Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2022. / 2023. Semestar Zimski
Studij:

Preddiplomski sveučilišni studij povijesti (dvopredmetni), Preddiplomski sveučilišni studij sociologije, Preddiplomski sveučilišni studij sociologije (dvopredmetni)
Godina studija:

Preddiplomski sveučilišni studij povijesti (dvopredmetni): 2.;
Preddiplomski sveučilišni studij sociologije: 2.;
Preddiplomski sveučilišni studij sociologije (dvopredmetni): 2.;

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Suvremene sociološke teorije
Kratica predmeta 2SOCP2-1 Šifra predmeta 197149
Status predmeta Obvezni ECTS bodovi 8
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 45
Seminari 45
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Ivana Brstilo Lovrić
Akademski stupanj/naziv Doktorica znanosti Zvanje Docent
Kontakt e-mail ivana.brstilo@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 679
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu
Suradnici na predmetu
Ime i prezime Mateja Plenković
Akademski stupanj/naziv Doktorica znanosti Zvanje Docent
Kontakt e-mail mateja.sakic@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 650
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Predmet je usmjeren na analizu suvremenih socioloških teorija, pri čemu je naglasak na njihovoj sistematskoj, a ne kronološkoj podjeli. Obrađuju se teorije simboličkog interakcionizma, dramaturški pristup, fenomenologijska sociologija, etnometodologija i egzistencijalistička sociologija. Predmet su kolegija i različiti pokušaji integracije mikro i makro razine u sociologiji u okviru teorija razmjene, racionalnog izbora i mreže. U okviru kolegija zasebno se obrađuju suvremene sociološke teorije u makro perspektivi kroz kritičku teoriju društva E. Fromma, teoriju o procesu civilizacije N. Eliasa, informacijsko doba M. Castellsa, mekdonaldizaciju društva G. Ritzera, pojmove habitusa, polja i kapitala P. Bourdie. Također, predmet kolegija su postmoderne teorije J. Baudrillarda te poststrukturalizam M. Foucaulta, kao i feminističke teorije i perspektive uz pregled osnovnih paradigmi u sociologiji.

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
1. Imenovati temeljne pojmove suvremenih socioloških teorija i njihovih predstavnika. 2. Interpretirati teorijske pristupe suvremenih socioloških predstavnika na primjeru Hrvatske i svijeta. 3. Pokazati doprinos suvremenih socioloških teorija u istraživanju društvenih fenomena. 4.  Povezati suvremeni sociološki diskurs s (post)modernim trendovima. 5. Koristiti suvremene sociološke teorije za idejno istraživanje društvenih fenomena ili procesa. 6. Prepoznati interdisciplinarne poveznice sociologije i drugih znanstvenih disciplina. 7. Izložiti seminarski rad. 8. Demonstrirati kritičko mišljenje u raspravama o temamama suvremene sociološke teorije. 9. Primijeniti etička načela u pripremi seminarskoga rada.
Literatura
Obvezna

Baudrillard, J. (2001). Simulacija i zbilja. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk. (odabrana poglavlja);  Beck, U. (1996).O zastarijevanju društvenoznanstvenih pojmova. Osnovne teorije refleksivne modernizacije. Socijalna ekologija, 5(1): 83-99.; Berger, P. L., Luckmann, T. (1992), Socijalna konstrukcija zbilje, Zagreb: Naprijed.; Bourdieu, P. (1999). Nacrt za jednu teoriju prakse. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. (odabrana poglavlja); Castells, M. (2002). Moć identiteta, Zagreb: Golden marketing. (odabrana poglavlja); Elias, N. (1996). O procesu civilizacije: Sociogenetska i psihogenetska istraživanja. Zagreb: Antibarbarus. (odabrana poglavlja);  Fanuko, N. (2004). Teorija strukturacije i ideologija: neke nerazriješene poteškoće Giddensove teorije. Društvena istraživanja, 13(1-2): 195-217.; Foucault, M. (2002). Riječi i stvari: arheologija humanističkih znanosti. Zagreb: Golden marketing. (odabrana poglavlja);  Fromm, E. (1984). Bijeg od slobode. Zagreb: Naprijed. (odabrana poglavlja); Goffman, E., (2000), Kako se predstavljamo u svakodnevnom životu, Beograd: Geopoetika.; Haralambos, M., Holborn, M. (2002). Sociologija. Teme i perspektive. Zagreb: Golden marketing. (odabrana poglavlja); Kalanj, R., (2005), Suvremenost klasične sociologije, Zagreb: Politička kultura. (odabrana poglavlja);  Kalanj, R. (2004). Globalizacija i postmodernost. Ogledi o misliocima globalne kompleksnosti. Zagreb: Politička kultura. (odabrana poglavlja);  Mead, G. H., (2003), Um, osoba i društvo sa stajališta socijalnog biheviorista, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.; Nemanjić, M., Spasić, I. (2006). Nasljeđe Pierre Bourdieua. Pouke i nadahnuća. Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju, Zavod za proučavanje kulturnog razvitka. (obarana poglavlja); Plenković, M. i Črpić, G., (2018). Suvremene sociološke teorije: sociologije svakodnevnog života i drugi mikrosociološki pristupi. Zagreb: Hrvatsko katoličko sveučilište (nastavna skripta); Ritzer, G. (1997).  Suvremena sociologijska teorija. Zagreb: Globus. (odabrana poglavlja); Ritzer, G. (1999).  McDonaldizacija društva. Zagreb: Jesenski i Turk. (odabrana poglavlja);  Ritzer, G. (2009). Savremena sociološka teorija i njeni klasični koreni. Beograd: Službeni glasnik. (odabrana poglavlja); Spasić, I., (2004), Sociologije svakodnevnog života, Beograd: Radunić. (odabrana poglavlja); Stanić, S. (2016). Temeljne značajke teorije potrošnje u djelima Jeana Baudrillarda, Pierrea Bourdieua i Georgea Ritzera. Revija za sociologiju, 46: 1, 33-60.; Zeman, Z. (2004).  Autonomija i odgođena apokalipsa: sociologijske teorije modernosti i modernizacije. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada. (odabrana poglavlja), Ivana Brstilo Lovrić (2020), Suvremene sociološke teorije u makroperspektivi: sveučilišni udžbenik, Zagreb: Hrvatsko katoličko sveučilište.

