Glavni je cilj predmeta potaknuti studente na kritičko promišljanje o medijskim sadržajima, s naglaskom na prepoznavanje dezinformacija, misinformacija i malinformacija u različitim vrstama medija.

1. Ciboci Perša, L., Labaš, D., Uldrijan, I. (ur.) (2024). Mediji i dezinformacije. Hrvatsko katoličko sveučilište (rukopis čiji su autori: Boris Beck, Lana Ciboci Perša, Jasna Ćurković Nimac, Igor Kanižaj, Hana Kilijan, Matilda Kolić Stanić, Danijel Labaš, Tomislav Levak, Anamaria Malešević, Snježana Mališa, Leali Osmančević, Suzana Peran, Kristijan Sedak, Irena Sever Globan, Luka Šikić, Marijana Togonal, Ivan Uldrijan, Jerko Valković, Matea Vidulić, Jelena Zadro, Jakov Žižić)

2. Iretoni, C., Posetti, J. (2020). Novinarstvo, lažne vijesti i dezinformacije. Priručnik za obuku novinara. Unesco.

1. Rubin, V. L. (2022). Misinformation and Disinformation Detecting Fakes with the Eye and AI. Springer.
2. Shu, K., Wang, S., Lee, D., Liu, H. (2020). Disinformation, Misinformation, and Fake News in Social Media – Emerging Research Challenges and Opportunities. Springer.
3. Culloty, E. Suiter, J. (2021). Disinformation and Manipulation in Digital Media – Information Pathologies. Routledge.
4. Bennett, W. L., Livingstone, S. (2021). The Disinformation Age – Politics, Technology, and Disruptive Communication in the United States. The Cambridge Press.

5. Grbeša Zenzerović, M., Nenadić, I. (2023). Studija Jačanje otpornosti društva na dezinformacije: analiza stanja i smjernice za djelovanje. Agencija za elektroničke medije.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskomu programu i izvedbenomu nastavnomu planu

      2. Stjecanje minimalnoga uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti

1. Nastavne aktivnosti – 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni).

      2. Završni ispit (projektni zadatak).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50 – 64 ,9%

dobar (3) – 65 – 79,9%

vrlo dobar (4) – 80 – 89,9%

izvrstan (5) – 90% i više