Objasniti razdoblje hrvatske povijesti u 1990-im i kontekst tadašnje europske, pa i svjetske povijesti, uzimajući u obzir i prethodno razdoblje, posebice drugu polovicu 1980-ih. S obzirom na činjenicu da je Hrvatska tada u složenom političko-pravnom procesu napustila Jugoslaviju i s obzirom na nametnuti rat, na temelju primarnih izvora posebno treba objasniti političke i diplomatske procese te upozoriti na događaje iz vojne povijesti.

Obuhvaća razdoblje hrvatske i europske povijesti 1980-ih i 1990-ih, s posebnim naglaskom na Hrvatsku i BiH, odnosno područje bivše Jugoslavije na kojem su Hrvati autohton i konstitutivan narod, te daje pregled političke, diplomatske, vojne, gospodarske i društvene povijesti spomenutoga razdoblja. Zbog procesa razdruživanja s dotadašnjom jugoslavenskom državom i ratnih okolnosti, posebna pozornost posvetit će se političkoj i diplomatskoj te vojnoj povijesti, odnosno procesu raspada Jugoslavije i stvaranja samostalne Hrvatske, oružanoj pobuni dijela Srba u Hrvatskoj, stvaranju Hrvatske vojske, te obrambenim aktivnostima i oslobodilačkim akcijama i operacijama.

H. Matković, Povijest Jugoslavije: 1918.-1991.: hrvatski pregled, Zagreb, 1998.; The Times atlas of world history, Times Books, London 1998. (odabrani dijelovi); Z. Radelić, Hrvatska u Jugoslaviji 1945.–1991., Zagreb 2005.; N. Barić, Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990.-1995., Golden Zagreb 2005.; Z. Radelić i dr., Stvaranje hrvatske države i Domovinski rat, Zagreb, 2006.; D. Marijan, Slom Titove armije. JNA i raspad Jugoslavije 1987.-1992., Zagreb 2008.; M. Nobilo, Hrvatski feniks: diplomatski procesi iza zatvorenih vrata: 1990.-1997., Zagreb 2000.; Domovinski rat – pregled političke i diplomatske povijesti, A. Nazor, T. Pušek, HMDCDR-Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2018.

NAPOMENA: Popis preporučene dodatne literature polaznici kolegija dobit će sukladno temama seminarskog rada.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

• seminarske obveze – 30%
• 1. kolokvij – 20%
• 2. kolokvij – 20%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

• usmeni ispit – 30%