Dopunska

Abercrombie, N., Hill, S., Turner, Bryan S. (2008). Rječnik sociologije. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.; Beck, U. (2001). Pronalaženje političkoga: prilog teoriji refleksivne modernizacije. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.; Bourdieu, P. (2011). Distinkcija: društvena kritika suđenja. Zagreb: Antibarbarus.; Calhoun, C. J. et al., ur., (2002), Contemporary sociological theory, Oxford: Blackwell Publishing.; Castells, M. (2000- 2003). Informacijsko doba: ekonomija, društvo i kultura. Zagreb: Golden marketing.; Castells, M. (2003). Internet galaksija: razmišljanja o Internetu, poslovanju i društvu. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.; Connell, R. W., (1997), Why is Classical Theory Classical?, American Journal od Sociology, 6(102), pp. 1511-1557.; Cook, K. S., Whitmeyer, J. M., (1992), Two Approaches to Social Structure: Exchange Theory and Network Analysis, Annual Review of Sociology, 18, pp. 109-127.; Cropanzano, R., Mitchell, M. S. (2005), Social Exchange Theory: An Interdisciplinary Review, Journal of Management, 31(6), pp. 874-900.; Elias, N. (2007). Što je sociologija?. Zagreb: Antibarbarus.; Elster, J., (2000), Uvod u društvene znanosti: matice i vijci za objašnjenje složenih društvenih pojava, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.; Emerson, R. M., (1976), Social Exchange Theory, Annual Review of Sociology, 2, pp. 335-362.; Esser, H., (1993), The Rationality of Everyday Behavior, Rationality and Society, 5(1), pp. 7-31.; Garfinkel, H., (2006), Zdravorazumsko znanje o socijalnim strukturama: dokumentarna metoda interpretacije u laičkom i profesionalnom iznalaženju činjenica, Diskrepancija: studentski časopis za društveno-humanističke teme, 7(11), str. 59-78.; Giddens, A. (2000). Preobrazba prisnosti: spolnost, ljubav i erotika u modernim društvima. Split: Laus.; Giddens, A. (2005). Odbjegli svijet: kako globalizacija oblikuje naše živote. Zagreb: Klub studenata sociologije Diskrepancije.; Giddens, A.(2007). Sociologija. Zagreb: Nakladni zavod Globus.; Goffman, E., (2011), Azili: eseji o društvenom položaju pacijenata bolnica za mentalno obolele i drugih utočenika, Novi Sad: Mediterran Publishing.; Goffman, E., (2011), Stigma: zabeleške o ophođenju sa narušenim identitetom, Novi Sad: Mediterran Publishing.; Granovetter, M., (1985), The Strenght of Weak Ties: A Network Theory Revisited, Sociological Theory, 1, pp. 201-233.; Habermas, J. (2009). Moderna – nedovršen projekt, Politička misao, 46(2), 96-111.; Hechter, M. i Kanazawa, S., (1997), Sociological Rational Choice Theory, Annual Review of Sociology, 23, pp. 191-214.; Kalanj, R. (2004). Globalizacija i postmodernost: ogledi o misliocima globalne kompleksnosti. Zagreb: Politička kultura.; Katunarić, V. (1990). Teorija društva u Frankfurtskoj školi. Zagreb: Globus.; Kunzmann, P., Burkard, F.-P., Wiedmann, F., (2001), Atlas filozofije, Zagreb: Golden marketing.; Kuvačić, I. (1990). Suvremene sociološke teorije. Zagreb: Sociološko društvo Hrvatske.; Mauzelis, N., (2000), Sociologijska teorija: što je pošlo krivo?, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.; Maynard, D. W., Clayman, S. E., (1991), The Diversity of Ethnomethodology, Annual Review of Ethnomethodology, 17, pp. 385-418.; Pavić, Ž., (1994), Fenomenologija i sociologija: uvod u ‘refleksivnu sociologiju’, Društvena istraživanja: časopis za opća društvena pitanja, 3(2/3 (10/11)), str. 279-295.; Ritzer, G., Goodman, D. J. (2004). Sociological theory. New York: McGraw-Hill.; Scheff, T. J., (2005), Looking-Glass Self: Goffman as Symbolic Interactionist, Symbolic Interaction, 28(2), pp. 147-166.; Sewell, W. (1992). A Theory of Structure: Duality, Agency and Transformation, American Journal of Sociology, 98, 1-29.; Sharrock, W., (1989), Ethnomethodology, The British Journal of Sociology, 40(4), pp. 657-677.; Sorić, M. (2012). Refleksivnost u sociologiji Pierrea Bourdieua: nadilaženje socioloških dihotomija, Socijalna ekologija, 21(3), 329- 344.; Spasić, I. (2004). Sociologije svakodnevnog života. Beograd: Societas.; Turner, J. H. (1986). Review: The Theory of Structuration, The American Journal of Sociology, 91(4), 969-977.; Zlatar, J. (2008). Anthony Giddens: refleksivna projekcija osobnosti, Revija za sociologiju, 39(3), 161-182.

