Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2022. / 2023. Semestar Ljetni
Studij:

Preddiplomski sveučilišni studij povijesti, Preddiplomski sveučilišni studij povijesti (dvopredmetni), Preddiplomski sveučilišni studij sociologije (dvopredmetni)
Godina studija:

Preddiplomski sveučilišni studij povijesti: 3.;
Preddiplomski sveučilišni studij povijesti (dvopredmetni): 3.;
Preddiplomski sveučilišni studij sociologije (dvopredmetni): 3.;

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Povijest institucija i političke uprave hrvatskih zemalja
Kratica predmeta POVP6-2 Šifra predmeta 97996
Status predmeta Obvezni ECTS bodovi 4
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Hrvoje Kekez
Akademski stupanj/naziv Doktor znanosti Zvanje Izvanredni profesor
Kontakt e-mail hrvoje.kekez@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 625
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu
Suradnici na predmetu
Ime i prezime Filip Hren
Akademski stupanj/naziv Viši asistent Zvanje Viši asistent
Kontakt e-mail filip.hren@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 632
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Upoznavanje s najvažnijim ustanovama u državno-pravnoj povijesti Hrvatske i političke uprave u Hrvatskoj. Kraći pregled srednjovjekovne političke uprave u Hrvatskoj. Novovjekovno razdoblje (1527.-1848.) razrađuje se u nekoliko odsjeka: 1527.-1740., 1740.-1780., 1780.-1790.,1790.-1792., 1792.-1802., 1802.-1848. Devetnaesto i dvadeseto stoljeće (1848. do danas) razrađeno je također u nekoliko odsjeka: 1848.-1850., 1850.-1854., 1854.-1861., 1861.-1869., 1869.-1918., 1918.-1941., 1941.-1945., 1945.-1991., 1991. do danas. U navedenim razdobljima obrađuje se javna uprava i pravosuđe te povijest najvažnijih državnih ustanova

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
1. Ovladati temeljnim historiografskim pojmovima iz hrvatske povijesti institucija od ranog srednjeg vijeka do suvremenog doba 2. Prepoznati proces razvoja institucija hrvatskih zemalja kroz povijest. 3. Napisati jasan i strukturiran pismeni rad na temelju analize historiografskog teksta iz povijesti institucija hrvatskih zemalja 4. Pridržavati se etičkih načela u radu
Literatura
Obvezna

I. Beuc, Povijest institucija državne vlasti Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Pravnopovijesne studije, Zagreb 1985. (odabrana poglavlja); N. Budak, Hrvatska i Slavonija u ranome novom vijeku, Zagreb 2007. (odabrana poglavlja); Ž. Holjevac, N. Moačanin, Hrvatsko-slavonska Vojna krajina i Hrvati pod vlašću Osmanskoga Carstva u ranome novom vijeku, Zagreb 2007. (odabrana poglavlja); Zrinka Nikolić Jakus (ur.), Nova zraka u europskom svjetlu. Hrvatske zemlje u ranome srednjem vijeku (oko  550- oko 1150). Povijest Hrvata, knj. I, Zagreb, 2015. (odabrana poglavlja); U potrazi za mirom i blagostanjem: hrvatske zemlje u 18. stoljeću (ur. L. Čoralić), Zagreb 2013. (odabrana poglavlja); Povijest Hrvata. Od kraja 15. stoljeća do kraja Prvoga svjetskog rata, druga knjiga (gl. ur. M. Valentić i L. Čoralić), Zagreb 2005. (odabrana poglavlja); H. Matković, Povijest Jugoslavije 1918.-1991., Zagreb, 1998. (odabrana poglavlja)

Dopunska

Ivan Beuc, Povijest institucija državne vlasti Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Zagreb 1985. (odabrana poglavlja); I. Pederin, Mletačka uprava, privreda i politika u Dalmaciji (1409.-1797.), Dubrovnik 1990. (odabrana poglavlja); H. Matković, Na vrelima hrvatske povijesti, Zagreb 2006. (odabrana poglavlja).

