Cilj predmeta je upoznati studente s inovativnom metodologijom uporabe Big Data pristupa u društvenim i humanističkim znanostima (DH) te ovladati osnovnim metodama DH.

Sadržaj predmeta:

Predmet obrađuje povijest, teoriju i praksu digitalnih humanističkih i društvenih znanosti, obraćajući posebnu pozornost na načine u kojem digitalne humanističke i društvene znanosti transformiraju suvremena istraživanja.

• Studenti će se upoznati s aktualnim stanjem razvoja područja digitalnih humanističkih i društvenih znanosti.
• Studenti će se upoznati s nizom rasprava iz područja DH.
• Studenti će izraditi prijedlog digitalnog projekta.
• Studenti će se upoznati s resursima dostupnim za podršku radu u području Digital Humanities te svladati osnovne metode DH.

Gold, Matthew K, and Lauren F. Klein. Debates in the Digital Humanities: 2016, Minneapolis: University of Minnesota Press, 2016 — available for free online at http://dhdebates.gc.cuny.edu.; Anne Burdick, Johanna Drucker, Peter Lunenfeld, Todd Presner, and Jeffrey Schnapp. Digital_Humanities (MIT Press, 2012) [http://mitpress.mit.edu/books/digitalhumanities-0].; Nawrotzki, Kristen, and Jack Dougherty, editors. “(Part 2.) The Wisdom of Crowds(Ourcing).” Writing History in the Digital Age, University of Michigan Press, 2013.

Posner, Miriam. “What’s Next: The Radical, Unrealized Potential of Digital Humanities.” Debates in the Digital Humanities: 2016, edited by Lauren F. Klein and Matthew K. Gold, University of Minnesota Press, 2016, p. 54.; Noble, Safiya. Algorithms of Oppression: How Search Engines Reinforce Racism. New York University Press, 2018.; Seaver, Nick. 2013. “Knowing Algorithms.” In Media in Transition 8. Cambridge, MA. http://nickseaver.net/s/seaverMiT8.pdf.; Kirschenbaum, Matthew G. Mechanisms: New Media and the Forensic Imagination. The MIT Press, 2012.; Kirschenbaum, Matthew. “Books After The Death Of The Book.” Public Books, 31 Mar. 2017.; Jackson, Steven. “Rethinking Repair.” Media Technologies: Essays on Communication, Materiality and Society, edited by Tarleton Gillespie and Pablo Boczkowski, The MIT Press, 2014.; Cohen, Daniel J., and Roy Rosenzweig. [“Introduction.”] Digital History: A Guide To Gathering, Preserving, And Presenting The Past On The Web.; Robertson, Stephen. The Differences between Digital History and Digital Humanities. 23 May 2014.; Kirschenbaum, Matthew. “Digital Humanities As/Is a Tactical Term”.; Fitzpatrick, Kathleen. “The Humanities, Done Digitally”.; Spiro, Lisa. “This Is Why We Fight’: Defining the Values of the Digital Humanities”.; Alvarado, Rafael. “The Digital Humanities Situation”.; Burke, Timothy. “The Humane Digital”.; Ramsay, Stephen. “Humane Computation”.; Hockey, Susan. “The History of Humanities Computing” A Companion to Digital Humanities, edited by Susan Schreibman et al., Blackwell, 2004.; Jurić, Tado (2022). Forecasting migration and integration trends by using digital demography and big data – the case study of Austria and Germany, Comparative Southeast European Studies, https://doi.org/10.1515/soeu-2021-0090.; Jurić, Tado (2022). Big (Crisis) Data in Refugee and Migration Studies – Case Study of Ukrainian Refugees, Comparative Southeast European Studies 2022; 70(3): 540–553, https://doi.org/10.1515/soeu-2022-0048.; Jurić, T. (2022). Predicting refugee flows from Ukraine with an approach to Big (Crisis) Data: a new opportunity for refugee and humanitarian studies. Athens journal of technology & engineering, https://doi.org/10.1101/2022.03.15.22272428, doi: 10.30958/ajte.9-3-1

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom planu nastave;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno i izloženo seminarsko izlaganje te predan pismeni seminarski rad;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% ukupne ocjene tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskom radu i kontinuiranom praćenju.

            1) Nastavne aktivnosti – seminarski rad; kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje)

            2) Završni ispit (pisani ispit)

Kontinuiranim vrednovanjem studentskoga rada dolazi se do ukupne ocjene koja je temeljena na bazi 100 bodova:

dovoljan (2) – 50-64 %

dobar (3) – 65-79 %

vrlo dobar (4) – 80-89 %

izvrstan (5) – 90 i više %

Način stjecanja bodova:

1. a) Nastavne aktivnosti – 70%

1) seminarski rad – max. 35 %

2) kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje) – max. 35 %

1. b) Završni ispit – 30% %

1) završni ispit – max. 30 % (za prolaz je nužno riješiti 50% završnog ispita)