Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2022. / 2023. Semestar Ljetni
Studij:

Preddiplomski sveučilišni studij povijesti, Preddiplomski sveučilišni studij povijesti (dvopredmetni), Preddiplomski sveučilišni studij sociologije (dvopredmetni)
Godina studija:

Preddiplomski sveučilišni studij povijesti: 3.;
Preddiplomski sveučilišni studij povijesti (dvopredmetni): 3.;
Preddiplomski sveučilišni studij sociologije (dvopredmetni): 3.;

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Kulturna povijest
Kratica predmeta 2POVP6-1 Šifra predmeta 201038
Status predmeta Obvezni ECTS bodovi 8
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 45
Seminari 30
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Ines Sabotič
Akademski stupanj/naziv Doktorica znanosti Zvanje Izvanredni profesor
Kontakt e-mail ines.sabotic@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 681
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu
Suradnici na predmetu
Ime i prezime Luka Šešo
Akademski stupanj/naziv Doktor znanosti Zvanje Izvanredni profesor
Kontakt e-mail luka.seso@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 682
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu
Suradnici na predmetu
Ime i prezime Monica Priante
Akademski stupanj/naziv Doktorica znanosti Zvanje Docent
Kontakt e-mail monica.priante@unicath.hr Telefon +385 (1)
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu
Suradnici na predmetu
Ime i prezime Filip Hren
Akademski stupanj/naziv mag. hist. Zvanje Asistent
Kontakt e-mail filip.hren@unicath.hr Telefon +385 (1)
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Ciljevi predmeta su pružiti znanje studentima o teorijskim temeljima kulturne povijesti, odnosno «socijalnoj povijesti reprezentacija» koja nudi poticajne istraživačke i historiografske metode. Kroz izbor raznih i mnogobrojnih tema kulturne povijesti iz europske i hrvatske povijesti, cilj je razviti kod studenata drugačiji istraživački senzibilitet te ih upoznati s različitim vrstama izvora koji su potrebni za istraživački rad, jer sve može biti izvor (slika, reklama, putopis…). Iako teme predmeta stavljaju naglasak na razdoblje moderne i suvremene povijesti, pojedine teme pokrivaju i više povijesnih razdoblja ukazujući na fenomene dugog trajanja. Proučavanjem i sagledavanjem tema iz europske i hrvatske povijesti, dobiva se na transnacionalnoj i komparativnoj dimenziji. Budući da kulturna povijest širi područje istraživanja i djelovanja povjesničara, studenti će biti upoznati i s interdisciplinarnim pristupima u povijesnoj znanosti.

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
1. Ovladati temeljnim historiografskim pojmovima iz hrvatske, europske i svjetske povijesti. 2. Razlikovati procese pojedinih povijesnih razdoblja i tematika sukladno historiografskim pristupima i istraživačkim dostignućima. 3. Primijeniti znanstvena dostugnuća drugih disciplina u interpretaciji kulturne povijesti. 4. Napisati jasan i strukturiran pismeni rad na temelju analize izvora te znanstvene i stručne literature. 5. Pridržavati se etičkih načela u radu.
Literatura
Obvezna

Odabrana poglavlja: Peter Burke, Što je kulturalna povijest?, Zagreb: Antibarbarus, 2006.; Peter Burke, Očevid: upotreba slike kao povijesnog dokaza, Zagreb: Antibarbarus, 2003.; Miroslav Bertoša, Izazovi povijesnoga zanata: lokalna povijest i sveopći modeli, Zagreb: Biblioteka Historia, 2002.; Lynn Hunt, Nova kulturna historija, Zagreb: Naklada Ljevak, 2001.; Rafaella Sarti, Živjeti u kući: stanovanje, prehrana i odijevanje u novovjekovnoj Europi (1500. – 1800.), Zagreb: Ibis grafika, 2006.

