Predmet pruža uvod u široki spektar tema kojima se bave sociologija medija i znanost o medijima. Pruža kratki presjek povijesnih i društvenih okolnosti i preduvjeta nastanka masovnih i novih medija; stjecanje znanja osnovnih pojmova i modela djelovanja masovnih medija; analizu teorija i istraživanja medijskih učinaka; pregled glavnih socioloških škola i autora kojima su mediji (bili) glavni predmet istraživanja i promišljanja. Također, studenti upoznaju glavne karakteristike hrvatskog medijskog prostora i uče kritički promišljati o medijima te odnosu medija i društva.

Bilić, P., 2020. Sociologija medija. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.; Čerepinko, D., 2011. Komunikologija: kratki pregled najvažnijih teorija, pojmova i principa. Varaždin: Veleučilište u Varaždinu.; Kunczik, M. i Zipfel, A., 2006. Uvod u znanost o medijima i komunikologiju. Zagreb: Zaklada Friedrich Ebert.; Najbar-Agičić, M., 2015. Povijest novinarstva – Kratki pregled. Zagreb: Sveučilište Sjever.; Peruško, Z., ur., 2011. Uvod u medije. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk i Hrvatsko sociološko društvo.

Bilić, P., Švob-Đokić, N. i Balabanić, I. (2014), Mreže javne komunikacije u Hrvatskoj: medijatizacija javne sfere i izazovi novih medija (Teorijski izvještaj D1), Zagreb: IRMO i HRZZ.; Briggs, A., Burke, P. (2011), Socijalna povijest medija – od Gutenberga do interneta, Zagreb: Naklada Pelago.; Castells, M. (2003), Internet galaksija: razmišljanja o Internetu, poslovanju i društvu, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.; Hromadžić, H. (2014), Medijska konstrukcija društvene zbilje, Zagreb: AGM.; Littlejohn, S. W. i Foss, K. A. (2009), Encyclopedia of communication theory, USA: Sage.; Subrahmanyam, K., Šmahel, D. (2011), Digital Youth: The Role of Media in Development, New York: Springer.; Van Dijck, J. (2013), The Culture of Connectivity: A critical History of Social Media, Oxford University Press.; Turow, J. (2012), Mediji danas: uvod u masovne komunikacije, Beograd: Clio.

Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 70% nastave) i stjecanje minimalno 35 od ukupno 100 bodova unutar obveznih nastavnih aktivnosti.

Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz zadane nastavne aktivnosti i završni ispit (minimum za prolaz na završnom ispitu je 50% točne riješenosti).

Način stjecanja bodova:

1. Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

a) kolokviji – 50 %

b)seminarske obveze – 20 %

2. Završni ispit – 30 % ocjene.

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

izvrstan (5) – 90 do 100% bodova

vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% bodova

dobar (3) – 65 do 79,9% bodova

dovoljan (2) – 50 do 64,9% bodova

nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova