Ciljevi predmeta: Razumjeti i usvojiti pojmove odgoj, mediji, odgoj za medije, medijska kompetencija i medijska pismenost. Razumjeti promjene koje uzrokuju mediji na području odgoja i obrazovanja. Na temelju različitih zadaća s područja medijskog odgoja koji su se povijesno oblikovali upoznati temeljne dimenzije medijskog odgoja i medijske kompetencije

Sadržaj predmeta: Temeljni pojmovi: odgoj, mediji, odgoj za medije, medijska kompetencija, medijska pismenost. Utjecaj medija na odgojno-obrazovne procese. Različite zadaće medijskog odgoja koje su se oblikovale kroz povijest: naučiti razlikovati vrijedno od štetnog i bezvrijednog u medijskoj ponudi; razvijati estetski osjećaj i sposobnost prosudbe medijskih proizvoda; naučiti ophoditi se s medijima u svrhu obrazovanja, privrede, društvenog života i slobodnog vremena; propitivati društvenu uvjetovanost i ideološku pozadinu medija; učenje aktivne i odgovorne upotrebe medija kao oblika društvenog djelovanja i komunikacijske kompetencije. Djeca i mladi kao korisnici i sustvaratelji medija. Medijska kompetencija kao sposobnost pristupa medijima, razumijevanja, tumačenja i kritičkog vrednovanja medija te stvaranja medijskih sadržaja.

Frau-Meigs, D., Velez, I. i Michel, J. F. (Eds.). (2017). Public Policies in Media and Information Literacy in Europe: Cross-Country Comparisons. Routledge. (odabrana poglavlja); Potter, William James (2014) Media Literacy (sedmo izdanje), SAGE Publications, Inc. (odabrana poglavlja); Borg, Joseph; Lauri, Mary Anne (2011) A comparative study of EU documents on media Literacy, Media Education Research Journal 2 (1): 30-42.; Car, V., Turčilo, L., Matović, M. (ur.) (2015) Medijska pismenost – preduvjet za odgovorne medije. Zbornik radova s 5. regionalne znanstvene konferencije Vjerodostojnost medija Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo. (odabrana poglavlja); 16. Livingstone, Sonia (2004) Media literacy and the challenge of new information and communication technologies, Communication Review, 1 (7): 3-14.; Reichmayr, Ingrid-Francisca (2011) U prilog medijskom obrazovanju; Media Online; Rivoltella, Pier Cesare (2002). Internet i odgoj. Analiza pedagoških modela i smjernice za razmišljanje; Kateheza, 24(2002)3, 265-280.

Car. V. i Osmančević, L. (2016). Televizijski narativi – pričam ti priču. Sarajevo Social Science Review/Sarajevski žurnal za društvena pitanja, 5(1-2), 7-27.; Croteau, D. i Hoynes, W. (2014). Media/society: Industries, images, and audiences, 5 edt. Sage Publications; Lemish, D. (2015). Children and media: a global perspective. John Wiley & Sons; Withey, S. B. i Abeles, R. P. (2013). Television and Social Behavior: Beyond Violence and Children/A Report of the Committee on Television and Social Behavior, Social Science Research Council, Routledge

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno i izloženo seminarsko izlaganje;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskom izlaganju i na dva kolokvija.

1) Nastavne aktivnosti – seminarsko izlaganje; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni).
2) Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50-64,9 %
dobar (3) – 65-79,9 %
vrlo dobar (4) – 80-89,9 %
izvrstan (5) – 90 do 100 %

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
   1) Seminarski rad – max. 20 %; 
   2) 1. kolokvij – max. 25 %;
   3) 2. kolokvij – max. 25 %;
b) Završni ispit 
   4)  Usmeni ispit – max. 30 % (za prolaz je nužno točno odgovoriti na 50 % postavljenih pitanja).