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita
  1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
  2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljena i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
  3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
Način polaganja ispita

  1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
  2. Završni ispit (pismeni).

 

Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

  • seminarske obveze – 20%
  • 1. kolokvij – 25%
  • 2. kolokvij – 25%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

  • pismeni ispit – 30%
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)
Pohađanje nastave 1.2 0
Seminarsko izlaganje 0.56 20
Kolokvij-međuispit 0.7 25
Kolokvij-međuispit 0.7 25
Ukupno tijekom nastave 3.16 70
Završni ispit 0.84 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 4 100
Datumi kolokvija 8. i 15. Termin
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE

Predavanja
Tjedan Tema
1. Uvodno predavanje.
2. Institucije, pravo i društvo hrvatskog ranosrednjovjekovlja.
3. Narav vlasti hrvatskih ranosrednjovjekovnih vladara (od kneza do kralja).
4. Organizacija uprave Kraljevine Hrvatske u razvijenom srednjem vijeku.
5. "Plemićka republika" hrvatskoga kasnog srednjeg vijeka.
6. Pod krunom sv. Stjepana: uprava, institucije i i nosioci vlasti u ranonovovjekovnom Hrvatsko-Slavonskom Kraljevstvu; Uprava i institucije u Vojnoj krajini 16. i 17. stoljeća
7. Pod stijegom sv. Marka, pod zaštitom sv. Vlaha: uprava, predstavnici u ustanove vlasti u Mletačkoj Dalmaciji, Istri i Dubrovačkoj Republici .
8. Kolokvij.
9. Institucije i razvoj uprave Banske Hrvatske u doba prosvjećenog apsolutizma Marije Terezije i Josipa II.
10. Hrvatske zemlje u razdoblju 1790.-1848.: teritorijalno upravne promjene; položaj i uloga institucija u okviru novih teritorijalno-političkih odnosa.
11. Hrvatske zemlje nakon Listopadske diplome i Nagodbeno razdoblje.
12. Jugoslavenski odbor, Prvi svjetski rat i raskid svih državnopravnih veza s Austro-Ugarskom Monarhijom-nastanak južnoslavenske zajednice.
13. Institucije, pravo i društvo u Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskoga rata.
14. Narav vlasti u Hrvatskoj u drugoj polovici dvadesetog stoljeća.
15. Kolokvij.
Seminari
Tjedan Tema
1. Podjela seminarskih tema.
2. Institucije, pravo i društvo hrvatskog ranosrednjovjekovlja-seminar.
3. Narav vlasti hrvatskih ranosrednjovjekovnih vladara (od kneza do kralja)-seminar.
4. Organizacija uprave Kraljevine Hrvatske u razvijenom srednjem vijeku-seminar.
5. "Plemićka republika" hrvatskoga kasnog srednjeg vijeka.
6. Pod krunom sv. Stjepana: uprava, institucije i i nosioci vlasti u ranonovovjekovnom Hrvatsko-Slavonskom Kraljevstvu; Uprava i institucije u Vojnoj krajini 16. i 17. stoljeća-seminar.
7. Pod stijegom sv. Marka, pod zaštitom sv. Vlaha: uprava, predstavnici u ustanove vlasti u Mletačkoj Dalmaciji, Istri i Dubrovačkoj Republici-seminar .
8. Kolokvij.
9. Institucije i razvoj uprave Banske Hrvatske u doba prosvjećenog apsolutizma Marije Terezije i Josipa II-seminar.
10. Hrvatske zemlje u razdoblju 1790.-1848.: teritorijalno upravne promjene; položaj i uloga institucija u okviru novih teritorijalno-političkih odnosa-seminar.
11. Hrvatsko-ugarska nagodba-seminar.
12. Neki aspekti problematike nastanka južnoslavenske zajednice (1918).
13. Institucije, pravo i društvo u Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata-seminar.
14. Narav vlasti u Hrvatskoj u drugoj polovici dvadesetog stoljeća-seminar.
15. Kolokvij.