Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2022. / 2023. Semestar Zimski
Studij:

Diplomski sveučilišni studij psihologije
Godina studija:

Diplomski sveučilišni studij psihologije: 2.;

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta VOJNA PSIHOLOGIJA
Kratica predmeta IZBD-104 Šifra predmeta 176482
Status predmeta Izborni ECTS bodovi 4
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Vježbe 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Anamarija Bogović
Akademski stupanj/naziv Doktorica znanosti Zvanje Izvanredni profesor
Kontakt e-mail anamarija.bogovic@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 657
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu
Suradnici na predmetu
Ime i prezime Sandra Šućurović
Akademski stupanj/naziv Magistra psihologije Zvanje Predavač
Kontakt e-mail sandra.sucurovic@unicath.hr Telefon +385 (1)
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Ciljevi predmeta: Upoznavanje sa suvremenim znanstvenim pojmovima i spoznajama iz područja vojne psihologije, te stjecanje znanja i vještina za rad s pripadnicima vojnih postrojbi u bojnim i mirnodopskim situacijama. Poseban naglasak bit će stavljen na primjenu teorije u praktičnim uvjetima, te primjenu vojne psihologije u drugim psihološkim granama (organizacijska, sportska, klinička itd.).

Sadržaj predmeta: Usvajanje osnovne terminologije i povijesni presjek razvoja vojne psihologije. Upotreba prihodijagnostičkih sredstava i upravljanje ljudskim potencijalima (analiza radnih mjesta, selekcija i klasifikacija, radna učinkovitost). Psihologija vojnih skupina – utjecaji, grupna kohezija, prilagodba novaka. Teorije vođenja i zapovijedanja u ratu i miru, zapovjedničko ponašanje, očuvanje psihičkog potencijala pripadnika vojske. Psihička bojna spremnost i psihosocijalna klima u vojnim skupinama. Utjecaj fizikalnih i kemijskih stresora na učinkovitost vojnika, ponašanje vojnika u bojnim djelovanjima i bojni stres. Motivacija, tjeskoba, strah i panično ponašanje u vojnim situacijama. Tehnike relaksacije i primjena biofeedbacka. Psihološka priprema vojnika za odlaske u mirovne misije i operacije, opasnost od ranjavanja, talačke situacije. Integracija pripadnika vojnih postrojbi u svakodnevnicu, posljedice traumatizacije. Njega i skrb o ratnim veteranima i povratnicima iz misija. Međugrupno nasilje, terorizam i genocid. Povezanost vojne psihologije sa sportskom psihologijom: sličnost, utjecaj, primjena.

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
Identificirati posebnosti vojne organizacije i zadaće vojne psihologije. Protumačiti glavne čimbenike psihičke borbene spremnosti, rad postrojbenog psihologa i ulogu zapovjednika. Predložiti projekte psihosocijalne skrbi za hrvatske branitelje i povratnike iz mirovnih misija. Osmisliti aktivnosti podrške i poboljšanje kvalitete života za vojnike. Razmotriti etičke principe u radu s vojnicima i hrvatskim braniteljima.
Literatura
Obvezna
  1. Pavlina, Ž., Komar, Z., Knezović, Z., i Filjak, T. (2000). Vojna psihologija. Knjiga I. Zagreb: Ministarstvo obrane Republike Hrvatske.
  2. Pavlina, Ž., Komar, Z., Knezović, Z., i Filjak, T. (2003). Vojna psihologija. Knjiga II. Zagreb: Ministarstvo obrane Republike Hrvatske.
  3. Pavlina, Ž., Komar, Z., Knezović, Z., i Filjak, T. (2005). Vojna psihologija. Knjiga III. Zagreb: Ministarstvo obrane Republike Hrvatske.
Dopunska
  1. Knežević, M., Krupić, D., i Šućurović, S. (2017). Emocionalna kompetencija i simptomi posttraumatskoga stresnog poremećaja kod veterana Domovinskog rata.Društvena istraživanja26(1), 1-18.
  2. Knežević, M., Krupić, D., i Šućurović, S. (2016). Strategije suočavanja sa stresom kod ratnih veterana 20 godina nakon Domovinskog rata.Društvena istraživanja25(3), 353-370.
  3. Ward, P., Farrow, D., Harris, K. R., Williams, A. M., Eccles, D. W., i Ericsson, K. A. (2008). Training perceptual-cognitive skills: Can sport psychology research inform military decision training?. Military Psychology20(S1), S71.
Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita

Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 70% nastave)

Stjecanje minimalno 35% bodova (od ukupno 100 bodova) tijekom nastave (aktivnost na nastavi, vježbe, dvije studije slučaja)

Način polaganja ispita

Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz nastavne aktivnosti (seminar, kolokvij)

Završni pisani ispit (minimum za prolaz na ispitu je 50% točne riješenosti)

Način ocjenjivanja

Način stjecanja bodova:

1.Nastavne aktivnosti – 70%:

  • Vježbe – 40%
  • Seminarski rad – 20%
  • Aktivnost na nastavi– 10%

2.Završni pismeni ispit – 30%

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

  • izvrstan (5) – 90 do 100% bodova
  • vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% bodova
  • dobar (3) – 65 do 79,9 % bodova
  • dovoljan (2) – 50 do 64,9 % bodova
  • nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)