Preuzmite PDFPreuzmite PDF za ispis

Detaljni izvedbeni plan
Akademska godina 2023. / 2024. Semestar Zimski
Studij:

Sveučilišni prijediplomski studij povijesti, Sveučilišni prijediplomski studij sociologije, Sveučilišni prijediplomski studij komunikologije		 Godina studija:

Sveučilišni prijediplomski studij povijesti: 1., 2., 3.;
Sveučilišni prijediplomski studij Teološko-religijske znanosti (dvopredmetni) i Povijest: 3.;
Sveučilišni prijediplomski studij sociologije: 1., 2., 3.;
Sveučilišni prijediplomski studij komunikologije: 1., 2., 3.;

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU
Naziv predmeta Duhovne osnove hrvatske povijesti i kulture
Kratica predmeta IZBP227 Šifra predmeta 250431
Status predmeta Izborni ECTS bodovi 4
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE
Nositelj predmeta
Ime i prezime Vladimir Lončarević
Akademski stupanj/naziv Izvanredni profesor Izbor Naslovni izvanredni profesor
Kontakt e-mail vladimir.loncarevic@unicath.hr Telefon +385 (1)
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU
Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Kultura i povijest (politička, vojna, gospodarska, socijalna) najuže su povezane. Osim općih značajki koje hrvatski narod baštini pripadnošću katoličkoj kulturi Zapada, Hrvati imaju posebnosti koje su njihova differentia specifica. Svrha je ovoga kolegija upoznati studente s općim i tim posebnim značajkama hrvatske kulture i povijesti, počevši od temeljnih, primljenih u susretu s katoličkim kršćanstvom, koje supstancijalno oblikuje hrvatski povijesni duh (identitet), do onih koje su razvijale tijekom povijesnoga razvoja, s naglaskom na mirotvorstvo, obrambeni karakter vojne povijesti, europejstvo, snažan etički osjećaj socijalne i povijesne pravde i druge etičke značajke koje su sintetično utkane i u državotvornu svijest i u cjelokupnu „geopsihu“ (F. Lukas) hrvatskoga naroda. Kolegijem se želi studentima omogućiti analitički pristup uočavanju spomenutih fenomena i oblikotvornih elemenata, stvaranje sintetičke slike o duhovnoj naravi i osnovama hrvatske povijesti i kulture, kontekstualno i s ulogom hrvatskoga naroda i Hrvatske u oblikovanju Europe i europskih integracija.
Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta		 1. Ovladati temeljnim pojmovima iz filozofije i teologije povijesti; 2. Prepoznati temeljne duhovne elemente i procese oblikovanja hrvatskoga identiteta i njihove nositelje; 3. Prepoznati hijerarhiju povijesnih čimbenika i razložiti kauzalnost povijesnih procesa; 4. Razvijati analitičko i sintetičko mišljenje; 5. Koristiti se stečenim znanjima i razumijevanjem u daljnjem studiju i stručnom radu nakon završetka studija; 6. Napisati jasan i strukturiran pismeni rad; 7. Održati jasno i strukturirano usmeno izlaganje; 8. Aktivno i argumentirano sudjelovati u raspravi.
Literatura
Obvezna

Karl Lőwith, Svjetska povijest i događanje spasa, Zagreb 1990; Govori protiv Turaka, Split, 1983; Filip Lukas, Hrvatska narodna samobitnost, Zagreb, 1997; Milan Šufflay, Izabrani politički spisi, Zagreb, 2000; Božidar Petrač, Duhovne odrednice hrvatske književnosti, Croatica christiana periodica, 19/1995, 36, 77-94; Drago Šimundža, Religiozna polazišta hrvatske pismenosti i književnosti, Kačić, 1993, 461-470; Ivan Pandžić,  Je li hrvatska povijest metafizična? Crkva u svijetu 28/1993, 2, 181-194.
Dopunska

Hans Urs von Balthasar, Teologija povijesti, zagreb 2005; Jacques Maritain, Filozofija povijesti, Zagreb, 1990; S. Kljajić, Nikada Više Jugoslavija, Zagreb, 2017; Zbornik Matice hrvatske o 1000. godišnjici Hrvatskoga Kraljevstva, Zagreb 1925. Tematski odgovarajuća književna djela; antologije hrvatskoga domoljubnog pjesništva. Bonifacije Perović, Društveno socijalne misli: eseji i članci, Zagreb, 2008. i druga tematski odgovarajuća djela iz biblioteke Hrvatska katolička baština XX. st.; Vladimir Lončarević, Povijesna uloga Crkve u govorima prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, Obnovljeni Život  70/2015, 1, 69-83.
Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita
  1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
  2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno i održano izlaganje te predana pisana verzija;
  3. Stjecanje minimalnog uspjeha tijekom nastave i unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskim obvezama i na dva kolokvija.
Način polaganja ispita
  1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze, 1, kolokvij (pismeni); 2. kolokvij (pismeni).
  2. Završni ispit (usmeni).
Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
nedovoljan (1) – 0-49,9%
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više.

 

Način stjecanja ocjene:

a)      Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
1) seminarske obveze – 20%
2) 1. kolokvij – 25%
3) 2. kolokvij – 25%

b)      Završni ispit – 30% ocjene
1) usmeni ispit – 30% (za prolaz je nužno riješiti 50 % ispita)
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata		 UDIO
OCJENE
(%)
Pohađanje nastave 1.2 0
Seminarsko izlaganje 0.56 20
Kolokvij-međuispit 0.7 25
Kolokvij-međuispit 0.7 25
Ukupno tijekom nastave 3.16 70
Završni ispit 0.84 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 4 100
Datumi kolokvija 1. kolokvij - 6. nastavni termin; 2. kolokvij – 13. nastavni termin
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE
Predavanja
Tjedan Tema
1. Uvodne misli – zašto Povijest započinje Biblijom?
2. Smisao povijesti - kako kršćanstvo razumijeva Povijest?
3. Rađanje hrvatske kulture i njezine duhovne odrednice – kršćanstvo kao oblikotvorni čimbenik
4. Hrvati i Hrvatska kao povijeni čimbenik – književni primjeri
5. Antiturcica – prijelomnica hrvatske povijesti
6. Elementi „hrvatske ideje“ od Vitezovića do Hrvatskog narodnog preporoda
7. Nove historiozofske paradigme (Starčević, Kvaternik, Strossmayer i braća Radić)
8. Moderna hrvatska filozofija povijesti (Pilar, Šufflay, Lukas i dr.)
9. Kršćanska filozofija povijesti i kulture u Hrvata (Lendić, Žanko, Zimmermann i dr.)
10. Mirotvorstvo kao konstanta hrvatske kulture života
11. Socijalna pravda između komunizma i kršćanstva
12. Iseljenička vizija slobodne Hrvatske i kršćanska inspiracija „hrvatske pomirbe“
13. Tuđman i duhovne osnove stvaranja hrvatske države
14. Zašto Hrvati više vole Zapad nego Zapad njih?
15. Završna zapažanja i mogući zaključci
Seminari
Tjedan Tema
1. Uvodno predavanje i raspored seminara
2. Smisao povijesti kod Sv. Augustina, N. Berdjajeva, J. Maritaina, D. de Rougemonta
3. Prihvaćanje kršćanstva. Hrvati između Bizanta i Rima - za Rim. Duhovne značajke hrvatske pisane kulture do Marulića
4. Odabrana poglavlja iz djela M. Marulića, I. Gundulića, I. Mažuranića, P. Preradovića i dr.
5. Krbavski boj, Sigetski boj, Gvozdansko i dr. u književnosti. Pisma i poslanice papama i vladarima
6. Odabrana poglavlja iz Vitezovićeva djela, Drašković, Gaj, Demeter, Kukuljević i dr.
7. Pravaštvo u književnosti. Duhovne osnove hrvatske državotvorne misli. Starčević i Kvaternik između politike i etike (liberalizam i kršćanstvo), Strossmayer između hrvatstva i jugoslavenstva, nauk Antuna i Stjepana Radića (mirotvorstvo, republikanizam, uloga seljaštva kao političkog čimbenika)
8. Hrvatstvo između tradicionalizma i modernizma. Etička i nacionalna misao Ive Pilara, Milan Šufflay kao historiozof, geopolitika i kulturologija Filipa Lukasa
9. Političke koncepcije Ive Lendića, Dušan Žanko kao primjer hrvatske filozofije povijesti. Filozofija kulture Stjepana Zimmermanna
10. „Priča“o Hrvatima i papi Agatonu. Primjeri iz književnih i političkih djela.
11. Socijalna pravda kao duhovna konstanta. Komunistička vizija socijalne pravde. Zadrugarstvo i korporativizam. Kršćanski mislioci i „hrvatski socijalizam“
12. Poglavlja iz djela A. Cilige, B. Radice, V. Vide, V. Kriškovića, B. Perovića, B. Bušića i dr.
13. Kršćanska demokracija i kršćanske vrijednosti u političkoj filozofiji F. Tuđmana
14. Izabrana poglavlja iz književnih djela i političkih eseja
15. Možemo li bolje i pametnije biti „stari europski narod“? - M. Marulić, A. Starčević, A. Stepinac i F. Tuđman i „hrvatska sinteza“