Cilj je predmeta predstaviti osnovne koncepte i razvojne stadije međunarodne komunikacije, pod kojom se podrazumijeva onaj oblik komunikacije koji prelazi granice države-nacije i to polazeći od prvih tehnoloških otkrića (telegraf, telefon, radio) koje su obilježile preokret u međunarodnim komunikacijama, preko promidžbe i društvene kontrole tiska, spora između političkih koncepata koji se temelje na slobodnom protoku informacija i slobodnom uravnoteženom strujanju, pa do interkulturalne komunikacije, komunikacije migranata, globalizacije i glokalizacije. U sklopu ovog predmeta studenti će biti izvedeni i na terensku nastavu gdje će imati prilike vidjeti kako se u sklopu određenih neprofitnih organizacija provodi medijacija kulture i komunikacija s migrantima.

Daya Kishan Thussu, International Communication. Continuity and Change, 3rd Edition, Bloomsburry Academic, 2019.; Cees Hamelink, Global Communication, University of Amsterdam, 2014.

Mehdi Semati, New Frontiers in International Communication, Rowman & Littlefield Publishers, 2004.; Silvia Cambié and Yang-May Ooi, International communications strategy: developments in cross-culturalcommunication, PR, and social media, Kogan Page, 2009.; .Daya Kishan Thussu, Des Freedman (edd.), War and the media. Reporting Conflict 24/7, Sage, 2003.; Daya Kishan Thussu (ed.), Internationalizing Media Studies, Routledge, 2009.; Serge Latouche, Farewell to Growth, Polity Press, 2010.; Naomi Klein, Doktrina šoka, V.B.Z., 2008.; Naomi Klein, No logo. Bez prostora, bez izbora, bez posla, bez logotipa, 2002.; Naomi Klein, Ovo mijenja sve. Kapitalizam protiv klime, V.B.Z., 2015.; Noam Chomsky, Globalno nezadovoljstvo, Ljevak, 2018.; Noam Chomsky, O zapadnjačkom terorizmu, Ljevak, 2014.; Hanson, E. C, A History of International Communication Studies, u: Denemark, R. (ur.) The International Studies Encyclopedia, Oxford: Wiley-Blackwell, vol. 6, 3396. – 3417, 2010.;Gudykunst, W. B., Mody, B. (ur.), Handbook of International and Intercultural Communication, Sage, 2002.

Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;

Seminarski rad i izlaganje

Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na nastavi i na dva kolokvija

1) Nastavne aktivnosti – seminarsko izlaganje; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni).

2) Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50-64,9 %

dobar (3) – 65-79,9 %

vrlo dobar (4) – 80-89,9 %

izvrstan (5) – 90 do 100 %

Način stjecanja ocjene:

1. a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene 1) Seminarsko izlaganje – max. 10 bodova 2) 1. kolokvij – max. 30 bodova 3) 2. kolokvij – max. 30 bodovab) Završni ispit – 30% ocjene 4) Usmeni ispit – max. 30 bodova