Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2022. / 2023. Semestar Ljetni
Studij:

Diplomski sveučilišni studij sociologije
Godina studija:

Diplomski sveučilišni studij sociologije: 2.;
Usmjerenje Upravljanje i javne politike

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Sociologija stanovanja
Kratica predmeta SOCD142 Šifra predmeta 139200
Status predmeta Obvezni ECTS bodovi 4
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Sara Ursić
Akademski stupanj/naziv Doktorica znanosti Zvanje Docent
Kontakt e-mail sara.ursic@unicath.hr Telefon +385 (1)
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Sadržaj predmeta

Stanovanje i srodni pojmovi: stan, dom, kućanstvo, rezidencija; društvene teorije o stanovanju; tipovi stanova i stanovanja – elementi za procesnu i strukturalnu analizu; društvene promjene i stanovanje – tradicionalne, moderne i postmoderne stambene prakse; neki alternativni oblici stanovanja – kibuci, skvotiranje, kolektivno/kooperativno stanovanje, zatvorena naselja (gated communities); idealan dom – stambene i rezidencijalne preferencije/aspiracije; zadovoljstvo stanovanjem/rezidencijom – osnovne dimenzije te konceptualni modeli; stambeni problemi i socijalna patologija – manjak stambenih jedinica, nizak prostorni standard, neadekvatna opremljenost, nesigurno susjedstvo, beskućništvo; „divlje“ stanovanje i izgradnja – uzroci, posljedice, tipologija; „pravo na stan“ i stambene politike – javne intervencije u rješavanje stambenog pitanja; rezidencijalna mobilnost – osnovni čimbenici i implikacije; osnovna obilježja stambene prakse u Hrvatskoj

 

Cilj predmeta

 Kroz izlaganje teorijsko-metodoloških aspekata sociologijskog tematiziranja stanovanja upoznati studente s osnovnim pojmovima iz područja stambenih studija te s pristupima istraživanju stambene problematike u suvremenim društvima

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
1. Analizirati osnovne pojmove sociologije stanovanja. 2. Identificirati suvremene tipove stanovanja načina života. 3. Usporediti različite tipove stanovanja. 4. Kritički prosuđivati koncepte stanovanja i srodnih pojmova te njihovu ulogu u formiranju urbanoga razvoja. 5. Vješto i profesionalno usmeno i pismeno prezentirati problematiku stanovanja u sklopu šire društvene rasprave.
Literatura
Obvezna

Bežovan, G. (1999.), Stanovanje i stambeni sustavi u zapadnim zemljama, Revija za socijalnu politiku 6(2), 119-132;

Čaldarović, O. (1989.), Društvena dioba prostora, Zagreb: Sociološko društvo Hrvatske (odabrana poglavlja);

Rogić, I. (1990.), Stanovati i biti : rasprave iz sociologije stanovanja, Zagreb: Sociološko društvo Hrvatske, (odabrana poglavlja);

Seferagić, D. (1988.), Kvaliteta života i nova stambena naselja, Zagreb: Sociološko društvo Hrvatske (odabrana poglavlja).

Dopunska

Foley, D. (1980.), The Sociology of Housing, Annual review of sociology, 6, 457-478;

Kemeny, J. (1992.), Housing and Social Theory, Routledge.

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita
  1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom planu nastave;
  2. Uredno izvršene seminarske obveze –  izloženo i pisano pripremljeno seminarsko izlaganje;
  3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% ukupne ocjene tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na pisanom seminarskom radu, seminarskom izlaganju i kolokviju.
Način polaganja ispita

1) Nastavne aktivnosti – seminarsko izlaganje; pisani seminarski rad; kolokvij (pismeni)

2) Završni ispit (pismeni).

Način ocjenjivanja

Kontinuiranim vrednovanjem studentskoga rada dolazi se do ukupne ocjene koja je temeljena na bazi 100 bodova:

dovoljan (2) – 50-64 bodova

dobar (3) – 65-79 bodova

vrlo dobar (4) – 80-89 bodova

izvrstan (5) – 90 i više bodova

 

Način stjecanja bodova:

        a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

              1) seminarsko izlaganje – max. 10 bodova;

              2) seminarski rad –max. 30 bodova

              3) kolokvij – max. 30 bodova;

        b) Završni ispit – 30% ocjene

             4) završni ispit – max. 30 bodova.

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)