Cilj kolegija je osposobiti studente za primjenu teorijskih koncepata u istraživanju odgoja i obrazovanja i primjenu teorijskih koncepata u odgojno-obrazovnoj djelatnosti. Kroz obradu teorija znanosti o odgoju student će uspješno povezivati elemente pedgogijske teorije i pedagoške prakse te kvalitetno znati primijeniti usvojena znanja u neposrednoj odgojno-obrazovnoj praksi.

Definirajući ulogu i važnost odnosa pedagogijske teorije i pedagoške prakse studenti će usvojenim znanjem znati kvalitetno organizirati i izvoditi nastavu na razini odgojno-obrazovne ustanove. Primjena suvremenih metoda i oblika rada uvjetuje promjene u kurikulumskom planiranju i programiranju na općoj i predmetnoj razini. U kolegiju će se raditi na slijedećim sadržajnim strukturama: vrijednosti i ciljevi odgoja i obrazovanja; vrijednosti odgojno-obrazovnih područja (intelektualnog, moralnog, radnog, tjelesnog, demokratskog, odgoja i obrazovanja za ljudska prava, i dr.); realizacija odgojno-obrazovnih

vrijednosti/ciljeva u odgojno-obrazovnim situacijama (obitelj, predškolske ustanove, škole, mediji, vršnjaci, slobodno vrijeme); metode i sredstva ostvarenja moralnog odgoja i obrazovanja; razmatranje učinkovitosti primjene odgojno-obrazovnih ciljeva i vrijednosti; razmatranje učinkovitosti primjene metoda i sredstava u praksi odgajanja; ostvarivanje uključenosti svih u odgoj i obrazovanje (inkluzivno obrazovanje); razvijanje moralne inteligencije i moralnih osobina.

M. Karamatić Brčić. „Implementacija i provedba inkluzivnog odgoja i obrazovanja u sustavu redovnih škola“. Magistra Iadertina, Vol. 7 No. 1. Zadar: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece, 2012., 101-109.; B. Keeley. Ljudski kapital. Od predškolskog odgoja do cjeloživotnog obrazovanja. Zagreb: Educa, 2009.; E. Konig i P. Zedler. Teorije znanosti o odgoju: uvod u osnove, metode i praktičnu primjenu, Zagreb, Educa, 2001.; N. Pastuović. Obrazovanje i razvoj. Kako obrazovanje razvija ljude i mijenja društvo, a kako društvo djeluje na obrazovanje. Zagreb: Institut za društvena istraživanja i Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2012.; V. Previšić. Kurikulum: teorije, metodologija, sadržaj, struktura, Zagreb: Zavod za pedagogiju: Školska knjiga, 2007. (odabrani dijelovi); P. Salovey & D. Sluyter. Emocionalni razvoj i emocionalna inteligencija – pedagoške implikacije. Zagreb: Educa, 1999..; A. Mijatović /ur./ Osnove suvremene pedagogije, Zagreb: Hrvatski pedagoško književni zbor, 1999. (poglavlja: I., V., VI., VII., VIII., IX.).

European Commission /EACEA/ Eurydice. Developing Key Competences at School in Europe: Challenges and Opportunities for Policy. Eurydice Report. Luxembourg: Publications Office of the European Union, 2012.; B. Keeley. Ljudski kapital. Zagreb: Educa, 2009.; P. Sahlberg. Lekcije iz Finske: Što svijet može naučiti iz obrazovne promjene u Finskoj. Zagreb: Školska knjiga, 2012.; P. Salovey i D. Sluyter. Emocionalni razvoj i emocionalna inteligencija – pedagoške implikacije. Zagreb: Educa, 1999.

NAPOMENA: Studenti će tijekom nastavnog procesa biti informirani o drugim relevantnim izvorima literature.

Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70 % nastave prema studijskom programu i izvedbenom planu nastave.

Uredno izvršene seminarske i nastavne obveze – izrada i prezentacija seminarskog i/ili istraživačkog radnog zadatka.

Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

1. Nastavne aktivnosti: Seminarske i istraživačke obveze.

2. Završni ispit: Pismeni.

Brojčana ljestvica ocjenjivanja:

nedovoljan (1) – 0-49,9 %

dovoljan (2) – 50–64,9 %

dobar (3) – 65–79,9 %

vrlo dobar (4) – 80–89,9 %

izvrstan (5) – 90-100 %

Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

1. Seminarski rad – 35 %
2. Istraživanje – 35 %

b) Završni ispit – 30% ocjene

1) Pismeni.