Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina

2023. / 2024.

Semestar

Zimski

Studij:

Sveučilišni prijediplomski studij povijesti, Sveučilišni prijediplomski studij sociologije, Sveučilišni prijediplomski studij komunikologije

Godina studija:

Sveučilišni prijediplomski studij povijesti: 1., 2., 3.;
Sveučilišni prijediplomski studij sociologije: 1., 2., 3.;
Sveučilišni prijediplomski studij komunikologije: 1., 2., 3.;

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta

Duhovne osnove hrvatske povijesti i kulture

Kratica predmeta

IZBP227

Šifra predmeta

250431

Status predmeta

Izborni

ECTS bodovi

Preduvjeti za upis predmeta

Nema

Ukupno opterećenje predmeta

Vrsta nastave

Ukupno sati

Mjesto i vrijeme održavanja nastave

HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta

Ime i prezime

Vladimir Lončarević

Akademski stupanj/naziv

Izvanredni profesor

Izbor

Izvanredni profesor

Kontakt e-mail

vladimir.loncarevic@unicath.hr

Telefon

+385 (1)

Konzultacije

Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava

Hrvatski

Opis
predmeta

Kultura i povijest (politička, vojna, gospodarska, socijalna) najuže su povezane. Osim općih značajki koje hrvatski narod baštini pripadnošću katoličkoj kulturi Zapada, Hrvati imaju posebnosti koje su njihova differentia specifica. Svrha je ovoga kolegija upoznati studente s općim i tim posebnim značajkama hrvatske kulture i povijesti, počevši od temeljnih, primljenih u susretu s katoličkim kršćanstvom, koje supstancijalno oblikuje hrvatski povijesni duh (identitet), do onih koje su razvijale tijekom povijesnoga razvoja, s naglaskom na mirotvorstvo, obrambeni karakter vojne povijesti, europejstvo, snažan etički osjećaj socijalne i povijesne pravde i druge etičke značajke koje su sintetično utkane i u državotvornu svijest i u cjelokupnu „geopsihu“ (F. Lukas) hrvatskoga naroda. Kolegijem se želi studentima omogućiti analitički pristup uočavanju spomenutih fenomena i oblikotvornih elemenata, stvaranje sintetičke slike o duhovnoj naravi i osnovama hrvatske povijesti i kulture, kontekstualno i s ulogom hrvatskoga naroda i Hrvatske u oblikovanju Europe i europskih integracija.

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta

1. Ovladati temeljnim pojmovima iz filozofije i teologije povijesti; 2. Prepoznati temeljne duhovne elemente i procese oblikovanja hrvatskoga identiteta i njihove nositelje; 3. Prepoznati hijerarhiju povijesnih čimbenika i razložiti kauzalnost povijesnih procesa; 4. Razvijati analitičko i sintetičko mišljenje; 5. Koristiti se stečenim znanjima i razumijevanjem u daljnjem studiju i stručnom radu nakon završetka studija; 6. Napisati jasan i strukturiran pismeni rad; 7. Održati jasno i strukturirano usmeno izlaganje; 8. Aktivno i argumentirano sudjelovati u raspravi.

Literatura

Obvezna

Karl Lőwith, Svjetska povijest i događanje spasa, Zagreb 1990; Govori protiv Turaka, Split, 1983; Filip Lukas, Hrvatska narodna samobitnost, Zagreb, 1997; Milan Šufflay, Izabrani politički spisi, Zagreb, 2000; Božidar Petrač, Duhovne odrednice hrvatske književnosti, Croatica christiana periodica, 19/1995, 36, 77-94; Drago Šimundža, Religiozna polazišta hrvatske pismenosti i književnosti, Kačić, 1993, 461-470; Ivan Pandžić, Je li hrvatska povijest metafizična? Crkva u svijetu 28/1993, 2, 181-194 .

Dopunska

Hans Urs von Balthasar, Teologija povijesti, zagreb 2005; Jacques Maritain, Filozofija povijesti, Zagreb, 1990; S. Kljajić, Nikada Više Jugoslavija, Zagreb, 2017; Zbornik Matice hrvatske o 1000. godišnjici Hrvatskoga Kraljevstva, Zagreb 1925. Tematski odgovarajuća književna djela; antologije hrvatskoga domoljubnog pjesništva. Bonifacije Perović, Društveno socijalne misli: eseji i članci, Zagreb, 2008. i druga tematski odgovarajuća djela iz biblioteke Hrvatska katolička baština XX. st.; Vladimir Lončarević, Povijesna uloga Crkve u govorima prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, Obnovljeni Život 70/2015, 1, 69-83.

Način ispitivanja i ocjenjivanja

Polaže seDa

Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe

Ulazi u prosjekDa

Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita

Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno i održano izlaganje te predana pisana verzija;
Stjecanje minimalnog uspjeha tijekom nastave i unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskim obvezama i na dva kolokvija.

Način polaganja ispita

Nastavne aktivnosti – seminarske obveze, 1, kolokvij (pismeni); 2. kolokvij (pismeni).
Završni ispit (usmeni).

Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
nedovoljan (1) – 0-49,9%
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više.

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
1) seminarske obveze – 20%
2) 1. kolokvij – 25%
3) 2. kolokvij – 25%

b) Završni ispit – 30% ocjene
1) usmeni ispit – 30% (za prolaz je nužno riješiti 50 % ispita)

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova

VRSTA AKTIVNOSTI	ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata	UDIO OCJENE (%)
Pohađanje nastave	1.2	0
Seminarsko izlaganje	0.56	20
Kolokvij-međuispit	0.7	25
Kolokvij-međuispit	0.7	25
Ukupno tijekom nastave	3.16	70
Završni ispit	0.84	30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit)	4	100

Datumi kolokvija

1. kolokvij - 6. nastavni termin; 2. kolokvij – 13. nastavni termin

Datumi ispitnih rokova

Prema objavljenom rasporedu

Detaljni izvedbeni plan

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

II. NASTAVNO OSOBLJE

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE