Temeljne karakteristike i razvojna kretanja suvremenoga hrvatskog društva. Sociokulturni kontekst, procesi (post)modernizacije, pitanja konflikta i konsenzusa u društvu. Razvoj kapitalističkoga sistema i (hiper)potrošačke kulture: karakteristične vrijednosti, fenomeni i akteri. Kultura mladih, generacijski obrasci i prakse. Oblikovanje društvene stvarnosti: novi društveni trendovi.

Baloban, S., Črpić, G. (ur.) (2005). Kultura nedjelje i dostojanstvo radnika. Zagreb: Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve, Kršćanska sadašnjost.Bauman, Z. (2009). Postmoderna etika. Zagreb: AGM, Zagreb.; Brstilo Lovrić, I. (2020). Sociološki osvrt na odrednice studentskoga internetskog kupovanja u Hrvatskoj. Revija za sociologiju, 50 (1): 31-59.; Brstilo Lovrić, I., Šuća, M., Zujić, P. (2021). U kolopletu (post)modernosti: studentska perspektiva brze i etičke modne potrošnje. Socijalna ekologija, 30 (1): 45-67.; Brstilo Lovrić, Ivana; Škomrlj, Matea (2020). O radu nedjeljom iz perspektive studenata u Hrvatskoj. Bogoslovska smotra, 90 (4): 799-822; .Brstilo, I., Krešić, I., Vučković, K. (2016). O prijeporima etičke potrošnje iz društvenog rakursa. Socijalna ekologija, 25 (3): 289-310.; Cregan, K. (2012). Key concepts in Body & Society. London: SAGE.; Črpić, G., Džolan, M. (ur.) (2014). Slobodna nedjelja: kultura u nestajanju? Zagreb: Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve, Kršćanska sadašnjost, Franjevački institut za kulturu mira, Hrvatsko katoličko sveučilište.; Featherstone, M. (2007). Consumer Culture and Postmodernism. Second edition. London: SAGE.; Ilišin, V. (ur.) (2014). Sociološki portret hrvatskih studenata. Zagreb: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu.; Ilišin, V., Bouillet, D., Gvozdanović, A., Potočnik, D. (2013). Mladi u vremenu krize. Prvo istraživanje IDIZ-a i Zaklade Friedrich Ebert o mladima. Zagreb: Institut za društvena istraživanja Zagreb, Friedrich Ebert Stiftung Zagreb.; Jukić, J. (1996). Obilježja modernog društva. Obnovljeni život, 51 (4): 387–406.; Lipovetsky, G. (2008). Paradoksalna sreća. Ogled o hiperpotrošačkom društvu. Zagreb: Antibarbarius.; Mardešić, Ž. (2007).  Rascjep u svetome. Zagreb: Kršćanska sadašnjost.; Nikodem, K.,  Brstilo, I. (2012). Kiborzi i »djeca po narudžbi« 2.0 Prihvaćenost koncepcija poslijeljudskog života u hrvatskom društvu. Revija za sociologiju, 4 (1): 61-87.; Nikodem, K.,  Brstilo, I. (2012). Kiborzi i »djeca po narudžbi« 2.0 Prihvaćenost koncepcija poslijeljudskog života u hrvatskom društvu. Revija za sociologiju, 42 (1): 61-87.; Selak, M. (2013). Ljudska priroda i nova epoha. Zagreb: Breza.; Singbo, O-G. (2021). Teološko-bioetičko vrjednovanje transhumanističke antropologije. Zagreb: Hrvatsko katoličko sveučilište, Kršćanska sadašnjost.; Snježana Čolić (2013). Potrošačka kultura i konzumerizam. Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.; Županov, J. (1996). Poslije potopa. Zagreb: Nakladni zavod Globus.; Županov, J. (2002). Od komunističkog pakla do divljeg kapitalizma. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.

Baudrillard, J. (1998 [1970]). Consumer society: Myths and Structures. London: SAGE.; Beck, U., Beck-Gernsheim, E. (2002). Individualization. Institutionalized individualism and its social and political consequences. London: SAGE.; Beck, U., Giddens, A., Lash, S. (1994). Reflexive Modernization: Politics, Tradition and Aesthetics in the Modern Social Order. Cambridge: Polity.; Gwozdz, W., Netter, S., Bjartmarz, T., Reisch, L. A. (2013). Report: Survey Results on Fashion Consumption and Sustainability among Young Swedes. Borås: Mistra Future Fashion.; Kumar, K. (2005). From Post-industrial to Post-modern Society: New Theories of the Contemporary World, second edition. USA: Blackwell Publishing Ltd.; Pedrozo, S. (2013). Consumption, youth and new media: The debate on social issues in Brazil. Turku: Publications of Turku School of Economics.; Shilling, C. (2012). The Body & Social Theory. Third edition. London: SAGE.; Žižić, I. (2015). Nedjelja. Blagdanski etos u vjeri i životu katolika. Kulturno-antropološkoistraživanje. Zagreb: Glas Koncila.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno i izloženo seminarsko izlaganje;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskom izlaganju i na dva kolokvija

1) Nastavne aktivnosti – seminarsko izlaganje; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni), aktivnost na nastavi

2) Završni ispit (pismeni)

Kontinuiranim vrednovanjem studentskog rada dolazi se do ukupne ocjene koja je temeljena na bazi 100 bodova:

dovoljan (2) – 50 – 64 bodova

dobar (3) – 65 – 79 bodova

vrlo dobar (4) – 80 – 89 bodova

izvrstan (5) – 90 i više bodova

Način stjecanja bodova:

1.Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

a) Seminarsko izlaganje (15%);

b) Kolokvij (20%);

c) Kolokvij (20%);                                  

d) Aktivnost na nastavi (5%)

2. Završni ispit – 30% ocjene

a) završni ispit – max. 30 bodova (15 pitanja po max. 2 boda)