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70 posto nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu.
2. Uredno izvršene seminarske obveze – prema pravilima pripremljenog i u dogovorenom terminu odrađenog seminarskog zadatka. Napomena: prema pravilima pripremljeni i u zadanom terminu odrađeni seminarski zadatci su uvjet za pristupanje završnom ispitu.

3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 posto tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvarenih na pismenim kolokvijima i pravovremeno odrađenim seminarskim zadacima.

Način polaganja ispita

Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz:

1. Nastavne aktivnosti – kolokviji i seminarski zadaci.

2. Završni ispit.

Način ocjenjivanja

Način stjecanja bodova:

1.       Nastavne aktivnosti (kolokviji i seminari) – 70 posto ocjene.

2.       Završni ispit – 30 posto ocjene.

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50- 64 %

dobar (3) – 65 – 79 %

vrlo dobar (4) – 80 – 89 %

izvrstan (5) – 90 i više %

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)
Pohađanje nastave 3 0
Kolokvij-međuispit 1.5 30
Kolokvij-međuispit 1.5 30
Seminarski rad 0.5 10
Ukupno tijekom nastave 6.5 70
Završni ispit 1.5 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 8 100
Datumi kolokvija Prema objavljenom rasporedu
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE

Predavanja
Tjedan Tema
1. Uvodno predavanje
2. Značaj klasičnih za suvremene sociološke teorije
3. Simbolički interakcionizam i dramaturški pristup E. Goffmana
4. Fenomenologijska sociologija A. Schutza i socijalna konstrukcija zbilje Bergera i Luckmanna
5. Etnometodologija i egzistencijalistička sociologija te teorije devijantnosti u interakcionističkoj perspektivi
6. Teorije razmjene i teorije mreže
7. Teorije racionalnog izbora i teorije emocija
8. Kolokvij 1.
9. Kritička teorija E. Fromma te proces civilizacije N. Eliasa
10. Pojmovi habitusa, polja i kapitala P. Bourdieua te pojmovi kazne, moći i epistema M. Foucaulta
11. Informacijsko doba M. Castellsa
12. Mekdonaldizacija društva G. Ritzera
13. Teorija društva u drugoj moderni U. Becka te A. Giddensa
14. Postmoderna teorija J. Baudrillarda te pregled paradigmi u sociologiji
15. Kolokvij 2. Završna rasprava i refleksija predavanja
Seminari
Tjedan Tema
1. Podjela seminarskih obveza
2. Značaj klasičnih za suvremene sociološke teorije
3. Simbolički interakcionizam i dramaturški pristup E. Goffmana
4. Fenomenologijska sociologija A. Schutza i socijalna konstrukcija zbilje Bergera i Luckmanna
5. Etnometodologija i egzistencijalistička sociologija te teorije devijantnosti u interakcionističkoj perspektivi
6. Teorije razmjene i teorije mreže
7. Teorije racionalnog izbora i teorije emocija
8. Kolokvij 1.
9. Kritička teorija E. Fromma Proces civilizacije N. Eliasa
10. Pojmovi habitusa, polja i kapitala P. Bourdieua Pojmovi kazne, moći i epistema M. Foucaulta
11. Informacijsko doba M. Castellsa
12. Mekdonaldizacija društva G. Ritzera
13. Teorija društva u drugoj moderni: Ulrich Beck Teorija društva u drugoj moderni: Anthony Giddens
14. Postmoderne teorije J. Baudrillard Pregled paradigmi u sociologiji
15. Kolokvij 2. Završna rasprava i refleksija seminara