Cilj kolegija je upoznati i uputiti studente, slušatelje kolegija, u visoku duhovnu i civilizacijsku individualnost hrvatskoga srednjovjekovlja, a istodobno njegovu ucijepljenost u mediteransku, kasnoantičku baštinu i nove, srednjovjekovne europske stečevine. Kroz regionalnu posebnost i raznolikost duhovne i materijalne kulture hrvatskih povijesnih prostora pratiti stalnu kohezijsku prepoznatljivost hrvatskog identiteta kao dijela srednjoeuropske politike i kulture. Sadržaj kolegija: prije traženja bilo koje argumentacije postavljenih teza studenti će kroz povijesnu topografiju i geostrategiju zemljopisnog položaja hrvatskih zemalja biti izvedeni na stvarnu, materijalnu pozornicu povijesnih događanja. Istraživanja povijesti u prostoru i povijesti prostora sa svim materijalnim svjedočanstvima bit će, dakle, prvo veliko poglavlje ovoga kolegija. Središnji dio predavanja tumačit će problematiku povijesnih događanja, ali ne tek kao kronologiju političkih promjena već kao posljedični slijed ostvarivanja političke vlasti, gospodarskog stanja, djelovanja duhovne i civilizacijske kulture u hrvatskom srednjovjekovnom ustroju i vanjskom okruženju europskih utjecaja. Neka posebno značajna poglavlja političke i kulturne povijesti, primjerice: veliki hrvatski plemićki rodovi ili utjecaj srednjovjekovnih crkvenih redova na društveni i kulturni razvoj hrvatskoga naroda i sl, bit će obrađivani opširnije i cjelovitije.

N. Budak i T. Raukar, Hrvatska povijest srednjeg vijeka, Zagreb 2006., str. 137.-427.; Povijest Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do godine 1463, Sarajevo 1991., str. 183.-582.; T. Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje: prostor, ljudi, ideje, Zagreb 1997., 57.-135., 133.-498.; F. Šišić, Pregled povijesti hrvatskog naroda, Zagreb 1975., str. 173.-282.

Zdenka Janeković Römer, The Frame of Freedom: The Nobility of Dubrovnik between the Middle Ages and Humanism. Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2015.

Hrvoje Kekez, Pod znamenjem propetog lava – Povijest knezova Babonića do kraja 14. stoljeća. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2016.

Ivan Majnarić, Plemstvo zadarskog zaleđa u XIV. i XV. stoljeću. Zadar: Sveučilište u Zadru, 2018.      

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

• seminarske obveze – 20%
• 1. kolokvij – 25%
• 2. kolokvij – 25%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

• usmeni ispit – 30%