Predmet omogućava studentima stjecanje znanja o vrstama kriza i institucijama koje su njima pogođene, iz perspektive odnosa s javnošću.  Osim što daje uvid u načine na koji se krize mogu prevenirati, odnosno predvidjeti, predmet opisuje metode korištenja instrumenata odnosa s javnošću u upravljanju kriznim situacijama. U seminarima se analiziraju krizni slučajevi u različitim društvenim i kulturnim područjima u Hrvatskoj i svijetu čime se, uz usvajanje pravila i operacionalizacije kriznog komuniciranja, studente priprema za samostalni i timski rad u vrednovanju i analiziranju kriza i nošenja s njima, pogotovo s obzirom na različite karaktere institucija i njihovih javnosti.

De la Cierva, Y., (2018.), Leading companies through storms and crises: Principles and best practices in conflict prevention, crisis management and communication,  Pearson, Madrid;

Coombs, W. T. (2019) Ongoing Crisis Communication: Planning, Managing, and Responding Fifth Edition, SAGE Publications. Los Angeles, London, New Delhi, Singapore, Washington DC, Melbourne (odabrana poglavlja); Jugo, D. (2017) Menadžment kriznog komuniciranja,  Školska knjiga, Zagreb (odabrana poglavlja); Fearn-Banks, K. (2016) Crisis Communications: A Casebook Approach, Fifth Edition, Routledge Taylor&Francis Group, New York and London (odabrana poglavlja); Lerbinger, O. (2012) The Crisis Manager: Facing Disasters, Conflicts, and Failures, Routledge, New York (odabrana poglavlja); Mora,  J. M. Cultivating Reputation with the aid of Communication, u: Universities’ Reputation, Mora J. M. ur. EUNSA, Barañáin, 2015, Kindle edition.

De la Cierva, S. (2008) La comunicazione di crisi nella Chiesa, EDUSC, Roma; Novak, B. (2001) Krizno komuniciranje i upravljanje opasnostima, BINOZA PRESS, Zagreb; Osmanagić Bedenik, N. (2010) Krizni menadžment: teorija i praksa, Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb: Ekonomski fakultet Zagreb, str. 101-118; Perinić, J. (2007) Krizno komuniciranje na slučaju tragedije vatrogasaca na Kornatu, Zagreb: MEDIANALI, Vol.1 No.2 (https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=65050); Regester, M., Larkin, J. (2002) Risk Issues and Crisis Management, 2nd edition, London: Kogan Page Limited;  Rowley, J. (2002) Using Case Studies in Research, Management Research News, Volume 25 Number 1 (https://arf-asia.org/resources/using_case_study_in_research.pdf); Tkalac Verčič, A. (2016) Odnosi s javnošću, Hrvatska udruga za odnose s javnošću, Zagreb (odabrana poglavlja); Tomić, Z. (2016) Odnosi s javnošću – Teorija i praksa, 2. izdanje, Synopsis, Zagreb- Sarajevo (odabrana poglavlja).

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu.
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno i izloženo seminarsko izlaganje.
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskom izlaganju i na dva kolokvija.

1) Nastavne aktivnosti – seminarsko izlaganje; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni).

2) Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
1) seminarske obveze – max. 20%
2) 1. kolokviji – max. 25%
3) 2. kolokviji – max. 25%
b) Završni ispit – 30% ocjene
usmeni ispit – max. 30%