Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2022. / 2023. Semestar Zimski
Studij:

Preddiplomski sveučilišni studij povijesti, Preddiplomski sveučilišni studij povijesti (dvopredmetni), Preddiplomski sveučilišni studij sociologije (dvopredmetni)
Godina studija:

Preddiplomski sveučilišni studij povijesti: 3.;
Preddiplomski sveučilišni studij povijesti (dvopredmetni): 3.;
Preddiplomski sveučilišni studij sociologije (dvopredmetni): 3.;

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Fenomen kršćanstva
Kratica predmeta POVP4-3 Šifra predmeta 97973
Status predmeta Obvezni ECTS bodovi 4
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Siniša Bilić-Dujmušić
Akademski stupanj/naziv Doktor znanosti Zvanje Docent
Kontakt e-mail sinisa.bilic-dujmusic@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 687
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu
Suradnici na predmetu
Ime i prezime Darko Periša
Akademski stupanj/naziv Doktor znanosti Zvanje Poslijedoktorand
Kontakt e-mail darko.perisa@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 687
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Ciljevi: Upoznavanje studenata s nastankom te putovima i načinima širenja kršćanstva kao vjere koja će postati duhovna i materijalna (vjerska, politička i društvena) odrednica ukupne europske civilizacije od antike do suvremenog razdoblja. Osposobljavanje studenata za samostalno nadograđivanje usvojenih temeljnih znanja putem uvida u literaturu te na temelju razumijevanja povijesnih uvjeta u kojima je kršćanstvo postalo jedina službena religija Rimskoga Carstva. Osposobljavanje studenata za usporedno i kritičko samostalno korištenje i međusobno nadopunjavanje podataka iz povijesnih izvora i arheološke građe. Sadržaj: Kronološki i prostorni okvir sadržaja kolegija jest cjelokupno je razdoblje Rimskoga Carstva (1.–7. st. pos. Kr.), odnosno njegov ukupni prostor. Izlaganje osnovne teme kolegija bit će razrađeno prema sljedećem obrascu: I. Uvod – povijesno–religijski aspekt nastanka i širenja kršćanstva, odnosno politička i religijsko–filozofska podloga kasnoantičkog društva koja je pogodovala pobjedi kršćanskog monoteizma. Naglasak će biti stavljen na arheološki aspekt promatrane pojave, odnosno na odnos kasne antike kao povijesnog razdoblja i kršćanskih sadržaja koji se pojavljuju u tom kronološkom okviru; II. Povijesni put širenja kršćanstva na cjelokupni prostor Rimskog Carstva i šire, prema kronološkoj okosnici (1. od početaka do 313.; 2. od 313./sloboda kršćanstva do 380./službena religija; 3. 5. i 6. st.), uz istodobnu razradu na zasebne tematske cjeline: 1. širenje kršćanstva (razdoblje, snaga i smjerovi širenja, mučenici); 2. ustrojstvo zajednica i općina (vjernici, svećenstvo, župe, biskupije, monarhijski episkopat); 3. materijalno naslijeđe (crkvene građevine, groblja i grobni spomenici, predmeti umjetničkog obrta, epigrafija).

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
1. Definirati osnovne pojmove u svezi sa starokršćanskom poviješću 2. Objasniti temeljne pojave i procese srednjovjekovnog doba u odnosu na kasnu antiku i pojave kršćanstva 3. Analizirati tumačenja kasnoantičke prošlosti s obzirom na različite pristupe u istraživanju navedenog razdoblja 4. Interpretirati političku, društvenu, gospodarsku, vjersku i kulturnu problematiku ranog kršćanstva 5. Napisati jasan i strukturiran pismeni rad, koristeći suvremene informacijsko-komunikacijske tehnologije
Literatura
Obvezna

J. Ratzinger / Benedikt XVI., Isus iz Nazareta, Split 2007.; S. Kovačić, Kršćanstvo i Crkva u staromu i srednjemu vijeku, Split 2004.; V. Kapitanović, Rimski Ilirik u odrazu kršćanske književnosti, Split 2006.; Velika povijest crkve (ur. Hubert Jedin): 1. Svezak I: K. Baus, Od praopćine do ranokršćanske velecrkve (preveli: J. Ritig i V. Bajsić), Zagreb 1972.; 2. Svezak II: K. Bus, E. Ewig, Crkva Carstva poslije Konstantina Velikoga (preveo V. Bajsić), Zagreb 1995.

Dopunska

N. Cambi, Antika, Zagreb 2002.; Salona Christiana (ur. E. Marin), Split 1994.; M. Prelog, Eufrazijeva bazilika u Poreču, Zagreb 1986.; D. Rendić–Miočević, Carmina Epigraphica, Split 1987.; A. Šonje, Bizant i crkveno graditeljstvo u Istri, Rijeka 1981.; Ž. Tomičić, Panonski periplus – Arheološka topografija kontinentalne Hrvatske, Zagreb 1999.; Od nepobjedivog sunca do sunca pravde – Rano kršćanstvo u kontinentalnoj Hrvatskoj (ur. Ž. Demo, B. Migotti), Zagreb 1994.; E. Marin et alii, Narona, Zagreb–Opuzen 1999.; Salona II: P. Chevalier, Ecclesiae Dalmatiae, Recherches archéologiques franco–croates à Salone (dir. par N. Duval et E. Marin), Rome–Split 1995, t. 1–2.; Acta XIII Congressus Internationalis Archaeologiae Christianae / Radovi XIII. međunarodnog kongresa za starokršćansku arheologiju, Split – Poreč 1994, t. I (ed. N. Cambi, E. Marin), Città del Vaticano–Split 1998.; B. Brenk, Spätantike und frühes Christentum, Propiläen Kunstgeschichte, Supplementband I, Stuttgart 1977.; R. Krautheimer, Early Christian and Byzantine architecture, Harmondsworth 1986.; P. Archeologia cristiana, Roma 1958.

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita
  1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
  2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
  3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
Način polaganja ispita
  1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; kolokvij (pismeni);
  2. Završni ispit (usmeni).
Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

  • seminarske obveze – 35%
  • kolokvij – 35%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

  • usmeni ispit – 30%
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)