Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2022. / 2023. Semestar Ljetni
Studij:

Preddiplomski sveučilišni studij povijesti, Preddiplomski sveučilišni studij povijesti (dvopredmetni), Preddiplomski sveučilišni studij sociologije (dvopredmetni)
Godina studija:

Preddiplomski sveučilišni studij povijesti: 2.;
Preddiplomski sveučilišni studij povijesti (dvopredmetni): 2.;
Preddiplomski sveučilišni studij sociologije (dvopredmetni): 2.;

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Hrvatske zemlje u ranom srednjem vijeku
Kratica predmeta POVP3-3 Šifra predmeta 97963
Status predmeta Obvezni ECTS bodovi 4
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Hrvoje Kekez
Akademski stupanj/naziv Doktor znanosti Zvanje Izvanredni profesor
Kontakt e-mail hrvoje.kekez@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 625
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Ciljevi: Steći akademsko znanje iz povijesti hrvatskoga prostora u ranom srednjem vijeku kad su postavljeni temelji hrvatskoj državi, društvu, kulturi, crkvenom životu. Sadržaj: Da bi se postignuo predviđeni cilj, nužno je da kolegij obuhvati sve one tematske cjeline kroz koje se odražava razvoj hrvatske države i društva sa svim pratećim povijesnim procesima. Stoga je prijeko potrebno da se tijekom realizacije nastavnog procesa obrati pozornost na glavne teme u okviru kojih bi se govorilo o pitanju doseljenja Hrvata, zemljama koje su nastanili, državnim organizacijama koje su stvorili, njihovu pokrštavanju i pozitivnim posljedicama koje je ono imalo na njihov daljnji društveni, politički i kulturni razvoj. Važno mjesto u tom razvoju imaju integracijski procesi kroz koje se ujedinjuje prostor i nad njim se ustaljuje narodno ime. Razvojni procesi kroz koje je prolazilo hrvatsko društvo rezultirali su društvenim i gospodarskim ustrojem, a organizacija političke vlasti pojavom narodne dinastije. Nastupi pojedinih njezinih članova odražavaju položaj hrvatske države i strane utjecaje na prilike u njoj, pa borba za vlast mimo uobičajenih standarda nije ni tu nepoznata, a posljedice su im bile dinastičke borbe. Hrvatske se zemlje kroz srednji vijek ne razvijaju jednako i u istim političkim granicama, pa je zbog toga nužno izložiti povijest i onih krajeva kojima je povijest bila drukčija, npr. Dubrovnika, Istre, pa i današnje Bosne i Hercegovine.

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
1. Ovladati temeljnim historiografskim pojmovima iz hrvatske ranosrednjovjekovne povijesti. 2. Prepoznati temeljne procese iz hrvatske ranosrednjovjekovne povijesti. 3. Prepoznati hijerarhiju povijesnih čimbenika i razložiti kauzalnost povijesnih procesa. 4. Prikupljati stručnu i znanstvenu literaturu i istraživati izvore u arhivima, knjižnicama, muzejima i drugim ustanovama. 5. Kritički analizirati i interpretirati izvore, znanstvenu i stručnu literaturu. 6. Koristiti doprinos drugih znanstvenih disciplina u historiografskom radu. 7. Napisati jasan i strukturiran pismeni rad. 8. Održati jasno i strukturirano usmeno izlaganje. 9. Steći potrebne vještine za nastavak studija, samostalan rad i stručno usavršavanje.
Literatura
Obvezna

Zrinka Nikolić Jakus (ur.), Nova zraka u europskom svjetlu. Hrvatske zemlje u ranome srednjem vijeku (oko 550 − oko 1150). Povijest Hrvata, knj. I, Zagreb, 2015.

 

Dopunska

F. Šišić, Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Zagreb 1925. (reprint: 1990.), str. 177.-650.; I. Beuc, Povijest institucija državne vlasti Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Zagreb 1985., str. 3.-85.; T. Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje, Zagreb 1997., str. 19-60.; Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine (ur. N. Klaić), Zagreb 1972. (odabrana poglavlja); S. Gunjača, Ispravci i dopune starijoj hrvatskoj historiji: izvori (Analiza i kritika), sv. 1-2, Zagreb 1973.; M. Matijević-Sokol, “Krsni zdenac Hrvata: paleografsko-epigrafska raščlamba natpisa s krstionice kneza Višeslava”, Croatica Christiana periodica 31 (2007) 59: 1-31.; M. Matijević-Sokol i V. Sokol, Hrvatska i Nin u doba kneza Branimira, Zagreb 2005.; I. Majnarić, “Papa i svjetovni vladar na izmaku karolinškog doba. Primjer splitskih sinoda dvadesetih godina 10. stoljeća”, Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 28 (2010): 5-16.; N. Klaić, Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, Zagreb 1971.

 

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita
  1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
  2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
  3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
Način polaganja ispita
  1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; kolokvij (pismeni)
  2. Završni ispit – pismeni i usmeni.
Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

seminarske obveze – 10% (izlaganje)

kolokvij – 60%                                                  

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita) pismeni ispit – 30%

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)
Pohađanje nastave 1.2 0
Kolokvij-međuispit 1.68 60
Seminarsko izlaganje 0.28 10
Ukupno tijekom nastave 3.16 70
Završni ispit 0.84 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 4 100
Datumi kolokvija 6. termin nastave
11. termin nastave
15. termin nastave
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE

Predavanja
Tjedan Tema
1. Uvodno predavanje
2. Porijeklo, doseljenje i stvaranje identiteta
3. Pokrštavanje Hrvata
4. Hrvatske zemlje u prvoj polovici 9. stoljeća
5. Hrvatske zemlje u drugoj polovici 9. stoljeća
6. Hrvatske zemlje u doba kralja Tomislava
7. Kralj Stjepan Držislav i njegovi nasljednici
8. Doba kralja Petra Krešimira IV.
9. Doba kralja Zvonimira
10. Institucije, pravo i društvo hrvatskog ranosrednjovjekovlja
11. Svakodnevni život hrvatskog ranosrednjovjekovlja
12. Pismenost hrvatskog ranosrednjovjekovlja
13. Crkva i vjerski život u hrvatskom ranosrednjovjekovlju
14. Dolazak kuće Arpadovića
15. Završno predavanje
Seminari
Tjedan Tema
1. Podjela seminarskih tema
2. 1) Vijesti o porijeklu i doseljenju Hrvata prema "De administrando imperio" cara Konstantina VII. Porfirogeneta
3. 2) Pisani izvori o pokrštavanju Hrvata
4. 3) Ustanak kneza Ljudevita
5. 4) Gottschalk na dvoru kneza Trpimira
6. 1. Kolokvij
7. 5) Pohod mletačkog dužda Petra II. Orseola na istočnu obalu Jadrana
8. 6) Kralj Petar Krešimir IV. i osnutak benediktinskih samostana
9. 7) Zavjernica kralja Zvonimira
10. 8) Obaveze podložnika porečkog biskupa (1017.)
11. 2. Kolokvij
12. 9) Slavensko bogoslužje na splitskim sinodima 925. i 1063. godine - komparacija
13. 10) Odluke splitskih sinoda 925. i 928. godine
14. 11) Smrt kralja Zvonimira
15. 3. Kolokvij