Dopunska

Odabrana poglavlja: Phillipe Ariès, Georges Duby (ur.), Povijest privatnog života, Sv. 1. Zagreb: Mizantrop: 2018.; Damir Barbarić (ur.). Fin-de-siècle Zagreb – Beč, Zagreb: Školska knjiga, 1997.; Aida Brenko (ur.), Moć boja : kako su boje osvojile svijet, Zagreb: Etnografski muzej, 2009.; Peter Burke, Asa Briggs, Socijalna povijest medija, od Gutenberga do Interneta, Zagreb: Pelago 2011.; Umberto Ecco, Povijest ljepote, Zagreb: Hena com, 2004.; Carlo Ginzburg, Sir i crvi. Kozmos jednog mlinara iz 16. Stoljeća. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske, 1989.; Miroslav Hroch, Društveni preduvjeti nacionalnih preporoda u Europi, Zagreb: Srednja Europa, 2006.; Johan Huizinga, Jesen srednjega vijeka. Zagreb: Matica hrvatska, 1964.; Ines Sabotič, Stare zagrebačke kavane i krčme, Zagreb: AGM/Institut Pilar, 2007.; Ines Sabotič, “O dokolici, slobodnom vremenu i nedjelji u Europi i Hrvatskoj na prijelazu iz XIX. u XX. stoljeće”, u Stjepan Baloban, Gordan Črpić (ur.), Kultura nedjelje i dostojanstvo radnika, Zagreb: Centar za socijalni nauk Crkve, 2005, str. 13-35; Carl Schorske, Beč krajem stoljeća, Zagreb: Antibarbarus, 1997.; Aleksandar Stipčević, Povijest knjige, Zagreb: Matica Hrvatska, 2006.

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita
  1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
  2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
  3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
Način polaganja ispita

a)Nastavne aktivnosti: 70 % ocjene: seminarske obveze, 1. kolokvij, 2. kolokvij

b) Završni ispi :  30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita) – usmeni ispit

Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
nedovoljan(1) – 0 do 49,9%
dovoljan (2) – 50 do 64,9%
dobar (3) – 65 do 79,9%
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9%
izvrstan (5) – 90 do 100%

Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti: 70% ocjene
1) seminarske obveze: 15% i  20% ocjene
2) kolokvij: 20% i 15 % ocjene
b) Završni ispit (usmeni ispit): 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

 

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)
Pohađanje nastave 2.0 0
Seminarsko izlaganje 0.9 15
Seminarsko izlaganje 1.2 20
Kolokvij-međuispit 1.2 20
Kolokvij-međuispit 0.9 15
Ukupno tijekom nastave 6.2 70
Završni ispit 0.8 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 7 100
Datumi kolokvija 8. i 15. tjedan
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE

Predavanja
Tjedan Tema
1. Uvodno predavanje
2. Povijest osjećanja i emocija
3. Mjesta sjećanja
4. Civilno društvo i kulturne institucije
5. Umjetnost i kultura: secesija i boema
6. Društvenost: kavane
7. Povijest boja, povijest krajolika
8. Izborna tema
9. Etnologija i antropologija - novi izazovi u istraživanju povijesti
10. Novi izvori za povijest svakodnevice
11. Mikrohistorijsko istraživanje povijesti
12. Poželjno i nepoželjno u svakodnevici novovjekovne Europe
13. Hrvatska povijest svakodnevice – Dubrovnik i Konavle
14. Hrvatska povijest svakodnevice – Istra
15. Hrvatska povijest svakodnevice – Sjeverozapadna Hrvatska između dva svjetska rata.
Seminari
Tjedan Tema
1. Uvodi seminar
2. Odabrana tema
3. Odabrana tema
4. Odabrana tema
5. Odabrana tema
6. Odabrana tema
7. Odabrana tema
8. Odabrana tema – kolokvij
9. Odabrana tema
10. Odabrana tema
11. Odabrana tema
12. Odabrana tema
13. Odabrana tema
14. Kolokvij
15. Odabrana tema – kolokvij