Cilj predmeta je putem predavanja, aktivnog sudjelovanja u nastavnom procesu, izrade seminarskog i istraživačkog rada upoznati studente s temeljnim značajkama hrvatske historiografije, od njezinih početaka do danas. Tematici će se pristupiti usporednom uporabom kronološkog i tematskog pristupa. Ukupan tematski sadržaj predmeta, dakle, podrazumijeva: povijest hrvatske historiografije, njezina glavna obilježja tijekom razvoja, njezinu društvenu ulogu i njezino mjesto u širem europskom i svjetskom historiografskom okruženju.

S. Antoljak, Hrvatska historiografija, Zagreb 2004. (odabrana poglavlja); M. Gross, Suvremena historiografija: korijeni, postignuća, traganja, Zagreb 1996. (odabrana poglavlja); Enciklopedija hrvatske povijesti i kulture (gl. ur. I. Karaman), Zagreb 1980., str. 201-212.

Dopunska literatura sugerirat će se polaznicima sukladno odabranim seminarskim temama.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (pismeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene: 

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

• seminarske obveze – 30%
• 1. kolokvij – 20%
• 2. kolokvij – 20%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

• pismeni ispit – 30%