Preuzmite PDFPreuzmite PDF za ispis

Detaljni izvedbeni plan
Akademska godina 2022. / 2023. Semestar Zimski
Studij:

Preddiplomski sveučilišni studij povijesti (dvopredmetni), Preddiplomski sveučilišni studij sociologije, Preddiplomski sveučilišni studij sociologije (dvopredmetni), Preddiplomski sveučilišni studij Teološko-religijske znanosti (dvopredmetni) i Sociologija		 Godina studija:

Preddiplomski sveučilišni studij povijesti (dvopredmetni): 1.;
Preddiplomski sveučilišni studij sociologije: 1.;
Preddiplomski sveučilišni studij sociologije (dvopredmetni): 1.;
Preddiplomski sveučilišni studij Teološko-religijske znanosti (dvopredmetni) i Sociologija: 1.;

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU
Naziv predmeta Uvod u sociologiju
Kratica predmeta SOCP1-1 Šifra predmeta 197140
Status predmeta Obvezni ECTS bodovi 8
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 45
Seminari 45
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE
Nositelj predmeta
Ime i prezime Ivana Brstilo Lovrić
Akademski stupanj/naziv Doktorica znanosti Zvanje Docent
Kontakt e-mail ivana.brstilo@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 679
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu
Suradnici na predmetu
Ime i prezime Nika Đuho
Akademski stupanj/naziv Magistra sociologije Zvanje Asistentica
Kontakt e-mail nika.djuho@unicath.hr Telefon +385 (1) 3607 632
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU
Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Uvid u razloge nastanka sociologije, posebnost sociologije kao akademske discipline, pregled osnovnih koncepcija razumijevanja sociologije te osnovnih perspektiva i pojmova u sociologiji.

Predmet analize sociologije; kontekst nastanka sociologije; temeljne sociološke perspektive; funkcionalizam; konfliktne teorije; simbolički interakcionizam; etnometodologija; fenomenologija; sociologija i ideologija; klasici sociologije; društvene institucije; društveni fenomeni i procesi. Upoznavanje s općim temama poput socioloških perspektiva te društvenim snagama i intelektualnim gibanjima u razvoju sociologije. Usvajanje klasičnih socioloških pojmova u djelima osnivača sociologije kao znanstvene discipline te socioloških teoretičara 19. i prve polovice 20. stoljeća. To se odnosi na sociološke koncepte H. Saint – Simona, A. Comtea, H. Spencera, K. Marxa, E. Durkheima, M. Webera, A. de Tocquevillea, zatim teorije elita (V. Pareto, G. Mosca), njemački formalizam (F. Tönnies, G. Simmel, L. Von Wiese, A. Vierkandt), američki formalizam (Small, Ross, Park, Sorokin), ranu čikašku školu i početke simboličkog interakcionizma te radikalnu sociologiju u Americi (Ch. W. Mills).
Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta		 1. Objasniti značajke temeljnih socioloških perspektiva. 2. Opisati pojmove klasičnih socioloških teoretičara. 3. Protumačiti društvene fenomene iz sociološke perspektive. 4. Koristiti sociološki kategorijalni aparat na primjerima iz hrvatskoga društva. 5. Povezati sociologiju s drugim srodnim znanstvenim disciplinama.   6. Izložiti usmeno seminarske bilješke. 7. Primijeniti etička načela u izlaganju vlastitih stajališta o nastavnim temama.
Literatura
Obvezna

Cvjetičanin, V. i Supek, R. (2003). Emile Durkheim i francuska sociološka škola. Sociološka hrestomatija. Zagreb: Naklada Ljevak.; Durkheim, E. (2008). Elementarni oblici religijskog života. Zagreb: Jesenski i Turk.; Đurić, M. (1987). Sociologija Maxa Webera. Sociološka hrestomatija. Zagreb: Naprijed.; Fiamengo, A. (1987). Sociološka hrestomatija. Zagreb: Naprijed.; Giddens, A. (2007). Sociologija. Zagreb: Nakladni zavod Globus. (odabrana poglavlja); Haralambos, M., Holborn, M. (2002). Sociologija. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga. (odabrana poglavlja); Kalanj, R. (2005). Suvremenost klasične sociologije. Zagreb: Politička kultura. (odabrana poglavlja); Korać, V. (1987). Marksovo shvaćanje čovjeka. Sociološka hrestomatija. Zagreb: Naprijed.; Lukić, R. D. (1987). Formalizam u sociologiji. Sociološka hrestomatija. Zagreb: Naprijed; Nisbet, A. R. (2007). Sociološka tradicija. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga. (odabrana poglavlja); Ritzer. G. (1997). Suvremena sociologijska teorija. Zagreb: Globus. (odabrana poglavlja); Simmel, G. (2001). Kontrapunkti kulture. Zagreb: Jesenski i Turk.; Supek, R. (1987). Biologizam u sociologiji: sociološka hrestomatija. Zagreb: Naprijed.; Žepić, B. (2007). Sociologija. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada. Durkheim, E. (2012). Pravila sociološke metode. Zagreb: Mediterran Publishing.; Marx, K. (1977). Temelji slobode. Osnovi kritike političke ekonomije. Zagreb: Naprijed.
Dopunska

