (1918.-1941.) i socijalistička pedagogija nakon Drugoga svjetskoga rata radi razumijevanja sadašnjosti kroz kritički odraz prema prošlosti razvoja nacionalne pedagogijske znanosti, nastanka i razvoja nacionalnih pedagogijskih teorija te utjecaja razvoja društva na hrvatsko školstvo u prošlosti. Shodno tome studentima će se obrazložiti utjecaj povijesnoga i pedagoškoga razvoja na nacionalnoj razini, svjesnost vlastitoga povijesnoga identiteta kroz proučavanje povijesnih prilika različitih kultura u Europi kako bi studenti razvili sposobnost razumijevanja, izražavanja i rasprave o povijesnim i pedagoškim idejama i konceptima.

Munjiza, Emerik (2009). Povijest hrvatskog školstva i pedagogije. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera.

Batinić, Štefka (2014). Povijesni razvoj i recepcija reformne pedagogije u Hrvatskoj: doktorska disertacija. Zagreb: Š. Batinić.

Matijević, Milan. „Značajni pedagozi i najvažnija pedagoška djela u Hrvatskoj tijekom 20. stoljeća“. Napredak: časopis za pedagogijsku teoriju i praksu 150 (2009), br. 3-4: 301-319.

Mendeš, B. (2012). Edo Vajnaht – velikan hrvatske pedagogije i školstva (Uljanik, 18. veljače 1913. – Zagreb, 2. rujna 2011.). Napredak: časopis za pedagogijsku teoriju i praksu, 153(1), 133-147.

Posavec, Koraljka (2007). Razvoj povijesti pedagogije u Hrvatskoj do 1918. godine: doktorska disertacija. Zagreb: K. Posavec.

Redovito pohađanje nastave – prisutnost najmanje 70 posto nastave prema studijskom programu i izvedbenom planu nastave.

Uredno izvršene seminarske i nastavne obveze – izrada i prezentacija seminarskog i/ili istraživačkog radnog zadatka.

Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 posto tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno

Nastavne aktivnosti: Seminarske i istraživačke obveze.

Završni ispit: usmeni

Brojčana ljestvica ocjenjivanja:

nedovoljan (1) – 0-49,9 %

dovoljan (2) – 50–64,9 %

dobar (3) – 65–79,9 %

vrlo dobar (4) – 80–89,9 %

izvrstan (5) – 90-100 %

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

Seminarski rad – 35 %

Istraživanje – 35 %

b) Završni ispit – 30% ocjene

1) usmeni (za prolaz je nužno riješiti 50 % ispita)