Weber, M.(1999). Vlast i Politika. Zagreb: Jesenski i Turk.; Weber, M. (1989). Protestantska etika i duh kapitalizma. Sarajevo: Veselin Masleša.; Weber, M. (1989). Metodologija društvenih nauka. Zagreb: Globus.; Durkheim, E. (1999). Pravila sociološke metode. Zagreb: Jesenski i Turk.; Merton, R. K.(1979). O teorijskoj sociologiji. Zagreb: CDD.; Parsons, T. (1991). Društva. Zagreb: August Cesarec.; Wright Mills, C. (1964). Elita vlasti. Beograd: Kultura.; Wright Mills, C.(1979). Bijeli ovratnik: američke srednje klase. Zagreb: Naprijed.; Wright Mills, C. (1964). Sociološka imaginacija. Beograd: Savremena škola.; Marcuse, H. (1989). Čovjek jedne dimenzije. Sarajevo: Veselin Masleša.; Fromm, E. (1984). Djela u 12 svezaka. Zagreb: Naprijed; Marx, K., Engels, F. (1989) Rani radovi (deveto izdanje), Zagreb, Naprijed;  Županov, J. (1993). Dominantne vrijednosti hrvatskog društva. Erasmus, str. 2-6. Županov, J. (2011). Hrvatsko društvo danas – kontinuitet i promjena. Politička misao, 48: 3., str. 145-163.
Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70 posto nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu.

2. Uredno izvršene seminarske obveze – prema pravilima pripremljeni i u zadanom vremenskom terminu predani seminarski zadaci. Napomena: Pripremljeni i na vrijeme predani seminarski zadaci su uvjet za pristup završnom ispitu.

3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 posto tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvarenih na pismenim kolokvijima i seminarskim zadacima.

4. Uredno izvršene obveze na predmetu “Radionica temeljnih pojmova u sociologiji”.
Način polaganja ispita

Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz:

1.       Nastavne aktivnosti – kolokviji i seminarski zadaci.

Završni ispit- usmeni ispit.

 

 
Način ocjenjivanja

Način stjecanja bodova:

1.       Nastavne aktivnosti (kolokviji i seminarski zadaci) – 70 posto ocjene.

2.       Završni ispit – 30 posto ocjene.

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50- 64 %

dobar (3) – 65 – 79 %

vrlo dobar (4) – 80 – 89 %

izvrstan (5) – 90 i više %

 
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata		 UDIO
OCJENE
(%)
Pohađanje nastave 2.25 0
Kolokvij-međuispit 1.15 20
Kolokvij-međuispit 1.15 20
Kolokvij-međuispit 1.15 20
Seminarski rad 0.57 10
Ukupno tijekom nastave 6.27 70
Završni ispit 1.73 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 8 100
Datumi kolokvija Prema objavljenom rasporedu: 5., 9. i 13. tjedan nastave
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE
Predavanja
Tjedan Tema
1. Predstavljanje predmeta: kontekst nastanka sociologije te pregled temeljnih socioloških perspektiva
2. Temeljne sociološke perspektive: funkcionalizam
3. Temeljne sociološke perspektive: marksizam
4. Temeljne sociološke perspektive: perspektive društvene akcije i interakcije
5. Kolokvij 1
6. (Pred) sociološki koncepti Saint - Simona
7. Sociološke teorije Augustea Comtea
8. Biologizam Herberta Spencera
9. Kolokvij 2
10. Sociologija Emila Durkheima
11. Sociološki pojmovi u djelima Karla Marxa
12. Osnovni sociološki pojmovi Maxa Webera
13. Kolokvij 3
14. Formalizam u sociologiji: Ferdinand Tönnies
15. Formalizam u sociologiji: George Simmel
Seminari
Tjedan Tema
1. Seminarske teme – Predstavljanje kolegija i studentskih obveza
2. Seminarske teme - Temeljne sociološke perspektive: funkcionalizam
3. Seminarske teme - Temeljne sociološke perspektive: marksizam
4. Temeljne sociološke perspektive: perspektive društvene akcije i interakcije
5. Kolokvij 1
6. (Pred) sociološki koncepti Saint - Simona
7. Sociološke teorije Augustea Comtea
8. Biologizam Herberta Spencera
9. Kolokvij 2
10. Sociologija Emila Durkheima
11. Sociološki pojmovi u djelima Karla Marxa
12. Osnovni sociološki pojmovi Maxa Webera
13. Kolokvij 3
14. Formalizam u sociologiji: Ferdinand Tönnies
15. Formalizam u sociologiji: George Simmel